XII. godišnje savjetovanje o autorskom pravu i srodnim pravima
Zagreb, 25. studenoga 2011.

Hrvatsko društvo za autorsko pravo je u suradnji s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo i Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organiziralo XII. godišnje savjetovanje o autorskom pravu i srodnim pravima, koje je održano 25. studenog 2011. godine u Zagrebu, u Kinodvorani Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u Vukovarskoj 78.

Savjetovanje je otvoreno pozdravnim govorima: mr. sc. Zrinke Vrabec Mojzeš, izaslanice Predsjednika Republike Hrvatske, zatim dr. Victora Nabhana, predsjednika Association Littéraire et Artistique Internationale (ALAI), mr. sc. Željka Topića, ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, prof. dr. Zorana Paraća, dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te prof. dr. Igora Glihe, predsjednika Hrvatskoga društva za autorsko pravo (HDAP-ALAI). Uvodni dio završen je tamburaškim nastupom učenika Glazbene škole Elly Bašić.

Prvo u nizu od tri pozvana izlaganja održao je dr. Victor Nabhan i posvetio ga 50. godišnjici Rimske konvencije i 15. godišnjici Ugovora o autorskom pravu (WCT) i Ugovora o izvedbama i fonogramima (WPPT). Istaknuo je činjenicu da su autorima Bernskom konvencijom osigurana isključiva prava, da je Rimska konvencija osigurala izvođačima naknadu, ali ne i moralna prava. Stoga Ugovor o izvedbama i fonogramima predstavlja značajan napredak štiteći moralna prava izvođača. Ti su ugovori doneseni na Diplomatskoj konferenciji u Ženevi 1996. godine, a sljedeća bi se trebala održati 2012. godine.

Drugo izlaganje pod naslovom Autorska djela nastala u radu na sveučilištu održala je dr. Romana Matanovac Vučković, viša asistentica Pravnog fakulteta u Zagrebu. Istaknula je da prema monističkom načelu pravo pripada u cijelosti autoru koji je djelo stvorio u radnom odnosu, a poslodavac mora sklopiti s autorom ugovor. Izložila je različitost prakse u pojedinim europskim zemljama jer po tom pitanju ne postoji pravna stečevina Europske unije. U Hrvatskoj poslodavac, ako želi, treba pisanim ugovorom steći pravo na djelo koje je zaposlenik stvorio u radnom odnosu. Osvijetlivši specifičnosti nastanka djela u akademskoj sredini, zaključila je da ako sveučilište nije u stanju upravljati stečenim pravima, tada je bolje da ona ostanu kod zaposlenika sveučilišta.

Veći dio Savjetovanja bio je posvećen pravnom aspektu digitalizacije. Prof. dr. Aleksandra Horvat, članica Odbora za autorsko pravo i druga pravna pitanja IFLA-e i članica EBLIDA/EGIL-a, održala je izlaganje Digitalizacija i knjižnice. Ovim izlaganjem prvi je put u Hrvatskoj na jednom pravnom forumu bilo jasno ukazano na poteškoće s kojima se susreću hrvatske, ali i svjetske knjižnice kada žele prići opsežnoj digitalizaciji građe koju posjeduju. Prof. Horvat decidirano je izrekla potrebu da bi naša knjižničarska zajednica, Ministarstvo kulture i pravna struka trebali osigurati knjižnicama, arhivima i drugim baštinskim ustanovama da digitaliziraju vrijedna, a još zaštićena autorska djela. Upozorila je da knjižnice nemaju pomagala pomoću kojih bi mogle brzo i učinkovito identificirati i pronaći autore tih brojnih djela. Naime, za digitalizaciju, kao akt reprodukcije i akt stavljanja na raspolaganje javnosti, potrebno je prethodno dopuštenje nositelja prava. Nije posve sigurno da će Direktiva o djelima siročadi, zamišljena kao pomoć knjižnicama i drugim javnim baštinskim ustanovama, doista stvoriti uvjete za opsežnu digitalizaciju pa se u EU razmišlja i o drugim mogućim rješenjima. Navela je pokušaje različitih zemalja da riješe to pitanje. Moguće rješenje kojim bi se izbjegao problem „djela siročadi“ je uvođenje tzv. proširene kolektivne licencije koju od šezdesetih primjenjuju skandinavske zemlje. No, moguće je i da država izda licenciju ustanovama koje žele digitalizirati baštinsku građu. Moguće je rješenje i uvođenje posebnog ograničenja ili iznimke od zaštite za knjižnice. Nacrt takvog Ugovora za knjižnice izradio je Odbor za autorsko pravo i druga pravna pitanja IFLA-e na temelju iskustava i stavova knjižničara. O tom je nacrtu raspravljao Stalni odbor za autorsko pravo i srodna prava WIPO-a u Ženevi upravo dan prije održavanja ovog savjetovanja.

Po završetku ovog izlaganja uslijedio je okrugli stol Izazovi digitalizacije na kojem su svoja iskustva u distribuciji različitih digitaliziranih autorskih djela iznijeli Paolo Sfeci, Hrvoje Hribar, Milan Majerović-Stilinović i Tomo Johannes in der Mühlen. Zaključeno je da bi Hrvatska izbjegla brojne poteškoće uvođenjem platforme za legalnu distribuciju glazbe. Naveden je primjer Francuske koja već 12 godina potiče takve platforme. Radionica u poslijepodnevnom dijelu skupa bila je posvećena privremenim mjerama u autorskom pravu. Skupu je kao i ranijih godina prisustvovalo stotinjak sudionika, a radovi su objavljeni u Zborniku Hrvatskog društva za autorsko pravo 11/12(2011).

D. Živković
dzivkovi@ffzg.hr