10. susret hrvatskih putujućih knjižnica u Karlovcu
Karlovac, 15. travnja 2011.

U organizaciji Komisije za pokretne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva i Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" kao domaćina održan je 15. travnja 2011. u Karlovcu 10. okrugli stol o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj pod nazivom Od kočije do bibliobusa te 4. festival hrvatskih bibliobusa. Karlovačka knjižnica izabrana je za domaćina kako bi se obilježio veliki jubilej - 100. obljetnica početka rada prve pokretne knjižnice u Hrvatskoj. Naime, još 1911. u sela karlovačke okolice kočijom su iz Karlovca dostavljani kovčezi s knjigama za posudbu lokalnom stanovništvu!

Na skupu je sudjelovalo osamdesetak sudionika iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine. U prvom dijelu skupa održana je tradicionalna manifestacija, Festival hrvatskih bibliobusa, na kojem se okupilo ukupno deset bibliobusa, od čega devet hrvatskih - iz Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Koprivnice, Križevaca, Rijeke, Vinkovaca, Zadra i Zagreba, te jedan slovenski bibliobus - iz Novog Mesta. Prigodni program priredilo je KUD „Sveti Antun“ iz Zadobarja, a šareni bibliobusi izazvali su veliki interes građana, posebice djece, koji su tijekom nekoliko narednih sati obilazili i razgledavali ove neobične knjižnice na kotačima. Knjižničari pokretnih knjižnica nastojali su ovom prigodom što bolje prezentirati ne samo svoje bibliobuse i knjižnice nego i svoje gradove te županije, njihove znamenitosti, kulturni, turistički i gospodarski potencijal, dijeljenjem prigodnih informativnih materijala, ali i proizvoda karakterističnih za krajeve odakle dolaze. U prigodnom glasovanju za najljepši bibliobus pobijedio je domaćin, karlovački bibliobus, ali je prvo mjesto prepustio svojim počasnim gostima, bibliobusu iz Novog Mesta.

Potom je održan stručni dio skupa gdje su u dijelu uvodnih izlaganja nastupile Nataša Vojnović, djelatnica Bibliobusne službe karlovačke knjižnice, i Andreja Žele, voditeljica Potujoče knjižnice Mirana Jarca iz Novog Mesta. Uslijedilo je predstavljanje IFLA-inih Smjernica za pokretne knjižnice koje su vodile dr. sc. Ana Barbarić, urednica niza Povremena izdanja HKD-a, i autorica predgovora Spomenka Petrović. Drugi dio skupa sastojao se od prijavljenih izlaganja – primjera dobre prakse. Započele su ga Ljiljana Črnjar i Ljiljana Vugrinec s kratkim prikazom povijesnog razvoja bibliobusnih službi u Hrvatskoj te osvrtom na aktualno stanje hrvatskih pokretnih knjižnica. Đurđica Pugelnik, voditeljica zagrebačke Bibliobusne službe, predstavila je njihov novi bibliobus. Tjaša Mrgole Jukič, predsjednica Sekcije za pokretne knjižnice ZBD Slovenije, dala je prikaz u brojkama slovenskih putujućih knjižnica. Klaudija Ladan i Iva Pezer govorile su o animacijskim programima vinkovačkog bibliobusa, a školska knjižničarka Svjetlana Basara o značenju karlovačkog bibliobusa za učenike osnovnih škola u Rečici i Mahičnom. Ksenija Trs iz Mariborske knjižnice prikazala je svojim izlaganjem ljubav i predanost putujućih knjižničara za posao kojim se bave. Posterskim izlaganjem bila je predstavljena bibliobusna služba Knjižnice „Nikola Zrinski“ iz Čakovca.

Sudionici su imali priliku razgledati i 10 postera na kojima je bio prikazan povijesni razvoj svake bibliobusne službe, sadašnje stanje, aktivnosti i planovi za budućnost. Dodatna promocija bibliobusnih službi bio je, nakon završenih predavanja, povorka, uz pratnju policije, svih deset bibliobusa kroz grad, što je, kao i cijeli skup, bilo dobro medijski popraćeno i izazvalo veliko zanimanje Karlovčana.

Ovaj skup bio je prigoda i za uspoređivanje stanja u hrvatskom pokretnom knjižničarstvu s onim u drugim zemljama Europe i svijeta. Zaključeno je kako naše pokretne knjižnice ravnopravno prate najviše svjetske stručne i tehničke standarde, iako je knjižničarstvo u Hrvatskoj financijski u daleko nepovoljnijem položaju nego npr. u zemljama zapadne Europe.

U Hrvatskoj danas djeluje 10 bibliobusnih službi (u Bjelovaru, Čakovcu, Karlovcu, Koprivnici, Križevcima, Osijeku, Rijeci, Vinkovcima, Zadru i Zagrebu) s ukupno 12 bibliobusnih vozila. U 2010. godini bibliobusi su pružali knjižničnu uslugu na 413 stajališta na području 9 županija te na području Grada Zagreba, usluživali su više od 13 328 aktivnih članova koji su u pokretnim knjižnicama posudili 339 682 jedinica knjižnične građe - knjiga, slikovnica, DVD-a itd. U bibliobusima ili u njihovoj organizaciji priređeno je u 2010. više od 200 priredbi i događanja usmjerenih na promociju knjige, poticanje čitanja, edukaciju o korištenju knjižnice i informacija općenito itd., kojima je prisustvovalo više od 5000 građana.

Ako se prisjetimo da su korisnici bibliobusa pretežno stanovnici malih naselja, često prometno izoliranih i udaljenih ne samo od većih središta nego i od bilo kakve značajnije kulturne ponude, postaje još jasnije kako je velika i važna uloga bibliobusa u smanjivanju posljedica društvene isključenosti te podizanju kvalitete i standarda života svih građana - bez obzira na to gdje žive.

Ipak, ima još puno prostora za razvoj i unapređenje djelatnosti pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, npr. u pogledu osnivanja novih službi pokretnih knjižnica u sredinama gdje one još ne postoje te u širenju mreža stajališta postojećih službi; zatim, u unapređenju djelatnosti zapošljavanjem dodatnog osoblja što bi omogućilo uvođenje drugih smjena rada bibliobusa (samo zagrebački bibliobusi rade u 2 smjene!); potrebno je poboljšanje tehničkih uvjeta rada bibliobusa, npr. osiguravanjem garaža, koje bi mogle produžiti vijek trajanja vozila (samo karlovački bibliobus ima garažu!); u bibliobusima treba još više razvijati multimedijalne knjižnične usluge, između ostalog, omogućiti korisnicima služenje računalom i internetom, a potrebna je i sve veća specijalizacija usluga i građe za pojedine grupacije korisnika: djecu, osobe starije životne dobi - štićenike ustanova kao što su domovi za starije, osobe s invaliditetom itd.

Lj. Vugrinec
ljiljana@knjiznica-koprivnica.hr