Broj 54, prosinac 2011. :: Osobne vijesti
In memoriam Milivoju Zeniću
 Šibensku i hrvatsku kulturnu javnost zatekla je tužna vijest da je 20. studenoga iznenada preminuo, u 58. godini života, Milivoj Zenić, dugogodišnji ravnatelj Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić”.
Milivoj Zenić rođen je u Šibeniku 1953. godine. U rodnom gradu pohađao je osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U Gradskoj knjižnici “Juraj Šižgorić” zaposlio se kao dipl. knjižničar 1979. godine, a od 1984. do svoje smrti obnašao je dužnost ravnatelja. Kao ravnatelj šibenske knjižnice, najzaslužniji je za njezino preseljenje iz neprimjerena prostora u stambenoj zgradi podalje od gradskog središta u zgradu na Poljani, u centru grada. Još 1992. godine Zenić je u, za Šibenik teškim, ratnim vremenima, pokrenuo nakladničku djelatnost, kojom je šibenska knjižnica, objavivši više od stotinu naslova, stekla veliki ugled. Aktivno je sudjelovao i u organizaciji znanstvenih i stručnih skupova, npr. o obitelji Vrančić u hrvatskoj književnosti i znanosti, o Antunu Vrančiću, o jezikoslovcu Josipu Jurinu. Sudjelovao je i na stručnim skupovima knjižničara, od skupština HKD-a do različitih savjetovanja i skupova. Bio je član Organizacijskog odbora 30. skupštine HKD-a održane 1996. u Primoštenu. Autor je triju knjiga, u kojima se bavi šibenskom baštinom: U pohvalu od grada Šibenika: pisana riječ od najstarijih vremena do danas, Šibenska katedrala i Stari Šibenik: kalama, skalama i butama. Prva knjiga posebno je važna knjižničarima za poznavanje povijesti šibenske knjige, knjižnica, knjižara i nakladnika. Objavio je i više stručnih radova, redovito je objavljivao priloge u lokalnim novinama. Sudjelovao je, kao producent i stručni suradnik, u proizvodnji dvaju znanstveno-obrazovnih filmova: Martin Kolunić Rota i Stella maris Dalmacije: II. dio, a kao stručni suradnik i u realizaciji znanstveno-obrazovnog filma U potrazi za Lukačićem. Organizirao je brojne izložbe u knjižnici. U Muzeju grada Šibenika 1991. organizirao je izložbu Blago šibenskih knjižnica: XVI. - XVIII. stoljeće, nakon koje je knjižnica objavila i kalendar Inkunabule u Šibeniku. Najzaslužniji je za uspostavljanje suradnje između šibenskih kulturnih institucija i Petőfi Irodalmi Múzeum u Budimpešti i Kuće umjetnosti u Vesprému, temeljenu na ostavštini šibenskih i hrvatskih humanista Antuna i Fausta Vrančića. Potaknuo je osnutak Knjižničarskog društva Šibenik 2004. godine. Do tada su šibenski knjižničari bili članovi Društva knjižničara u Splitu, u kojemu je Zenić bio član odbora od 1985. do 1996. godine. Kao ravnatelj županijske matične knjižnice, poticao je uspostavljanje mreže knjižnica u Šibensko-kninskoj županiji, pomažući lokalnim zajednicama u osnivanju ili obnovi rada narodnih knjižnica. Bio je predsjednik Upravnog vijeća Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Podružnice Šibenik. Bio je član Družbe Braća hrvatskog zmaja, a za doprinos razvoju kulture Republike Hrvatske odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobio je Kukuljevićevu povelju, koju Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje za dugogodišnji rad i znatne rezultate na unaprjeđenju knjižničarske djelatnosti. Dubok je trag što ga je Milivoj Zenić ostavio u šibenskom i hrvatskom kulturnom životu. Bio je vrstan intelektualac i veliki čovjek. Tužni smo što smo ga prerano izgubili, ali i sretni i ponosni što smo ga poznavali. A. Šimić
asimic@knjiznica-sibenik.hr
|
