Međunarodni stručni skup Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne: stanje i perspektive
Koprivnica, 18. studenog 2011.

Međunarodni stručni skup Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne : stanje i perspektive održan je u Koprivnici 18. studenog 2011. povodom 5. godišnjice usluge za slijepe i slabovidne u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica. Na skupu je prisustvovalo 53 sudionika: predstavnici udruga i institucija za pomoć osobama s oštećenjem vida, predstavnici ministarstava, županija i gradova, ravnatelji i voditelji knjižnica, knjižničari koji se teorijski ili praktično bave unaprjeđivanjem usluga za ovu vrstu korisnika, te ostali zainteresirani knjižničari. Cilj je skupa, osim evaluacije projekta Knjižnična usluga za slijepe i slabovidne u Koprivničko-križevačkoj županiji bio i evaluacija širenja usluge na ostale hrvatske knjižnice, kao i uvid u primjere dobre prakse iz drugih europskih zemalja. Koncept skupa obuhvaćao je dva dijela: pozvana izlaganja i razmjenu iskustava dobre prakse iz hrvatskih knjižnica.

Pozvana izlaganja otvorila je Sanja Frajtag, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe, koja je upoznala sudionike s nastankom, tradicijom i širenjem usluga za slijepe i slabovidne u Republici Hrvatskoj. Govoreći o razvoju usluga, od prvobitne institucionalne vezanosti za ustanovu za odgoj i obrazovanje slijepih, i funkcioniranja u sastavu Hrvatskog saveza za slijepe, do stjecanja samostalne kulturne ustanove, ravnateljica je dala pregled razvoja i promjena formata i tehnoloških standarda, te ulogu Hrvatske knjižnice za slijepe u partnerstvu i suradnji s narodnim knjižnicama. Perspektive Hrvatske knjižnice za slijepe očituju se u nacionalnoj politici disperzije knjižničnih usluga koja treba ići u smjeru obuhvaćanja šire kategorije korisnika, tj. svih onih kojima iz nekog razloga nije dostupan standardni tisak (disleksija, disgrafija, motorička oštećenja i sl.).

Predstavnice Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama pri Hrvatskom knjižničarskom društvu, Dunja Marija Gabrijel i Veronika Čelić-Tica, u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice predstavile su rad Komisije kroz naredno desetljeće. Djelokrug Komisije obuhvaćao je organizaciju stručnih skupova, predavanja i radionica, rad na projektima, prevođenje međunarodnih publikacija na hrvatski jezik te suradnju s IFLA-om. Cjelokupan rad Komisije usmjeren je na poticanje knjižničara u Hrvatskoj u izradi novih prilagođenih knjižničnih programa za podizanje kvalitete knjižničnih usluga za osobe s posebnim potrebama.

Poseban interes izazvao je gospodin Koen Krikhaar, predsjednik IFLA-ine Sekcije knjižnica s uslugama za osobe kojima nije dostupan standardni tisak (LPD), koji je predstavio zanimljive projekte koji se temelje na trima pokretačkim snagama koje će oblikovati budućnost usluge dostupnog čitanja, a to su IFLA (kao svjetski predstavnik knjižnične i informacijske struke), Daisy konzorcij (tvorac standarda za digitalno dostupan sadržaj, te inovativnog formata s mogućom navigacijom) i Tigar/ETIN (međunarodni projekti kojima je cilj međunarodna razmjena digitalnih sadržaja putem mreže izabranih posrednika). Uz nedostatke, kao što su zahtjevan rad i mnogo financijskih sredstava, perspektive se naziru u regionalnoj suradnji.

Iskustva i prakse iz susjednih zemalja prenijela je slovenka Kristina Janc (Narodna in univerzitetna knjižnica Slovenije). Posebnost slovenske prakse ističe se u tome što u Sloveniji postoje studije unutar kojih su prikazane knjižnične usluge za slijepe i slabovidne, te u tome što u postoje dvije specijalizirane ustanove koje se bave uslugama za slijepe i slabovidne: specijalna knjižnica pri Savezu udruga slijepih i slabovidnih Slovenije, te školska knjižnica u Zavodu za slijepu i slabovidnu mladež. Na skupu je predstavljen rad tih dviju ustanova.

U drugom dijelu skupa, knjižničari iz cijele Hrvatske predstavili su se vlastitim angažmanima i primjerima dobre prakse u okviru formiranja usluga za slijepe i slabovidne u narodnim knjižnicama. Liljana Vugrinec, predstavnica Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, predstavila je projekt knjižnične usluge za slijepe i slabovidne kroz sve njegove faze: od nabave opreme i građe, edukacijsko-animacijskog programa za sve dobne skupine, razmjene iskustava na skupovima do uloge koju je koprivnička knjižnica odigrala kao poticaj Ministarstvu kulture za širenje projekta na narodne knjižnice. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ svoja znanja i iskustva prenosi kroz tečajeve za knjižničare diljem Hrvatske, a cilj joj je proširiti djelokrug na sve osobe koje imaju teškoća s čitanjem crnog tiska.

