-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 53, rujan 2011. :: Skupovi u inozemstvu


Infos 2011 : Novi razmjeri informacijskog svemira
Stara Lesna, Slovačka, 9. - 12. svibnja 2011.

U Staroj Lesni, Visoke Tatre (Slovačka), od 9. do 12. svibnja 2011. održavao se 36. međunarodni informacijski simpozij Infos 2011 na temu statusa i uloge znanstvenih institucija na polju razvoja kulture, znanosti, tehnologije i obrazovanja. Organizator skupa bilo je Slovačko knjižničarsko društvo (Spolok slovenských knihovníkov), koje je ove godine proslavilo 65. obljetnicu svojeg utemeljenja i aktivnog sudjelovanja u knjižničnoj zajednici Slovačke. Naziv skupa bio je Novi razmjeri informacijskog svemira, a program je dostupan na http://www.infolib.sk/index/podstranka.php?id=1967

Visoke Tatre poznata su slovačka turistička destinacija, a mjesto Stara Lesna smješteno je u dolini ispod vrhova Visokih Tatri, koje na sjeveru Slovačke prelaze u Poljsku (zimovalište Zakopane). Posljednjih godina taj je kraj doživio izrazitu vegetacijsku i klimatsku promjenu kao posljedicu olujnog nevremena koje je uništilo najveći dio šume u nizini. Nekad gusto pošumljeni krajolik danas lako može poslužiti za rekreacijsku šetnju među hotelima i drugim turističkim objektima.

Slovačko knjižničarsko društvo vezano je za ovo mjesto, gdje se 1978. održala konferencija IFLA-e, pa svoje dvogodišnje sastanke Infos već tradicionalno ondje održava.

Na fotografiji Roberta Stevens,  Cythia Borys, Marijana Mišetić, Paula HolotňakováHrvatsko knjižničarsko društvo na poziv predsjednice Slovačkoga knjižničarskog društva i tajnice IFLA/MLAS SC, ing. Silvie Stasselove, predstavljala je predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić, koja je u suautorstvu s Editom Bačić i Alemkom Belan-Simić u sklopu plenarne sekcije održala izlaganje Croatian Library Association and Library Advocacy. Njezinom izlaganju prethodilo je izlaganje Roberte Stevens, predsjednice American Library Association, obiteljskim podrijetlom Slovakinje, na temu knjižnice 21. st., te Geralda Leitnera, predsjednika EBLIDA-e, o knjižničnoj politici u Europi.

Izlaganje Roberte Stevens bavilo se pitanjem čemu služe knjižnice u doba interneta, a razvijalo je tezu da stoljetna misija knjižnica i knjižničarstva nije ugrožena internetom, ali kako bi knjižničari i dalje uspješno slijedili i podržavali sve metode učenja i komunikacije današnjice, moraju se izgrađivati u tri pravca: u pravcu fleksibilnosti, prilagodljivosti te razvijanja tehničkih i interaktivnih komunikacijskih vještina.

Izlaganje Geralda Leitnera fokusiralo se na izazove, prilike i mogućnosti koje, po njegovom mišljenju, knjižnice ne koriste dovoljno, a tiču se transformacije tržišta medijskih informacija i globalne ekonomske krize. Opetovano je naglasio prijetnju da ekonomska kriza prijeđe u društvenu i uvjerenje da su upravo knjižnice one koje mogu takvu društvenu krizu uspješno prevenirati.

Predsjednica ALA-e (American Library Association), najstarijeg i najjačeg knjižničarskog udruženja na svijetu, održala je i radionicu na temu Building successful library advocacy program, na kojoj je prisutne oduševila konkretnim, praktičnim savjetima, primjenjivima u knjižničarskoj svakodnevici. Još jednu zapaženu radionicu održao je Sebastian Wilke, predstavnik IFLA New Professionals Interest Group.

Vrlo zapaženo i komentirano izlaganje bilo je ono Hansa Christiana Wirtza, iz Stadt- und Landesbibliothek Dortmund (Njemačka), koje se bavilo problematikom elektroničkih izvora informacija u narodnim knjižnicama.

Predavanja kolega iz Češke i Slovačke bavila su se sljedećim temama: ulogom knjižnica u kulturnom identitetu naroda, digitalnom knjižnicom i digitalnim arhivom, otvorenim pristupom, knjižnim piratstvom, novim generacijama informacijskih profesionalaca, uslugama za treću dob.

Sudionici skupa, koji se od 2001. odvija svake dvije godine, u više su navrata naglašavali temu dobrovoljnog rada u kontekstu djelovanja knjižničarskih društava i spominjali 2011. godinu kao godinu koju je Europska unija proglasila godinom volontiranja. Volontiranjem i dobrovoljnim radom bez naknade knjižnični stručnjaci već više desetljeća unapređuju svoju djelatnost i rad svojih kako profesionalnih tako i šire društvenih zajednica.

Skup Infos 2011 privukao je cijeli niz svjetski poznatih tvrtki iz domene informacijskih i uslužnih djelatnosti kao sponzora, a sudionicima su ponuđeni raznoliki društveni sadržaji u njihovom slobodnom vremenu.

Izlaganja na skupu održavala su se na engleskom, njemačkom, češkom i slovačkom jeziku kroz jutro i tijekom popodneva. Za sudionike bilo je osigurano konsekutivno prevođenje na engleski, odnosno slovački jezik.

M. Mišetić
mmisetic@ffzg.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-