-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 54, prosinac 2011. :: Skupovi i manifestacije u inozemstvu


Intenzivni program ERASMUS Akademska ljetna škola knjižničnog i kulturnog menadžmenta
Sofija, Bugarska, 4. - 17. rujna 2011.

Intenzivni program ERASMUS (ERASMUS Intensive Programme) dio je strategije cjeloživotnog učenja Europske komisije, zamišljen kao kraći obrazovni program u kojem sudjeluju studenti i nastavno osoblje s visokih učilišta iz najmanje tri zemlje od kojih bar jedna mora biti članica Europske unije, a predviđeno vrijeme trajanja programa je od 10 dana do 6 tjedana. Nema ograničenja u maksimalnom broju zemalja sudionica, ali sredstva za provođenje programa dobivaju se za trogodišnji ciklus, što znači da samo tri zemlje mogu biti i domaćini.

U jednom takvom programu o knjižničnom i kulturnom menadžmentu koji se odvijao u glavnom gradu Bugarske, Sofiji, Hrvatsku je predstavljao tim sastavljen od profesora i studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: doc. dr. sc. Ana Barbarić, Ana Gabrijela Blažević, Ivica Čevis, Davor Ferković, dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, Ida Indir, Martina Maksimkov, Petra Miočić, Martina Salaj i doc. dr. sc. Sonja Špiranec. Osim Hrvatske, u programu pod nazivom IP LibCMASS (Intensive Programme Library and Cultural Management Academic Summer School, http://libcmass.unibit.bg/), čija je koordinatorica bila izv. prof. dr. sc. Tania Todorova, sudjelovali su studenti i profesori bugarskog Državnog sveučilišta za knjižničnu znanost i tehnologije (State University of Library Science and Information Technologies − SULSIT) i turskog Sveučilšta Hacettepe. Program je trajao 13 dana i bio je podijeljen u četiri cjeline: knjižnični, informacijski i kulturni menadžment, digitalne knjižnice − zaštita i pristup kulturnoj baštini, intelektualno vlasništvo i posredovanje informacija te informacijske tehnologije u knjižnicama, arhivima i kulturnim institucijama − informacijska pismenost. Osnovno pitanje koje se protezalo kroz ljetnu školu bilo je tko je moderni kulturni menadžer, koje su njegove kompetencije te koja znanja i vještine mora posjedovati za što kvalitetnije obavljanje svog posla. Kvalitetna osnova za pronalaženje odgovora na ovo pitanje jest interdisciplinarnost koju su iznijeli sami studenti jer sudionici nisu bili samo iz jednog područja knjižničarstva, program je okupio zainteresirane za knjižnično upravljanje, digitalne knjižnice, društveni softver i nove tehnologije, pitanja autorskog prava, upravljanja kulturnom baštinom, komuniciranje kulturne baštine i informacijsko-komunikacijske tehnologije. Uz predavanja, sudionici su odgovor pronalazili kroz radionice koje su predavači organizirali kao dopunu predavanjima ili kao samostalnu aktivnost, rasprave, rad u nacionalnim, ali i međunarodnim timovima. Sudionicima se posebno svidio aktivan angažman koji su predavači od njih zahtijevali, na predavanjima su predstavljane unaprijed izrađene prezentacije na teme visokog obrazovanja u području knjižničarstva i informacijske znanosti, promicanja čitanja i uloge koju pri tome imaju knjižnice i nevladine udruge, nacionalnih projekata digitalizacije, otvorenog pristupa i usluga koje narodne knjižnice nude ili bi mogle nuditi određenoj skupini korisnika, a koje su poslužile kao osnova za usporedbu sličnosti i različitosti među zemljama sudionicama. Vođene su rasprave o aktualnim pitanjima u području knjižničarstva, a radionice su, uz aktivan angažman, pred sudionike postavljale zahtjev za suradnjom i uključenošću u rad u međunarodnim timovima. Bilo je to posebno iskustvo stoga što su, kao zadaci, pred međunarodne timove bila postavljana zanimljiva pitanja vezana uz autorsko pravo i knjižnice, digitalne knjižnice i društveni softver, folksonomije i nove trendove u katalogizaciji na koja odgovor nije mogao biti jednoznačan niti jednostran, a interdisciplinarnost i različita akademska, ali i praktična iskustva i rješenja unutar svakog tima odgovorima su davali posebnost. Osim toga, sudionici su imali priliku iskusiti nov, ležerniji pristup predavanjima koji se najbolje odražavao u predavanjima održanim na livadi ispred zgrade Sveučilišta, pod jutarnjim zrakama jesenjeg sunca, uz kavu i čaj ili tradicionalne bugarske specijalitete poput „banitze“ koja podsjeća na zagorske štrukle.

