Obilježavanje 200-godišnjice rođenja hrvatskog bana Josipa Šokčevića

Od 5. do 7. ožujka ove godine u Vinkovcima je obilježena 200-godišnjica rođenja bana Šokčevića.

Hrvatski ban Josip Šokčević rođen je u Vinkovcima 7. ožujka 1811. godine. Bansku je dužnost obavljao od 1861. do 1868. godine. Umro je u Beču 1896. godine, gdje je i pokopan. Zahvaljujući zalaganju vinkovačkog Hrvatskoga sokola, posmrtni ostatci su preneseni u Vinkovce 2002. godine. Šokčević je zapamćen u hrvatskoj povijesti kao ban koji je osobito brinuo o gospodarskom razvoju. Organizirao je prvu Dalmatinsko–hrvatsko–slavonsku gospodarsku izložbu u Zagrebu 1864. godine, dao izgraditi željezničku prugu Vinkovci–Vukovar, podigao je spomeniku banu Jelačiću u Zagrebu, potaknuo osnivanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Arheološkog muzeja u Zagrebu, i što je najvažnije, uveo je hrvatski jezik u sve javne ustanove. Ban Šokčević neosporno je najistaknutija osoba u vinkovačkoj povijesti.

Obilježavanje 200-godišnjice rođenja organizirao je vinkovački Hrvatski sokol, a u događanja su se uključile brojne kulturno–znanstvene ustanove s vinkovačkog područja: Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, Gradski muzej Vinkovci, Glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci, Državni arhiv u Vukovaru - Arhivski sabirni centar Vinkovci, Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima, Vinkovački šokački rodovi, Hrvatska pošta koja je izradila i koristila prigodni žig za 200. obljetnicu rođenja bana Šokčevića te Hrvatsko filatelističko društvo Vinkovci koje je tiskalo prigodnu omotnicu.

Prva događanja su počela već 4. travnja izložbom Vinkovci u Šokčevićevo doba Gradskog muzeja Vinkovci u Galeriji Matice hrvatske Vinkovci. Dana 5. ožujka odana je počast i položeni su vijenci na grob bana Šokčevića. U nedjelju, 6. lipnja otkrivena je spomen-ploča Šokčeviću u mjestu Gunja odakle potječe Banova obitelj.

Vinkovački Hrvatski sokol je izdao Sokolski vjesnik tematski posvećen banu Šokčeviću.

Središnja događanja obilježavanja godišnjice odvijala su se u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci. Knjižnica se u proslavu uključila izložbom Josip Šokčević – ban Vinkovčanin koju su postavili Martinka Sučić, Željka Djeke i Tihomir Marojević. Izložba je donijela prikaz literature i pisanih izvora o banu Šokčeviću.

7. ožujka u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci promovirana je knjiga prof. dr. sc. Agneze Szabo Ban Šokčević i njegovo doba. O knjizi su govorili autorica knjige i urednik, mr. sc. Zlatko Virc. Knjiga uz podatke o porijeklu bana Šokčevića, školovanju i karijeri, sustavno i objektivno obrađuje djelovanje bana Šokčevića. Prikazan je kao vrhunski političar koji se nije zanosio neostvarivim idejama, nego je bio svjestan okolnosti i položaja u kojem se tada nalazila Hrvatska te je u tim okolnostima postigao vrlo mnogo za Hrvatsku i Slavoniju.

Nakon promocije knjige u knjižnici je održan Znanstveni skup posvećen banu Šokčeviću. Prof. dr. sc. Agneza Szabo održala je predavanje Ban Josip Šokčević – jučer, dana i sutra. Dr. Szabo je govorila o njegovu zalaganju za teritorijalnu cjelovitost Hrvatske, uspostavljane višestranačkog sabora te borbi za ljudska prava i demokratizaciju. Poseban dio predavanja bio je posvećen njegovom radu na području gospodarstva, kulture i obrazovanja.