Vesna Babić, tajnica Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije, predstavila je pozitivna iskustva članova Udruge nakon implementacije projekta. Tijekom projekta dobivena su višestruka iskustva, kako za djelatnike Udruge (stručno usavršavanje i rad na projektu koji je od neizmjernog značaja za daljnji razvoj Udruge), tako i za članove Udruge (brajično opismenjavanje, pristup informacijama, sudjelovanje u kulturnim aktivnostima i radionicama u kojima do tada korisnici nisu imali prilike sudjelovati).

Kristina Čunović i Nataša Vojnović, predstavnice Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, iznijele su iskustva prve narodne knjižnice u Hrvatskoj koja je počela pružati usluge toj vrsti korisnika. Usluge su se prvo počele pružati u okviru Knjižnice za mlade, i to nakon nabave prilagođene računalne opreme za slijepe i slabovidne, te putem programskih aktivnosti kao što su izložbe, književne večeri, predstavljanje slikovnica o psima vodičima i sl.

Usluge za slijepe i slabovidne u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik predstavile su Karmen Krnčević i Antonija Miše. Unatoč nabavljenoj prilagođenoj računalnoj opremi, izlagačice su istaknule razočaranje slabim korištenjem te opreme, no nade polažu u nove generacije, tj. sve one slijepe korisnike koji koriste njihovu građu i sudjeluju u programima, te u značajan medijski angažman koji ostvaruju. Osnovni je cilj knjižnice potaknuti članove Udruge da, sudjelovanjem u programima, izađu iz zatvorenosti. Specifičnost je šibenske knjižnice snimanje zvučnih knjiga značajnih za šibensku baštinu.

Emilija Pezer i Tihomir Marojević, predstavnici Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, predstavili su svoje aktivnosti u radu sa specifičnom skupinom korisnika. Specifičnost je ove knjižnice što se sve provođene aktivnosti odvijaju u širem okviru osoba sa senzoričkim oštećenjima, tj. osim slijepih i slabovidnih osoba, obuhvaćene su i gluhe i gluhoslijepe osobe. Temeljem ispitivanja malog broja brajično i računalno pismenih osoba u vinkovačkom kraju, knjižnica prioritet nije stavila na računalnu opremu, nego na programske sadržaje koje provodi u suradnji s udrugama (edukacije za knjižničare, edukacije za odgojno-obrazovne stručnjake, radionice za djecu, izložbe i prilagodbu fonda).

Predstavnici Znanstvene knjižnice Zadar, Denis Rudić i Norma Miočić, predstavili su rezultate svojih projekata u pružanju usluga slijepim i slabovidnim osobama. Aktivnosti koje knjižnica provodi uključuje: informatičko opismenjavanje, edukacije koje se trenutno provode, buduće planirane edukacije, prilagodba publikacija u pristupačne formate, te uspješna suradnja sa slijepim i slabovidnim korisnicima, ali i sa stručnjacima logopedskog usmjerenja. Naredni je cilj knjižnice pokretanje nakladničke djelatnosti korištenjem Daisy produkcijskih alata te edukacija korisnika u drugim mjestima unutar Zadarske županije.

Amelija Tupek, predstavnica Središnje informacijske službe pri NSK, predstavila je IFLA-ine smjernice za izgradnju digitalne zbirke za slijepe i slabovidne osobe. Uz to, predstavljene su i smjernice za razvoj takve zbirke, načini pohrane, pristup, korištenje, uključivanje volontera u projekt, te već postojeće digitalne zbirke u Hrvatskoj i svijetu.

Hela Čičko, predstavnica Knjižnica grada Zagreba, predstavila je projekt Knjižnica širom otvorenih vrata, s posebnim naglaskom na izradu taktilnih slikovnica koje slijepu i slabovidnu djeci potiču na svladavanje vještine čitanja Brailleove abecede. Na skupu je posebno predstavljena nagrađena slikovnica Putovanje Mace Lile, koja će sudjelovati na međunarodnom natjecanju u izradi taktilnih slikovnica u Pragu. Slikovnica je izrađena prema Smjernicama za izradu taktilnih slikovnica, prepjevana je i na francuski jezik, a sudionici skupa imali su je prilike i sami vidjeti.

U završnom dijelu skupa sudionici su imali priliku za dodatna pitanja, rasprave i prijedloge, a predložene su buduće suradnje i moguća primjena vanjskih iskustava gostujućih predavanja izlagača izvan Hrvatske.

A. Plavšić
andrea.plavsic@gmail.com