U sklopu predavanja posjećene su tri velike sofijske knjižnice: knjižnica Sveučilišta domaćina programa u kojoj se posebno isticala velika i bogata ruska zbirka, a sudionicima se posebno svidio i masažni stolac koji stoji na raspolaganju korisnicima, bugarska Nacionalna knjižnica „Sveti Ćiril i Metod“ koja se, osim impozantnom i vrlo lijepom zgradom, može pohvaliti i bogatom zbirkom i zanimljivim projektima digitalizacije, a pažnju plijeni i „knjigom budućnosti“, instalacijom smještenom u prizemlju zgrade, knjigom u futuristički dizajniranu stroju čije stranice sadrže dojmove iz našeg vremena, a brojač na stroju odbrojava godine, mjesece, dane, sate, minute i sekunde do trenutka kad će, u ne tako bliskoj budućnosti, biti otvorena i našim potomcima posvjedočiti o našem načinu života, te Gradska knjižnica u Sofiji smještena na dvjema lokacijama u centru grada, koja u sebi krije i prostor namijenjen kazališnim predstavama i izložbama, s dječjim odjelom i američkim kutkom kao najvećim odjelima na koje su domaćini bili posebno ponosni.

Naporan ritam svakodnevnih programom predviđenih obaveza od 9 do 16 sati i zadaće obavljanje po povratku u hotel nisu umanjili želju za upoznavanjem grada, razgledavanjem znamenitosti, upoznavanjem kulture i druženjem. Tako su domaćini jedan dan izdvojili za izlet u Rilu, grad na 1147 metara nadmorske visine, i posjet poznatom Manastiru u Rili kojim se Bugari posebno ponose zbog vjerovanja da ga je u 10. stoljeću osnovao svetac i pustinjak Ivan Rilski. Manastir je 1976. godine proglašen nacionalnim povijesne spomenikom, a 1983. uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Posjet Rili bio je izuzetno iskustvo, ne samo zbog važnosti i ljepote manastira nego i zbog posjeta manastirskoj knjižnici, inače zatvorenoj za javnost, čija su nam vrata otvorena zahvaljujući trudu bugarskog kolege, bivšeg studenta teologije. Nekoliko dana ranije posjećena je i druga građevina na koju su domaćini izrazito ponosni, crkva svetog Aleksandra Nevskog, koja služi kao sjedište bugarskog patrijarha i jedna je od najvećih pravoslavnih crkava u svijetu. Zanimljiv je podatak da crkva odjednom može primiti otprilike 10 000 ljudi.

Vrlo bitan detalj po kojem će Bugarska zasigurno dugo ostati u pamćenju jest i ljubaznost i gostoljubivost domaćina, jednaka od trenutka slijetanja u zračnu luku do oproštajne večere u jednoj sofijskoj pivnici. Vrlo su nam rado otkrivali tajne akademskog i onog manje akademskog života, predlagali nam mjesta i muzeje koje svakako moramo vidjeti, potrudili se da saznamo svaku priču koju su sofijske znamenitosti skrivale u sebi, pomagali prevladati jezične barijere i odvajali svoje slobodno vrijeme za zajednička druženja, bila u pitanju večernja igra graničara ili izlet u Plovdiv na jedini slobodan dan.

Upravo stoga veselimo se što program ide dalje. Sklopljena su mnoga prijateljstva i poneka suradnja, Hrvatska je postala dijelom Projekta interkulturalne razmjene (Intercultural exchange projecta) namijenjenog okupljanju studenata informacijskih znanosti iz Bugarske, Francuske, Hrvatske, Nizozemske i Turske s ciljem predstavljanja zanimljivih knjižničnih službi i usluga iz studentske perspektive, a program u kojem su sudjelovali studenti će, kroz svoje predstavnike, prezentirati i na BOBCATSSS-u, koji će se u siječnju 2012. održati u Amsterdamu. Sve su ovo razlozi za veselje ponovnom susretu, ali i izazov za organizatore programa koji će neke nove sudionike na jednak način zbližiti. Zagreb je, naime, grad domaćin programa ljetne škole za 2012. godinu, dok će Ankara to biti 2013., posljednje godine održavanja programa. A da se dobar glas daleko čuje, potvrđuje i činjenica da su sveučilišta iz Pariza i Vilniusa pokazala interes za sudjelovanjem u preostalim dvjema godinama programa.

P. Miočić
pmiocic@gmail.com
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-