8. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj: Knjižnica – komunikacijsko i multikulturalno središte lokalne zajednice
Toplice Sveti Martin, 18. – 21. svibnja 2011.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je glavni organizator 8. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj koje se od 18. do 21. svibnja 2011. održavalo u Toplicama Sveti Martin u Međimurskoj županiji. Suorganizatori savjetovanja bili su Hrvatsko knjižničarsko društvo, Sekcija za narodne knjižnice i Knjižnica i čitaonica „Nikola Zrinski“ Čakovec. Savjetovanje je, kao i prijašnjih godina, poduprlo Ministarstvo kulture, zatim Grad Čakovec i Međimurska županija, a otvorio ga je ministar kulture mr. Jasen Mesić.

Tema 8. savjetovanja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj pod nazivom Knjižnica – komunikacijsko i multikulturalno središte lokalne zajednice pokazala se izazovom za oko 180 sudionika i cijeloga niza knjižničara koji su navedenu temu obradili s različitih gledišta te prezentirali u obliku izlaganja.

Cilj skupa bio je skrenuti pozornost na knjižnicu kao središte lokalne zajednice. Izlagači su predstavili programe i akcije s kojima ona to postiže za sve članove svoje zajednice bez obzira na nacionalnost, dob, spol, religiju, jezik, invaliditet, ekonomski ili radni status te obrazovanje. Savjetovanje je bilo podijeljeno u dvije cjeline: u prvoj se problematizirala knjižnica kao komunikacijsko središte lokalne zajednice, dok je druga bila posvećena programima knjižnice vezanima uz multikulturalnost.

O prvoj cjelini, knjižnici kao komunikacijskom središtu lokalne zajednice, kao uvodni i pozvani izlagači govorile su prof. dr. sc. Aleksandra Horvat s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Milena Bon iz Narodne in univerzitetne knjižnice u Ljubljani. Naglasile su da su knjižnice društvene ustanove te je njihovo djelovanje nužno usklađeno s razvojnom strategijom i potrebama društva. Knjižnica kao komunikacijsko središte povezuje generacije, korisnici u knjižnici zadovoljavaju svoje potrebe za socijalnim kontaktom, a ne samo za čitanjem, informacijama, učenjem ili zabavom. Knjižnica je prostor gdje se ljudi druže, upoznaju, usvajaju znanja, čitaju, komuniciraju. Naglašeno je da je uz dom, posao ili školu, knjižnica treći prostor nužan u životu čovjeka. U nastavku prve cjeline svoja su izlaganja predstavile mnoge kolegice i kolege govoreći o knjižnici kao kulturnom, informacijskom, obrazovnom i socijalnom središtu. Govorilo se o knjižnici kao javnoj ustanovi, o komunikaciji s jedinicama lokalne vlasti, o programima podrške socijalno isključenima, o knjižnici bez zidova, programima promicanja čitanja i drugome.

Druga cjelina savjetovanja bavila se multikulturalizmom i zadaćama narodne knjižnice u multikulturalnoj zajednici. Iz uvodnih izlaganja pozvanih izlagačica Gillian Harris, predsjednice Udruge knjižničara za mlade i školskih knjižničara (Ascel) iz Velike Britanije, i doc. dr. sc. Ivanke Stričević s Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru zaključujemo da se knjižnice sve više zalažu za aktivno sudjelovanje u društvu, kulturi i aktivnostima zajednice u kojoj djeluju. Također je vidljivo da se od knjižnica očekuje interkulturalni dijalog koji predstavlja jedno od polazišta multikulturalne pismenosti. Gillian Harris predstavila je usluge koje različitim zajednicama nude lokalne knjižnice u Velikoj Britaniji, uz nacionalne projekte i programe kao što su Welcome to your Library. Knjižničari iz cijele Republike Hrvatske kroz svoja su prijavljena izlaganja pokazali istraživanja, programe, akcije i aktivnosti usmjerene održavanju, podupiranju i promicanju kulturne i jezične raznolikosti te naglasili važnost knjižnice kao multikulturalnog središta lokalne zajednice. Posebno su istaknuti programi za nacionalne manjine i suradnja s udrugama.

Savjetovanjem se željelo skrenuti pozornost knjižničarskoj zajednici i o potrebi izrade nacrta nove Strategije razvoja knjižnica u Republici Hrvatskoj. Tijekom panel-rasprave pod nazivom Izrada Strategije za razvoj narodne knjižnice u RH razgovaralo se u kojoj mjeri je Strategija utvrđena 2005. godine ispunila svoju zadaću te o problemima s kojima se danas susreću knjižnice, viziji razvoja te ciljevima koji se žele postići kao i o osiguranju pretpostavki za njihovu realizaciju. Narodne knjižnice RH sastavni su i ravnopravni dio mreže europskih knjižnica te se ključni ishodi, ciljevi i prioriteti tijekom idućih pet godina moraju uskladiti s europskim.

Na tragu svega navedenog zaključci Savjetovanja govore nam da knjižnice stvaraju društveni kapital i pridonose općem napretku društva. "Privući, zainteresirati, zadržati” treba postati vodeće načelo u radu narodnih knjižnica u lokalnoj zajednici, rukovodeći se pritom načelima tolerancije i prihvaćanja različitosti.

I na kraju, potrebno je spomenuti da je savjetovanju prethodila radionica pod nazivom Partnerstvo u uspostavi knjižnica i knjižničnih usluga u organizaciji Radne grupe za javno zagovaranje HKD-a, u čiji su rad, osim struke, bile uključene i osobe iz upravljačkih tijela četiriju županija: Međimurske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Varaždinske.

S. Tošić-Grlač
sonja.tosic@nsk.hr