Dr. sc. Kristina Milković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu govorila je u radu Josip Šokčević i pitanje identiteta krajiških časnika o porijeklu Šokčevića, njegovom obrazovanju i društvenom statusu i pripadnosti. Veliki interes je pobudilo problematiziranje „dvostruke lojalnosti“ Šokčevića, lojalnosti dinastiji Habsburgovaca kao austrijski časnik te lojalnosti Hrvatskoj kao hrvatski ban i političar.

Najveći interes na Znanstvenom skupu izazvalo je predavanje Dnevnik kadeta Šokčevića – vojni put, obiteljske veze Stjepana Prutkog, prof. iz Arhivskog sabirnog centra u Vinkovcima. Autor je prikazao sadržaj dnevnika bana Šokčevića koji obuhvaća vremenski raspon od 18 godina. Proučavanjem rukopisa dnevnika prof. Prutki se približio osobnosti i svjetonazoru bana Šokčevića.

Dr. sc. Anica Bilić iz Centra za znanstveni rad HAZU Vinkovci je u predavanju Imanentno i izvanjsko čitanje vinkovačke prigodnice banu Josipu Šokčeviću govorila o povezanosti biografskih činjenica s prigodnicom koja je ispjevana banu prilikom posjete Vinkovcima. Tom se prilikom dr. Bilić osvrnula i na ulogu i status hrvatskoga jezika u Šokčevićevo vrijeme.

Tomo Šalić, prof. proučavao je rođenje bana Šokčevića te je u predavanju Obitelj Šokčević u svjetlu nekih novih izvora iznio podatak da je ban Šokčević rođen dan ranije od općeprihvaćenog podatka, dakle 6. ožujka 1811. godine. Do ovoga je podatka prof. Šalić došao uvidom u maticu krštenih župe Vinkovci.

Ivica Ćosić Bukvin je u predavanju Visoki časnici iz Cvleferije i sela Gunje govorio o velikom broju visoko rangiranih vojnih osoba koje potječu iz cvelferskog kraja.

Mr. sc. Zlatko Virc je pripremio rad Kućna zadruga Šokčevića u Gunji. Govorio je o radu Zadruge iz koje je potekao ban, njenom nastanku i raspadu.

Posljednji je na znanstvenom skupu govorio odvjetnik mr. sc. Lujo Medvidović iz Osijeka. Medvidović je predavanjem Ban Šokčević – Sud sedmorice i njegovo značenje u suvremenom hrvatskom sudstvu dokazao da je Stol sedmorice koji je osnovan 1862. godine i koji je djelovao pod Šokčevićevom zaštitom preteča Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Po završetku skupa događanja su se nastavila u Glazbenoj školi Josipa Runjanina. Prikazana je glazbeno-scenska Priča o banu koju je priredio i osmislio prof. Himzo Nuhanović, a u prikazivanju su sudjelovali novinaraka Biljana Pavlović, akademski glumac Vladimir Andrić, Tihomir Marojević s videoprojekcijom, muške pjevačke grupe Lipa iz Vinkovaca i Paorija iz Tordinaca, sopranistice Marina Kozina i Marija Blažević uz klavirsku pratnju Đurđice Lukačević i Zlatka Knezovića.

Po završetku Priče o banu zbog velikog interesa još jednom je održana promocija knjige prof. dr. sc. Agneze Szabo. Kako su knjiga Ban Šokčević i njegovo doba te Priča o banu pobudili veliki interes, organizirano je gostovanje u Zagrebu. Dana 18. travnja pred punom velikom dvoranom Matice hrvatske u Zagrebu još jednom je prikazana Priča o banu. Obilježavanje 200-godišnjice rođenja bana Šokčevića i dalje traje. Grad Rijeka je izrazio želju da se i ondje, nakon Vinkovaca i Zagreba, održi promocija knjige Ban Šokčević i njegovo doba te prikaže Priča o banu.

Također treba reći da se priprema zbornik radova sa znanstvenog skupa koji je održan u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci te su odrađene prve radnje kako bi se u Vinkovcima podigao spomenik hrvatskom banu Josipu Šokčeviću.

T. Marojević
tmarojevic@gkvk.hr