Gošća Središnje medicinske knjižnice – Pirjo Rajakiili

Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu već sedam godina u suradnji s tvrtkom Wolters Kluwer organizira stručni skup MICC – Medical Information Conference Croatia. Skup je multidisciplinaran te namijenjen liječnicima, knjižničarima i svima zainteresiranima za novosti iz područja medicinskih informacija.

Ovogodišnji skup, s temom upravljanja znanjem, održan je 7. lipnja. Velika čast bila nam je kao pozvanu predavačicu ugostiti Pirjo Rajakiili, direktoricu Meilahti Campus Library Terkko, najveće finske medicinske knjižnice. Ta je knjižnica sastavnica Sveučilišta u Helsinkiju, jednoga od vodećih europskih sveučilišta, kojega pohađa oko 36 000 studenata i na kojemu djeluje oko 3900 znanstveno-nastavnog osoblja.

Meilahti Campus Library Terkko osnovana je 1965. godine kao središnja medicinska knjižnica Sveučilišta u Helsinkiju. Sastavnicom Medicinskoga fakulteta bila je od 1999. do 2009. godine, a 2010. godine postala je dijelom Helsinki University Library (HULib), neovisne jedinice Sveučilišta u Helsinkiju. Sveučilišni knjižnični sustav tvore četiri kampusne knjižnice, City Center, Kumpula, Meilahti i Viikki, kojima su pridruženi zajednički centralni servisi (nabava, digitalizacija, računovodstvo i sl.). Godišnji im proračun iznosi više od 23 milijuna eura, a za nabavu informacijskih izvora izdvajaju 4,7 milijuna eura godišnje.

Gospođa Rajakiili predstavila nam je poslovanje svoje knjižnice odgovorivši na naša pitanja:

1. Tko su korisnici Vaše knjižnice?

Korisnici knjižnice Terkko su studenti i nastavnici Sveučilišta u Helsinkiju, osoblje sveučilišne bolnice (HUCH) i svi drugi kojima je potrebna medicinska informacija. Svi oni mogu koristiti tiskane i elektroničke izvore u prostorima knjižnice (tzv. walk in use). Izvan knjižnice građu smiju iznositi samo članovi knjižnice, odnosno oni koji pripadaju Sveučilištu. Godišnje približno 140 000 korisnika fizički posjeti knjižnicu. Zgrada knjižnice izgrađena je 1998. godine. Prostire se na 3500 kvadratnih metara i nudi oko tisuću mjesta za rad i učenje. U prizemlju zgrade nalazi se centar za učenje kojeg studenti mogu neograničeno koristiti (24/7). U tom prostoru nalazi se 50 računala i određeni broj udžbenika i priručnika. Nije pod nadzorom stručnog osoblja, a studenti u centar ulaze pomoću svojih identifikacijskih iskaznica.

Sve naše usluge dostupne su, naravno, svim zaposlenicima i studentima Sveučilišta u Helsinkiju i na daljinu. Godišnje bilježimo više od dva milijuna posjeta našim mrežnim stranicama, pri čemu izdvajamo oko 700 000 jedinstvenih korisnika.

2. Što biste izdvojili kao najvažnije usluge Vaše knjižnice?

Najvažnije su one usluge koje podržavaju istraživački i klinički rad našega kampusa. Naša knjižnica najvećim je dijelom usmjerena razvoju usluga utemeljenih na novim tehnologijama. To su, primjerice, blogovi, wiki, usluge putem mobilnih telefona (Terkko Mobile), obavijesti o novostima (FeedNavigator), društvene mreže i slično. Važna nam je također i integracija dostupnih izvora, pa smo razvili sučelja za pristup časopisima i knjigama u e-obliku (JournalNavigator i BookNavigator) te alate poput SearchAdaptor koji omogućava pretraživanje različitih baza podataka.

Posebno bih istaknula bazu podataka MEDIC koju razvijamo i gradimo od 1978. godine. Ona sadržava bibliografske zapise radova finskih autora s područja medicine objavljenih isključivo na finskome jeziku. To je, ustvari, nacionalna medicinska bibliografija. Važnima nam se čine i servisi koji ukazuju na vidljivost Sveučilišta u Helsinkiju. Temelje se na bibliometrijskim pokazateljima. To su, primjerice, Scholar Chart (popis znanstvenika s područja medicine rangiranih po prosječnom broju objavljenih radova, citata, čimbeniku odjeka) ili Top Cited (popis najcitiranijih članaka autora sa Sveučilišta u Helisnkiju).

3. Koji su najvažniji informacijski izvori koje zajednički grade sve knjižnice u sveučilišnom sustavu?

To je zajednički online javno dostupni katalog knjižnične građe HELKA, zatim TUHTI – baza s objavljenim radovima proizišlim iz znanstvenih projekata Sveučilišta u Helsinkiju te HELDA – javno dostupni digitalni repozitorij s cjelovitim tekstovima objavljenih članaka, doktorskih radnji, materijala za učenje i sl.

4. Kako se financira takvo djelovanje Vaše knjižnice?

U financiranju sudjeluju svi kojima pružamo usluge: sveučilište, sveučilišna bolnica, Finsko liječničko društvo Duodecim. Sveučilišna bolnica, primjerice, podmiruje režijske troškove zgrade knjižnice u iznosu od približno 1 milijun eura. Naše su usluge, zauzvrat, svim djelatnicima bolnice besplatne.

5. Što mislite da je danas presudno u uspješnom djelovanju jedne medicinske knjižnice?

To su ponajprije kontakti s korisnicima i neprekidno učenje knjižničara. Da biste bili uspješni morate poznavati korisnike, a oni moraju znati da iza svega što koriste stoje knjižničari, njihovo znanje i vještine. Iznimno je važno da knjižničari imaju kontakte sa svojim kolegama iz drugih ustanova, da odlaze na stručne sastanke i konferencije i razmjenjuju iskustva. Dopustite mi da navedem jedan primjer. Godine 2004. proglašena sam najboljim ravnateljem na Sveučilištu u Helsinkiju. Kao nagradu dobila sam 42 000 eura. Za sve zaposlenike knjižnice organizirala sam trodnevni izlet u Norvešku kako bismo se međusobno bolje upoznali, a i susreli s norveškim kolegama. Ostatak novca utrošen je na financiranje sudjelovanja na stručnim konferencijama.

6. I za kraj: Vaša knjižnica započela je nedavno graditi zbirku Lux Humana. Po čemu je posebna ta zbirka?

To je zbirka beletristike, djela iz društveno-humanističkih znanosti, povijesti medicine i sl. Neobično za jednu medicinsku knjižnicu, ali namijenjena je našim studentima, bolesnicima i svima onima koji traže predah od svakodnevnih obveza i problema. Za osnivanje i namjenu te zbirke, koja sada već broji više od 2000 svezaka, dobili smo nagradu Finskog liječničkog društva Duodecim.

L. Škorić
lea.skoric@mef.hr

J. Petrak
petrak@mef.hr