 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 40, srpanj 2008. :: Prikazi knjiga
Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac
GRADSKA knjižnica "Ivan Goran Kovačić", Karlovac : 1838.-2008. : prilozi za povjesnicu / [prijevod sažetaka Dragana Bolješić-Knežević (engleski) ... [et al.] ; urednica Frida Bišćan]. Karlovac : Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić", 2008. 230 str. : ilustr. ; 26 cm
ISBN: 978-953-6829-70-3
Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” Karlovac u sklopu svoje djelatnosti ima i izdavačku djelatnost, u početku zajedno s Maticom hrvatskom – ogranak Karlovac, a od 2000. godine samostalno. Zadnje izdanje je monografija Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”-Karlovac : 1838.-2008. : prilozi za povjesnicu. Tom monografijom, izdanom povodom 170-godišnjice, dan je povijesni pregled razvoja knjižnice kao najstarije kulturne ustanove našeg grada.
Prvi dio knjige posvećen je “Ilirskom čitanja društvu” osnovanom 1838. godine, čija je sljedbenica Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”. Rosana Mikulić, arhivist Zavičajnog odjela, dala je prikaz povijesnog razvoja Društva, njegovog osnivanja (povijesni aspekt nastanka), te rad kroz 60 godina postojanja. Potrebno je naglasiti tvrdnju autorice da je čitaonica gotovo 60 godina funkcionirala na dobrovoljnoj osnovi, kao udruga građana. U svibnju 1887. Karlovačka je gradska općina likvidirala Društvo, a Karlovac je gotovo cijelo desetljeće bio bez knjižnice i čitaonice. Njihov osnutak potaknula su društva: Ferijalni klub hrvatskih akademičara i Pokupski (Hrvatski) Sokol. Tek 1910. godine gradska se općina javlja kao osnivač “Javne gradske čitaonice i knjižnice”, pa se s formalno-pravnog stajališta od tada govori o nastanku današnje ustanove. Zanimljiv su dodatak tom povijesnom prikazu popis predsjednika/ravnatelja Društva te knjižničara. Popis regesta dokumenata omogućit će zainteresiranim čitateljima uvid u originalne dokumente.
Kako je istaknuto u uvodu urednice, ravnateljice Fride Bišćan, rad na istraživanju povijesnih dokumenata o knjižnici nije završen. Podaci za knjigu sastoje se od originalnih djela, izvješća, članaka. Starije povijesno razdoblje sustavno je obrađeno, dok su pojedina razdoblja ostala nedorečena, no to će biti zadatak za jednu novu povjesnicu o Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” Karlovac.
Prikaz razdoblja 1945. – 1976. godine dala je Nada Eleta. Nakon Drugog svjetskog rata knjižnica je u prostorijama kazališta “Zorin dom”, građa nesređena i zatvorena za korisnike. Gradski narodni odbor preuzima brigu o njoj početkom 1947., kada se zapošljava jedan knjižničar. Od 1961. godine Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić” postaje matična knjižnica Karlovačke županije (tadašnji Karlovački kotar). Danas u Karlovačkoj županiji pet gradova i dvije općine imaju narodnu knjižnicu, a u mreži knjižnica su 42 školske knjižnice. Uz to smo i matična knjižnica za Slovence u Hrvatskoj.
Krajem 60-ih godina prostorni problemi nametnuli su potrebu izgradnje zgrade knjižnice. Natječajem je izabrano arhitektonsko rješenje Mladena Vodičke. Prva faza obuhvaćala je izgradnju prvih 1600 m2 i 1976. godine knjižnica useljava u novi prostor. Važno je istaknuti da je ovo prva namjenski građena zgrada knjižnice. Sljedeća faza morala je čekati 30-ak godina. Godine 2007., povodom manifestacije Mjeseca hrvatske knjige, mr.sc. Božo Biškupić, ministar kulture Republike Hrvatske, svečano je otvorio novih 2000 m2 prostora.
Središnji dio knjige prikazuje odjele i službe kroz povijest do današnjih dana:
Informativno-posudbeni odjel, Studijski odjel, Zavičajni odjel, Odjel za djecu i mladež, Igraonica, Glazbeni odjel, Knjižnica I čitaonica za mlade, Knjižnica i čitaonica Švarča, Pokretne knjižnice, Matična Služba, Središnja knjižnica Slovenaca u Hrvatskoj, Odjel nabave i stručne obrade, Knjigovežnica, Automatizacija poslovanja, Izdavaštvo.
Na istraživanju i prikupljanju podataka radili su djelatnici knjižnice: Rosana Mikulić, Emica Ivković, Nada Profozić, Slavica Medunić-Pecoja, Nada Eleta, Marijana Bobinac-Sudar, Dubravka Vaštuka, Tatjana Basar, Astrid Grobenski-Grgurić, Danijela Čavlović, Inja Pavić, Nikola Solomun i Zoran Živković.
Danas knjižnica ima fond s više od 203 000 svezaka knjiga i više od 10 000 članova. Jedina je velika knjižnica u Karlovačkoj županiji, a i po strukturi fonda ujedno ima funkciju znanstvene knjižnice.
Prema recenzentu dr.sc. Danku Plevniku, ova monografija ima dva osnovna aspekta: povijesni i aktualni pa je u isto vrijeme seriozna historiografska studija, izvješće o radu te prospekcija razvoja, što je čini i povjesnicom i zbornikom priloga.
|
|
|
|
