-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 53, rujan 2011. :: Skupovi u inozemstvu


EBLIDA-NAPLE Annual Conference
Malaga, Španjolska, 25. - 27. svibnja 2011.

Od 25. do 27. svibnja 2011. u Sevilli i, najvećim dijelom, u Málagi održao se niz skupova s područja knjižničarstva i informacijskih znanosti. U organizaciji Knjižničarskoga društva Andaluzije (Asociación andaluza de bibliotecarios), koje ove godine slavi 30. obljetnicu osnutka, održani su, pod imenom FESABID 2011 (The Spanish Federation of Archivistic, Biblioteconomy, Documentation and Museum), 12. španjolski dani dokumentacije (XII Jornadas Españolas de Documentación), godišnja konferencija EBLIDA-NAPLE (National Authorities on Public Libraries in Europe), te 16. konferencija Knjižničarskoga društva Andaluzije. Sva tri skupa odvijala su se pod zajedničkim naslovom Jedna profesija, jedna budućnost?, a izlaganja su se fokusirala na utjecaj suvremenih trendova na informacijske djelatnosti i informacijske stručnjake.

Skupovima su kao hrvatski predstavnici nazočili Ankica Janković, načelnica u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Zdenka Sviben, u ime Knjižnica grada Zagreba, pridruženog člana EBLIDA-e, te Marijana Mišetić, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva, u ime Hrvatskoga knjižničarskog društva, također pridruženog člana EBLIDA-e.

Utemeljena 1992., EBLIDA djeluje kao spona između europskih institucija i europskih knjižničarskih zajednica. U središtu njezina interesa su pitanja europskoga informacijskog društva, posebice teme autorskih prava, licenciranja, digitalizacije, kulture, obrazovanja, s jedne i zajedničkog europskog zakonodavstva s druge strane.

NAPLE Forum, osnovan 2002., međunarodna je nevladina udruga koja se bavi nacionalnim tijelima i ustanovama koja skrbe o knjižnicama. NAPLE Forum brine se za strategije razvoja narodnih knjižnica.

Nakon prvog dijela NAPLE konferencije, održanog u Sevilli, skupovi su se nastavili u Málagi, u Kongresnom centru Palacio de Ferias y Congresos de Málaga, održavanjem 19. EBLIDA-ine godišnje konferencije.

Sudionici EBLIDA Annual Conference 2011  u MalagiU Málagi je prethodno održan EBLIDA Council Meeting na kojemu je podneseno Godišnje izvješćeo radu. U ime ekspertnih skupina izvješća su podnosili njihovi predsjednici Harald von Hielmcrone za EGIL (Expert Group on Information Law), Hella Klauser za EGCIS (Expert Group on Culture and Information Society) te Erna Winters za JEGDO (Jount Expert Group on Digitization and Online Access). Predstavljena je strategija Lobbying for Libraries za razdoblje od 2010. do 2013., te je iznesen Plan rada za sljedeću godinu.

Uz primjereno informiranje i educiranje knjižničarskih zajednica, zagovaranje knjižnica prepoznato je kao središnji cilj strateškog plana EBLIDA-e u kojemu su ključne odrednice pravo u informacijskom društvu, odnos kulture i informacijskog društva, digitalizacija i online pristup, informacijsko i knjižnično obrazovanje, cjeloživotno učenje te knjižnična politika za ujedinjenu Europu.

Uvodno izlaganje Geralda Leitnera, predsjednika EBLIDA-e, nedvosmisleno je identificiralo izazove koji stoje pred europskim knjižnicama. Za narodne knjižnice to je uspostavljanje inovativnih i privlačnih usluga vezanih uz e-knjige, za nacionalne knjižnice to su opsežni projekti digitalizacije, a za sveučilišne knjižnice to je pitanje otvorenog pristupa. Dio njegovog predavanja bavio se mogućnostima, od knjižnica nedovoljno korištenim, koje transformacija medijskih tržišta i okolnosti globalne ekonomske krize otvaraju.

Opetovano je naglasio prijetnju da ekonomska kriza prijeđe u društvenu i uvjerenje da su upravo knjižnice one koje mogu svaku društvenu krizu uspješno prevenirati, naravno, uz podršku europskih institucija, europskog zakonodavstva i javnog investiranja u knjižnice i knjižnične službe.

Kako digitalni sadržaji unose nepovratne promjene u stvaranje, distribuciju i isporuku informacija, a u godinama koje dolaze njihova količina će kontinuirano rasti, potrebno je da raste i razumijevanje, posebno političko i institucionalno, za različite potrebe društva znanja i društva inovacija, kojima knjižnice i te kako pridonose svojim stvarnim i virtualnim zbirkama, uslugama, prostorima i stručnjacima.

Upravo stoga najvažnije polje djelovanja članovi EBLIDA-e vide u osiguravanju maksimalne potpore europskih institucija i zakonodavaca, a osnovni preduvjet uspjeha je prilagodba knjižnica i njihovo djelovanje u skladu sa zahtjevima vremena kako, kao što predsjednik EBLIDA-e kaže, drugi ne bi preuzeli našu ulogu i značaj.

Nakon uvodnog, izlaganja su se nizala u tri tematska bloka. Prvi je bio posvećen e-knjigama i novim i inovativnim online uslugama u knjižnici. Sigurno je da e-knjige, e-posudba i srodne usluge otvaraju nove probleme i traže nova rješenja, dosad nepotrebna i stoga nepoznata europskom zakonodavstvu. Izrada i prodaja e-knjiga raste. U izlaganju koje se fokusiralo na slučaj Njemačke, na prvom mjestu se radi o knjigama znanstvenog sadržaja, zatim raznovrsnim vodičima i savjetnicima, publicistici i najmanjim dijelom o književnosti (14%). Kako spomenuti fenomeni utječu na ulogu i djelovanje svih vrsta knjižnica, nemoguće ih je ignorirati. Posebice u okolnostima u kojima je izvjesno da i2010 Digital Library Initiative nije bilo moguće ostvariti uz postojeće europsko zakonodavstvo o autorskom pravu.

Tematika drugog bloka izlaganja obuhvaćala je spomenutu problematiku autorskog prava, problematiku financiranja projekata digitalizacije kulturne baštine, iskustva opsežnih projekata digitalizacije i licenciranja za knjižnice. U njemu su predstavljena tri uspješna nacionalna projekta digitalizacije: The Bookshelf, kao skandinavski model, Austrian Books Online, i The Spanish Biblioteca Nacional de España project u suradnji sa španjolskim teleoperaterom Telefonica. U ovom su se bloku analizirali problemi i moguća rješenja za tiskanu građu koja više nije komercijalno dostupna.

Treći blok odnosio se na otvoreni pristup. Izlaganja su informirala o trenutnom stanju u pojedinim europskim zemljama promovirajući otvoreni pristup kao oblik slobodne i otvorene znanstvene komunikacije uz spominjanje nekih inicijativa i mogućih novih modela znanstvenog publiciranja.

Sudionicima konferencija organizatori su priredili i ugodna zajednička druženja, u Muzeju Picasso u Malagi te na izletu u Granadi i Alhambri, u organizaciji Knjižničarskoga društva Andaluzije.

M. Mišetić
mmisetic@ffzg.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-