-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 54, prosinac 2011. :: Razgovarali smo


Hans Göttel

Hans Göttel (r. 1957., Beč) od 1990. vrši funkciju ravnatelja instituta Europahaus Burgenland (Europski dom Gradišće). Na Sveučilištu u Beču studirao je povijest, geografiju i skandinavistiku, a 1986. bio je stipendist pri Visokoj državnoj školi Fristad u Švedskoj. Po izobrazbi je nastavnik i knjižničar. U okvirima Europskog doma deset godina djeluje kao koordinator za projekte Europske unije u Programima Grundtvig i Partnerstvo s civilnim društvom te kao suradnik u projektima Programa Comenius. Njegov znanstveni interes je proučavanje baštine obrazovanja u tradicionalnoj liniji građanskog odgoja za globalno učenje u aktualnom postavljanju pitanja: „Je li svjetski građanin smisleni uzor za odgoj za civilno društvo?“
Hans Göttel živi u Bamugartenu kod Eisenstadta (Gradišće).
U Gradskoj knjižnici Zadar proveo je dvadesetak dana na studijskom boravku učenja hrvatskog jezika.

1. Možete li ukratko opisati ciljeve i glavne aktivnosti instituta čiji ste ravnatelj, Europskog doma (Europahaus) iz Eisenstadta, Austrija?

Europski dom je institut za odgoj za civilno društvo (civic education) koji se od 1960-ih godina posvećuje međunarodnim i globalnim pitanjima. On je poput prozora u svijet koji otvara pogled za velike izazove kao što su Europska unija, politika razvoja, mirovni pokreti, promjena klime i dr. Pokušavamo za to zainteresirati građanstvo, pripremiti informacije i ostvariti međunarodne susrete. Stoga smo otvorili Kozmopolitsku knjižnicu, u kojoj se redovno odvijaju diskusije, kružoci i međunarodni kongresi.

2. Vi ste i knjižničar po struci. Gdje ste se školovali i jeste li imali radna iskustva kao knjižničar? Koliko Vam je knjižničarstvo pomoglo u vođenju Europskog doma?

Po izobrazbi sam znanstveni knjižničar koji se za to obrazovao tek kasno, nakon studija, nakon što sam kroz studij skandinavistike upoznao knjižničarstvo nordijskih zemalja. Fascinirale su me izvrsno opremljene knjižnice u kojima su ljudi doista boravili, učili i zabavljali se, te sam se postupno pitao što to može značiti ako se društvena okupljanja odvijaju na mjestima znanja. Dakle, pitanje koliko knjižnica može biti „mozak demokracije“, ono mjesto na kojem se pohranjuje znanje i s kojim se povezuje politički život. Upala mi je u oči golema razlika između situacije u Austriji i u Skandinaviji – odatle mogu proizaći mnoga teorijska pitanja i praktični izazovi.

3. Jeste li već sklapali suradnju s narodnim knjižnicama u Austriji i /ili inozemstvu? Na kojim projektima i u kojim oblicima suradnje?

Europski dom je član Austrijskog knjižničarskog udruženja (BVÖ) i surađuje s knjižnicama u zemlji. Posebno prenosimo ideju da se knjižnice trebaju oblikovati kao mjesta susreta. To nije lako, premda postoji mnogo angažiranih kolega koji rade bez naknade, jer je javno financiranje u Gradišću vrlo loše. Knjižnice općenito nisu bitna tema za austrijske političare; već desetljećima se zahtijeva zakon o knjižnicama – i to uzalud.
U suradnji s knjižnicama u Europi članovi Europskog doma i zainteresirani iz Gradišća imaju mogućnost doživjeti što u društvu može biti jedna knjižnica.

4. Sada ste u Gradskoj knjižnici Zadar, gdje intenzivno učite hrvatski jezik. Možete li usporediti ovu knjižnicu s austrijskim narodnim knjižnicama?

Prvo što sam rekao kad sam u travnju 2011. posjetio Gradsku knjižnicu Zadar je: ovdje je kao u Švedskoj - otvoreno, velikodušno, živo, mjesto na kojem se boravi. Moj sadašnji studijski boravak to potvrđuje. To je mjesto s višestrukim pristupima znanju i izvrsnom informacijskom službom. Volio bih kada bi više knjižničara iz Gradišća imalo priliku upoznati ovo mjesto.

5. Kako vidite ulogu knjižnice, osobito narodne knjižnice, u sklopu aktivnosti kakve provodite kao koordinator projekata Europske unije?

Moja iskustva iz projekata Europske unije pokazuju da knjižnice mogu biti nositelji europskih projekata obrazovanja samo onda ako su odgovarajuće opremljene. Za Europski dom Gradišće postoji lijepa perspektiva za suradnju s Gradskom knjižnicom Zadar. Povezuje nas jezik, glazba i otvorena budućnost u zajedničkoj Europi. Mogu si jako dobro predočiti pronalaženje zanimljivih pitanja i suradnje na zajedničkim projektima.

Razgovarala: H. Novak Penga
helena@gkzd.hr   

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-