Morski utorak Gradske knjižnice Zadar u 2010. godini

Od 2003. godine, kada je Gradska knjižnica Zadar počela organizirati ove večeri posvećene moru, Morski utorak postao je pravim znakom raspoznavanja knjižnice. Osnovni koncept je sljedeći: jednom do dva puta mjesečno publika ima priliku slušati o moru kroz večeri koncipirane u obliku tribina, predavanja, izložbi, književne večeri i predstavljanje knjiga, projekcije filmova, dramske i glazbene nastupe... Morski utorci obuhvaćaju neke od najvažnijih tema vezanih uz život na moru te predavače koji se profesionalno ili amaterski bave maritimnim temama. Stoga su u našu zajedničku plovidbu morem kao predavači uključeni ekolozi, jedriličari, ronioci, podvodni arheolozi, ribari, brodograditelji, turistički radnici i svi one koji se brinu o moru i mogu pomoći u rješavanju nedoumica i problema koji se odnose na more. Posebna pažnja posvećena je njegovanju baštine pomorske baštine u njenim najrazličitijim pojavnim oblicima Morski utorak otpočetka je naišao na svoju stalnu publiku, a ističem i višegodišnju suradnju s volonterkom Morskog utorka i nepopravljivom zaljubljenicom u more, Zrinkom Mandić.

U 2010. godini (uz pauzu tijekom ljetnih mjeseci) održano je 12 Morskih utoraka koji se grupiraju oko nekoliko velikih tema: podvodna arheologija, pomorske navigacijske karte, problematika otoka, maritimna ekologija, pomorska baština i morski avanturizam. Ipak, teme se međusobno i isprepliću.

U ovoj godini ponosimo se angažmanom vrsnih znanstvenih autoriteta Siječanj je započeo predavanjem doc. dr. sc. Mate Ilkića i znanstvenog novaka Mate Parice Podvodni lokaliteti u svjetlu najnovijih istraživanja Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, o nalazištima uz priobalje pod nazivom Bošana uz Biograd i uvali Podcukmarak na Silbi. Još jedna arheološka tema bilo je prikazivanje rezultata rada Odjela za pomorsku arheologiju Arheološkog muzeja (od 2005. do 2010.), u predavanju Blago na moru dr. sc. Smiljana Gluščevića, ravnatelja Arheološkog muzeja u Zadru.

Pomorsku navigaciju obradio je u dva navrata mr. sc. Željko Bradarić, pomoćnik ravnatelja Hrvatskoga hidrografskog instituta: Pomorske navigacijske karte u svjetlu uvođenja novih tehnologija i propisa te Web servis za elektroničke navigacijske karte.

Ekološke teme su obvezni dio Morskih utoraka. Jedno predavanje (Koraljni grebeni u opasnosti) održao je ekološki amater Mirko Belošević (inače voditelj Službe za tehničku potporu Sveučilišta u Zadru), a drugo djelatnica Parka prirode Telaščica, dipl. ing. biologije Milena Ramov, s Prezentacijom Parka prirode Telaščica na Dugom otoku. U drugom dijelu tog Morskog utorka tajnik KPA Zadar, Damir Velemir, publici je prikazao sjajne rezultate prvenstva Hrvatske u podvodnoj fotografiji. Time smo već zašli u područje četvrte tematike, one otočke.

Otočka problematika uvijek je aktualna, možda i najprisutnija na Morskim utorcima. Prvo predavanje ticalo se Demografije velikih otoka (dr. med. Zvonko Mišlov), a drugo njihovog broja: Koliko Hrvatska ima otoka? Što su otoci, kako se broje…? (doc. dr. sc. Josip Faričić, Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru). Treći otočki Morski utorak bila je projekcija filma Davora Šarića Kornati, nepoznato najpoznatije otočje, nakon kojeg su o Kornatima govorili Nikola Bašić i prof. dr. sc. Vladimir Skračić. Specifični oblici planinarenja (trekkinga) na škrapama i zdravi život, isprepleteni sa sociološkom dimenzijom života na otoku u rano proljeće, privukli su publiku na predstavljanje sada već tradicionalnog petog Pašmanskog škrapinga (Škraping Pašman Revival 2010). Škraping je i sinonim za avanturizam, o kojem je u svojoj drugoj morskoj inačici govorio Nenad Vlahović, jedriličar iz Zagreba i pisac putopisa Zov dalekih obala – Jedrilicom oko svijeta.

Baštinska tematika bila je obrađena predstavljanjem nove Udruge za pomorsku baštinu Jargola (Damir Vicković).

Na kraju: jedan od programa po kojem je knjižnica postala poznatom izvan granica Republike Hrvatske je upravo Morski utorak. Njega se u svjetskoj knjižničarskoj literaturi često navodi kao vrstan primjer knjižničarskog programa koji spaja životne i interesne sfere lokalne zajednice. Drugim riječima, i Morski utorak pridonosi ugledu knjižnice u knjižničarskoj struci.

Morski utorak je dobar primjer kako narodna knjižnica može obogatiti lokalnu zajednicu, a koja joj zauzvrat izgrađuje jedan od njenih najreprezentativnijih stalnih programa.

H. Novak
helena@gkzd.hr