-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 54, prosinac 2011. :: Skupovi i manifestacije u inozemstvu


Pismenost i različitosti
Mons, Belgija, 30. srpnja - 4. kolovoza 2011.

Prisustvovala sam 17. europskoj konferenciji o čitanju od 30. srpnja do 4. kolovoza 2011. godine koja se održavala u belgijskom gradu Monsu. Mons je stari sveučilišni grad južno od Bruxellesa, vrlo blizu francuske granice, u valonskom dijelu Belgije. Ovogodišnja konferencija održavala se pod nazivom Pismenost i različitost koja je svojim širokim rasponom sadržaja obuhvatila mnoštvo simpozija, sesija, radionica, okruglih stolova i prezentacija postera.

Organizatori konferencije bili su IDEC (Međunarodni odbor za razvoj u Europi) koji je dio Međunarodne čitateljske udruge. Tradicija europske konferencije za čitanje seže u 1977. godinu s prvom konferencijom koja je organizirana u Francuskoj. Od 1979. IDEC je nositelj predstavnika čitateljskih udruga više od 30 europskih zemalja. IDEC organizira europske konferencije o čitanju svake druge godine u različitim zemljama Europe. Iako je glavni konferencijski jezik engleski, može se predstavljati rad na bilo kojem europskom jeziku. Izdaju se zbornici radova u obliku knjige ili u elektronskom obliku. Svaki član IDEC-a predstavlja nacionalnu udrugu s mnogo individualnih članova, i svojim djelovanjem je povezan s udrugama diljem kontinenta. Organiziraju se projekti, istraživanja, profesionalni razvoj, zagovaranje i promociju čitanja i pisanja u svim dobnim skupinama, stručni seminari, poslovni susreti, stručni projekti, regionalna suradnja, program razmjene, dodjeljuju se europske nagrade za inovativne programe. Sve se radi na dobrovoljnoj osnovi i pojedinačno se uključuju specijalisti za pojedina područja. Ovogodišnji organizator u IDEC-u, domaćin konferencije je bila BELFRA, belgijska frankofonska čitateljska udruga

Sam tijek konferencije započeo je svečanim otvorenjem, kao što je uobičajeno na takvim ceremonijama. Pozdravni govor održao je gradonačelnik grada, poželjevši svim sudionicima dobru radnu sredinu i ugodan boravak u njihovom gradu. Ugodne glazbene trenutke izveo je Kvartet Hang Magic.

U ime predsjednice IDEC-a Pandis Meeli (Estonija), koja nije mogla prisustvovati, skupu se s pozdravnim govorom obratio Garry Shiel (Irska) naglašavajući da su problemi u razvoju pismenosti globalni i rastu zajedno s našim promjenjivim svijetom. Samo dijeleći i učeći jedan od drugoga bit ćemo u mogućnosti prenijeti našim korisnicima, učiteljima i društvu općenito za dobrobit sviju.

Predsjedavajući domaćini Anne Godenir i Serge Terwagne obrazložili su da tema Pismenost i različitosti obuhvaća širok spektar i da je važna s obzirom na pismenost kao ekspresiju u različitosti, ali i na ekspresiju različitosti u samoj pismenosti, koji se ogledaju u različitosti u kulturi, jezicima, teorijama, metodama, praksama koje daju dubinu na ovom polju, tako da svaki izlagač predstavlja doprinos konferenciji. Različitost se također reflektira i na prisustvo predstavnika iz 40-ak zemalja sa svih kontinenata.

U mnogim europskim zemljama u Europskoj uniji promijenila se struktura studentskih profila – studenti su pokretniji i govore različitim jezicima, dolaze iz različitih kultura i tradicija. Mnogi izazovi stoje pred edukatorima – učiteljima, knjižničarima, različitim stručnjacima koji rade sa studentima (ovdje se misli i na djecu i mlade). Podsjeća se na sam moto Europske unije: United in Diversity – Ujedinjeni u različitosti.

Još jedan aspekt različitosti je upotreba više jezika u komunikaciji i na samim prezentacijama u izlaganjima. Većina izlagača (72%) je izlagala na engleskom jeziku, od onih nativnih do ostalih, oko 20% na francuskom jeziku, 5% na ruskom, 2% na španjolskom i 1% na njemačkom jeziku.

