Knjiga i knjževnost na novim medijima
Split, 12. prosinca 2011.

U organizaciji Gradske knjižnice Marka Marulića Split i uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske održan je stručni skup pod nazivom Knjiga i književnost na novim medijima.

Danas živimo u digitalnom dobu, u kojemu se nagovještava temeljna promjena knjige kao medija. Stoga se u okviru stručnog skupa, a iz različitih perspektiva, razmatralo i problematiziralo neke teme vezane uz budućnost knjige i književnosti u digitalnom dobu. Osnovni ciljevi skupa sastojali su se u analizi sljedećeg: implikacije uporabe novih tehnologija po knjigu i književnost, značajke e-knjige i e-književnosti, utjecaj novih medija na izdavačke procese, prodor e-čitača na hrvatsko tržište, te problemi, perspektive i mogućnosti uvođenja e-knjige u knjižnično poslovanje.

Dr. sc. Hajrudin Hromadžić (Odsjek za kulturalne studije, Filozofski fakultet u Rijeci) u fokus svog izlaganja stavio je pitanje karaktera tzv. hipertekstualne književnosti, tj. književnosti koja nastaje i razvija se pod okriljem kulture novih, digitalnih medija u posljednjih nešto više od dva desetljeća. Autor se također osvrnuo i na sudbinu autorskog djela i autorstva u eri hiperteksta problematizirajući pitanja o identitetu tzv. hipertekstualnog koautora čitatelj-pisca zaključivši da autoru nitko ne može oduzeti njegovo djelo.

Krešimir Zauder (Institut za društvena istraživanja) održao je inspirativno izlaganje o tekstu na mrežnim stranicama, odnosno implikacijama takvog teksta za čitanje, autorstvo, knjige, književnost i knjižnice. Govorio je o novim oblicima teksta, e-knjigama, e-papiru i ostalim važnim temama vezanim uz pregled prelaska na medij poslije tiska.

Ivo Šćepanović (novinar) predstavio je svoj roman Facebook kao oružje kojim su izbrisane neke granice izdavaštva. Facebook kao društvena mreža iskorištena je za interakciju čitatelja s autorom, a po prvi put u svijetu kupac tiskanog izdanja knjige ima prigodu saznati što su neki drugi čitatelji tijekom samog praćenja nastajanja knjige prokomentirali na kraju svakog poglavlja. U vremenima kada je izdavaštvo u krizi i kada se traže nova rješenja, ovakav pristup nudi poveznicu između tradicionalnog izdavaštva i elektroničke sadašnjosti i budućnosti. Roman je dostupan i preko Amazona. Knjiga je izdana kroz uslugu „ispis na zahtjev“.

Dr. sc. Franjo Pehar (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru) prikazao je i analizirao različite pristupe te izazove koje pred suvremeno nakladništvo postavljaju društveni mediji. Osvrnuo se na svjetske trendove u nakladništvu kao i moguće implikacije na hrvatsko tržište.

Krešimir Pintarić (pisac i glavni urednik i voditelj projekta Besplatne elektroničke knjige Društva za promicanje književnosti na novim medijima) naglasio je da se svake godine nakladnicima prelije u džep tridesetak milijuna kuna državnih obveznika, a knjige su ipak i dalje skupe i prilično nedostupne osim ako lokalna knjižnica nije dobila primjerak iz otkupa. Autor smatra da se s tim novcima može napraviti više, odnosno knjiga može biti prostorno i vremenski dostupnija, pa čak i bez troškova za krajnjeg korisnika – čitatelja. Projekt Besplatne elektroničke knjige jedan je od mogućih modela kako postići te ciljeve.

Andy Jelčić (prevoditelj i potpredsjednik Europskog savjeta udruga književnih prevodilaca – CEATL) smatra da je važno pravodobno promisliti moguće scenarije sudbine knjige ako ikako želimo upravljati njenom sudbinom. Treba osmisliti strategije koje će u stalno novom i promjenjivom odnosu snaga uspjeti zadovoljiti proizvođače, posrednike i konačne korisnike proizvoda nazvanoga knjiga. Također je nužan i uvid u autorsko pravo, odnosno njegov specifičan aspekt tzv. elektroničkih prava. Budući da je Hrvatska jedna od zemalja s visokim postotkom prijevodne književnosti (oko 80%), važnu ulogu imaju i prava prevoditelja.

Predstavnici Hrvatskog Telekoma, koji je nedavno predstavio i pokrenuo uslugu Planet 9, iznijeli su trendove u svijetu i Hrvatskoj vezano uz e-knjigu. Planet 9 je usluga koja korisnicima omogućuje kupnju i čitanje e–knjiga kada god i gdje god to požele. Zaključeno je da je hrvatsko tržište e-knjige tek u povojima i ostaje nam tek za vidjeti da li ćemo prihvatiti svjetske trendove i u kojoj mjeri.

Ognjen Strpić (urednik u izdavačkoj kući Jesenski i Turk) smatra kako je čitati knjigu u elektroničkom obliku zapanjujuće teško, te sam nije uspio pročitati nijedan dulji tekst a da ga nije otisnuo, odnosno nabavio knjigu. Ipak, e-knjigama se rado služi kad ih ne namjerava pročitati, bilo kao informativnom obliku teksta koji će možda pročitati kao tiskanu knjigu, bilo kao pretraživi oblik knjige koji je već čitao, bilo kao referentnim djelom koje ionako nije napisano da se čita nego da se njime služimo. Drži da bi takvu čitalačku praksu potpomogao sustav koji bi knjigu shvaćao kao primarno autorsko, a ne produkcijsko djelo: kupnja e-knjige bila bi svojevrsna akontacija za kupnju tiskane knjige, a kupnja tiskane knjige bi podrazumijevala i ovlaštenje za čitanje iste knjige u elektroničkom izdanju. Autori ne bi mogli očekivati da im isti čitatelj plaća više puta za isto djelo; knjižari i nakladnici tiskanog izdanja bili bi ovlašteni distribuirati i elektroničko izdanje; od knjižnica bi se očekivalo plaćanje paušalne naknade nakladnicima (i posredno, piscima) s obzirom na broj posudbi elektroničkih knjiga. Taj je sustav u znatnom raskoraku s postojećom poslovnom i zakonskom praksom u gotovo svakom navedenom aspektu.

Kornelija Petr Balog (Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta J. J. Strossmayer u Osijeku) govorila je o izazovima organizacije, korištenja i vrednovanja elektroničkih knjiga u knjižničnim zbirkama. Ulazak sadržaja u obliku elektroničkih knjiga u knjižnice pred njih je postavio brojne izazove u vidu organizacije, vidljivosti te građe kroz knjižnični katalog, načina korištenja, a ne smije se ni zanemariti ni činjenica da korisnici elektroničkih knjiga fizički ne odlaze u knjižnicu i ona prestaje biti mjesto susreta. Međutim, elektroničke knjige sa sobom nose i brojne prednosti kao što je primjerice ušteda prostora, 24-satna usluga, nemogućnost krađe ili oštećenja građe.

Gradska knjižnica Marka Marulića Split planira izdati i zbornik radova izloženih na skupu, kao i nastaviti praksu organiziranja stručnih skupova na temu knjige i čitanja.

K. Krolo Žužul
kkrolo@gkmm.hr