Infos 2011 : Novi razmjeri informacijskog svemira
Stara Lesna, Slovačka, 9. - 12. svibnja 2011.

U Staroj Lesni, Visoke Tatre (Slovačka), od 9. do 12. svibnja 2011. održavao se 36. međunarodni informacijski simpozij Infos 2011 na temu statusa i uloge znanstvenih institucija na polju razvoja kulture, znanosti, tehnologije i obrazovanja. Organizator skupa bilo je Slovačko knjižničarsko društvo (Spolok slovenských knihovníkov), koje je ove godine proslavilo 65. obljetnicu svojeg utemeljenja i aktivnog sudjelovanja u knjižničnoj zajednici Slovačke. Naziv skupa bio je Novi razmjeri informacijskog svemira, a program je dostupan na http://www.infolib.sk/index/podstranka.php?id=1967. 

Visoke Tatre poznata su slovačka turistička destinacija, a mjesto Stara Lesna smješteno je u dolini ispod vrhova Visokih Tatri, koje na sjeveru Slovačke prelaze u Poljsku (zimovalište Zakopane). Posljednjih godina taj je kraj doživio izrazitu vegetacijsku i klimatsku promjenu kao posljedicu olujnog nevremena koje je uništilo najveći dio šume u nizini. Nekad gusto pošumljeni krajolik danas lako može poslužiti za rekreacijsku šetnju među hotelima i drugim turističkim objektima.

Slovačko knjižničarsko društvo vezano je za ovo mjesto, gdje se 1978. održala konferencija IFLA-e, pa svoje dvogodišnje sastanke Infos već tradicionalno ondje održava.

Hrvatsko knjižničarsko društvo na poziv predsjednice Slovačkoga knjižničarskog društva i tajnice IFLA/MLAS SC, ing. Silvie Stasselove, predstavljala je predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić, koja je u suautorstvu s Editom Bačić i Alemkom Belan-Simić u sklopu plenarne sekcije održala izlaganje Croatian Library Association and Library Advocacy. Njezinom izlaganju prethodilo je izlaganje Roberte Stevens, predsjednice American Library Association, obiteljskim podrijetlom Slovakinje, na temu knjižnice 21. st., te Geralda Leitnera, predsjednika EBLIDA-e, o knjižničnoj politici u Europi.

Izlaganje Roberte Stevens bavilo se pitanjem čemu služe knjižnice u doba interneta, a razvijalo je tezu da stoljetna misija knjižnica i knjižničarstva nije ugrožena internetom, ali kako bi knjižničari i dalje uspješno slijedili i podržavali sve metode učenja i komunikacije današnjice, moraju se izgrađivati u tri pravca: u pravcu fleksibilnosti, prilagodljivosti te razvijanja tehničkih i interaktivnih komunikacijskih vještina.

Izlaganje Geralda Leitnera fokusiralo se na izazove, prilike i mogućnosti koje, po njegovom mišljenju, knjižnice ne koriste dovoljno, a tiču se transformacije tržišta medijskih informacija i globalne ekonomske krize. Opetovano je naglasio prijetnju da ekonomska kriza prijeđe u društvenu i uvjerenje da su upravo knjižnice one koje mogu takvu društvenu krizu uspješno prevenirati.

Predsjednica ALA-e (American Library Association), najstarijeg i najjačeg knjižničarskog udruženja na svijetu, održala je i radionicu na temu Building successful library advocacy program, na kojoj je prisutne oduševila konkretnim, praktičnim savjetima, primjenjivima u knjižničarskoj svakodnevici. Još jednu zapaženu radionicu održao je Sebastian Wilke, predstavnik IFLA New Professionals Interest Group.

Vrlo zapaženo i komentirano izlaganje bilo je ono Hansa Christiana Wirtza, iz Stadt- und Landesbibliothek Dortmund (Njemačka), koje se bavilo problematikom elektroničkih izvora informacija u narodnim knjižnicama.

Predavanja kolega iz Češke i Slovačke bavila su se sljedećim temama: ulogom knjižnica u kulturnom identitetu naroda, digitalnom knjižnicom i digitalnim arhivom, otvorenim pristupom, knjižnim piratstvom, novim generacijama informacijskih profesionalaca, uslugama za treću dob.

Sudionici skupa, koji se od 2001. odvija svake dvije godine, u više su navrata naglašavali temu dobrovoljnog rada u kontekstu djelovanja knjižničarskih društava i spominjali 2011. godinu kao godinu koju je Europska unija proglasila godinom volontiranja. Volontiranjem i dobrovoljnim radom bez naknade knjižnični stručnjaci već više desetljeća unapređuju svoju djelatnost i rad svojih kako profesionalnih tako i šire društvenih zajednica.

Skup Infos 2011 privukao je cijeli niz svjetski poznatih tvrtki iz domene informacijskih i uslužnih djelatnosti kao sponzora, a sudionicima su ponuđeni raznoliki društveni sadržaji u njihovom slobodnom vremenu.

Izlaganja na skupu održavala su se na engleskom, njemačkom, češkom i slovačkom jeziku kroz jutro i tijekom popodneva. Za sudionike bilo je osigurano konsekutivno prevođenje na engleski, odnosno slovački jezik.

M. Mišetić
mmisetic@ffzg.hr