 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 54, prosinac 2011. :: Uvodnik
15. godina seminara Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture
Petnaesta godina održavanja seminara Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture po običaju je prilika da se osvrnemo unatrag i ocijenimo postignuto, te da razmislimo o budućnosti – treba li nam i dalje ovakva vrsta skupova: je li seminar koncipiran i organiziran na dosadašnji način i dalje vitalan i stoga potreban našoj zajednici ili bi „neki novi klinci“ nekim novim temama i oblicima organiziranja skupa mogli i trebali zamijeniti postojeći? Ovaj je tekst, dakle, više poziv na raspravu i iznošenje novih prijedloga negoli sumiranje ili podsjećanje na postignuto: o tome svakako govore trinaest zbornika radova (zbornici 2. i 3. seminara objavljeni su u jednom svesku) koji su postali dio nastavne literature na hrvatskim sveučilištima ne samo u okviru studija informacijskih znanosti nego i šire, npr. na turističkim studijima, značajan broj magistarskih i doktorskih radova, aktiviranje konzervatorsko-restauratorske sekcije pri Hrvatskom muzejskom društvu, pokretanje nacionalnog projekta unutar Ministarstva kulture koja brine oko digitalizirane baštine ovih triju zajednica Hrvatska kulturna baština, te općenito otvaranje najnovijih tema suvremenog knjižničarstva u najširem smislu riječi. Pri tome je važno napomenuti da teme koje iznosi knjižničarska struka u većini slučajeva uključuju moguće poveznice ili prikaze dobre prakse i za djelatnosti arhiva i muzeja. Jedna od takvih tema, a koja bi se ujedno mogla sagledati i kao nova paradigma organizacije informacija općenito i potencijalnog razvoja usluga baštinskih ustanova jest okruženje „kompleksa“ semantičkog weba. Premda je ta tema otvorena na 13. seminaru, nastavljena na idućem, upravo bismo 15. seminar mogli proglasiti onim koji je definitivno potvrdio u kojem smjeru treba dalje istraživati. Tri predavanja (od kojih je jedno obuhvatilo taj problem s aspekta organiziranja informacija o kazališnoj građi – prvo otvaranje ove teme koja bi svakako zaslužila da se nastavi!) i jedna intenzivna radionica koja je eksplicite pokazala mogućnosti zajedničkog smjera razvoja triju zajednica, možda ni ne bi bilo dovoljno za pozivanje na novu paradigmu da potvrda prijemljivosti koncepata semantičkog weba nije došla s posve neočekivane strane! Izvještaj radionice Literarni turizam: Mrežno sučelje u funkciji turističkog posjeta uvjetovanog književnim djelom nije se zaustavio na „mrežnom“, nego je upotrebom prikazane metodologije linked data pokazao kakvo je to „zamamno“ mjesto za igranje – oslobađanje mašte, asocijacija, mogućnosti širenja znanja... U tom kontekstu, za očekivati je da će najavljena tema za 16. seminar Materijalno i virtualno privući kolege ne nužno samo iz naših triju zajednica da zajedno dalje istražujemo ovu novu paradigmu: potrebno je, kao i na prvom AKM-u, početi iznova, razmotriti fenomen semantičkog weba s filozofskog, sociološkog, tehničkog i drugih aspekata, te iz aspekta teorije informacijskih znanosti. Pri tome će očito biti potrebno iznova napisati ili revidirati misiju AKM-a: O AKM-u, kao možda i njegov podnaslov... No, ostavimo to za budućnost. Dosadašnji rezultati petnaest godina seminara AKM rezultat su izuzetnog entuzijazma, znatiželje, zainteresiranosti kolega koji su bilo svojim radovima bilo svojim sudjelovanjem pokazali da postoji značajan korpus stručnjaka koji žele i koji su spremni sudjelovati u promjenama. M. Willer
mwiller@unizd.hr
|
|
|
|
