Sastanak EBLIDA/EGIL-a
Haag, 12. travnja 2011.

Od 12. do 15. travnja 2011. prisustvovala sam sastanku EBLIDA/EGIL-a, polugodišnjem sastanku IFLA/CLM-a i Predsjedničkom sastanku IFLA-e. Svi su skupovi održani u prostorijama Kraljevske knjižnice u Haagu, gdje je smješten i IFLA-in ured.

EBLIDA/EGIL
Na sastanku je podnijet izvještaj o sudjelovanju članova EGIL-a koji su zastupali knjižničarske interese na pet sastanaka predstavnika nakladnika, knjižnica i ostalih zainteresiranih u Odjelu za autorsko pravo DG Internal Market and Services. Sastanke je sazvao i vodio predsjednik Odjela Tilman Lüder. Želio se postići dogovor o ključnim smjernicama za opsežnu digitalizaciju građe, što je naročito važno zbog funkcioniranja Europeane. Veliku prepreku opsežnoj digitalizaciji predstavlja dobivanje dopuštenja za digitalizaciju djela siročadi (orphan works) i rasprodanih djela (out-of-commerce works). Predstavnici nakladnika otežavali su rješenje upućivanjem novih verzija prijedloga i nakon pet održanih sastanaka rješenje nije na pomolu. Skandinavski članovi EGIL-a zalažu se za uvođenje tzv. proširene kolektivne licencije, Francuzi imaju obvezatnu licenciju. Obje vrste licencija, dakako, vrijede samo na području države koja ih je prihvatila pa ne rješavaju pitanja vezana uz prekogranični promet djela. Za zemlje malih jezika to pitanje i nije presudno, ali za druge jest. Problem bi se mogao riješiti i donošenjem EU Direktive o djelima siročadi i rasprodanim djelima, ali na njezino donošenje treba čekati barem četiri do pet godina. Kako je rekao jedan član EGIL-a – do tog bi vremena Europeana mogla već biti mrtvom – ako se ne nađe prikladno rješenje. Članovi su bili podijeljena mišljenja i o tome mogu li se problemi oko dobivanja dopuštenja za masovnu digitalizaciju riješiti memorandumom o razumijevanju ili je ipak bolja direktiva. Memorandum o razumijevanju omogućuje bolju fleksibilnost i prikladan je za manje zemlje, gdje se savezi među pojedinim zainteresiranim organizacijama lakše sklapaju. Većina članova ipak misli da za rješavanje pitanja oko djela siročadi i rasprodanih djela nije potrebno donositi direktivu, već treba utvrditi mehanizme dobivanja dopuštenja za korištenje. Čulo se i mišljenje da bi trebalo bolje urediti djelovanje udruga za kolektivno ostvarivanje prava, čak i osnovati Europsku udrugu za kolektivno ostvarivanje prava. Komentiralo se i stalno nastojanje da se produži rok zaštite; nedavni je primjer prijedlog danskog Ministarstva kulture da se rok zaštite zvučnih zapisa produži sa sadašnjih 50 na 70 godina. O mogućnosti produženja uskoro će se raspravljati u Europskom parlamentu.

Vidljivo je da se o autorskom pravu u međunarodnim krugovima raspravlja isključivo iz aspekta industrije zabave (film i glazba), dok se u području znanosti rasprave okreću prema primjeni i osiguranju otvorenog pristupa. Također se sve češće čuje da će autorstvo trebati registrirati, jer je bez registra nositelja prava traženje i dobivanje dopuštenja teško i dugotrajno. Uvođenje e-knjiga u knjižničnu posudbu donosi nova pitanja koja treba riješiti pa se sad iskušavaju mogući modeli, jer primjena pravila o posudbi koja vrijede za materijalne dokumente slabo su primjenjiva za elektroničke.
 

A. Horvat
ahorvat@ffzg.hr