Serge Terwagne je rekao da se ne treba se bojati ove „Kule Babilonske“, niti zbrke koju bi ona mogla donijeti, jer su svi prisutni de facto prepoznati kao koine (prvi supra-regionalni grčki dijalekt) ili lingua franca (jezik u zapadnom svijetu nakon osvajanja Aleksandra Velikog). Nastavio je da smatra iznimno važnim da je barem četvrtina od prisutnih izlagača htjela podsjetiti da engleski jezik nije jedini jezik u kojem se može i treba obrazovati i izražavati. Naveo je riječi Umberta Eca: „Jezik Europe nije engleski, nego samo prijevod.“ („The language of Europe is not English, but translation.“) I to treba imati uvijek na umu.

Na svakoj je konferenciji cilj okupiti što veći broj stručnjaka i znanstvenika iz Europe, ali i cijelog svijeta, koji se bave suvremenim aspektima čitanja i pismenosti. Značaj pismenosti danas je mnogo kompleksniji nego ikada ranije, a uz elementarnu razinu (čitanje, pisanje, računanje) uključuje čitav niz aspekata: informatički, informacijski, digitalni, funkcionalni, obiteljski, kulturalni, kulturološki itd. Dok su, s jedne strane, očekivanja društva velika, opća razina pismenosti je niska ili čak porazna.

Na konferenciji se posebna pozornost posvećuje sadržajima kao što su: Pismenost i demokracija, Multikulturalizam i jezik, Početno čitanje i pisanje, Predškolska i rana pismenost, Pismenost adolescenata i odraslih, Pismenost i knjižnice, Pismenost i tehnologija, Ocjenjivanje pismenosti, Teškoće u čitanju i intervencijski programi, Učitelji čitanja i strategije poučavanja, Višejezična pismenost, Pismenost i cjeloživotno učenje. Razmjena iskustava kao i nova saznanja u poticanju informatičke i informacijske pismenosti, zatim cjeloživotne pismenosti kao i pismenosti osoba s posebnim potrebama i pripadnika nacionalnih manjina. Među primarnim su sadržajima uključivanje stručnjaka i znanstvenika u međunarodne projekte IRA-e Reading and Writing for Chritical Thinking (Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje) i Schools where literacy thrives (Škole u kojima cvjeta pismenost). Njegova je svrha identificirati i širiti informacije o faktorima koji pridonose učinkovitom učenju pismenosti i na visoke standarde pismenosti u školama.

Nagrada za inovativne programe čitanja u Europi ove je godine dobila Marta Strahinič iz Knjižnice Metlika Slovenskog čitateljskog društva za projekt Poziv Romima u knjižnicu. Videouradak o ovoj akciji može se vidjeti na http://fokusmetlika.net.

Na konferenciji je bila novost kod predstavljanja postera. Učinjeni su pomaci u tome da se autorima postera dalo određeno vrijeme u kojem je moderator predstavio sve autore, a potom je svaki ponaosob potanko obrazložio svoj projekt prisutnoj publici. Po završetku izlaganja uslijedila je rasprava i komentari. Odabrani žiri izabrao je najbolji poster i njegov autor je dobio nagradu u vidu oslobađanja od kotizacije na idućoj konferenciji koja će se održati 2013. u Švedskoj, u Jőnkőpingu.

Iz Hrvatske su bile prisutne još dvije kolegice. Kolegica Davorka Semenić-Premec iz Knjižnice Savski Gaj, Knjižnica grada Zagreba, koja je predstavila poster The reading hour just for me u okviru tematike Knjižnice i pismenost, koji je izazvao poveće zanimanje. Druga kolegica je Renata Šamo, s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s temom The same but still different (Linear and non-linear routes through the text).

Prisustvujući na mnogim izlaganjima s temama o pismenosti i čitanju: europskim strategijama, tehnologiji, obiteljskoj pismenosti, multikulturalnosti i multilingvističkoj pismenosti, stekla sam uvid u recentna kretanja tih ideja u stručnim svjetskim krugovima koja ću nastojati koristiti u svom djelovanju.

L. Bučević-Sanvincenti
l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-