Međunarodna konferencija Advocacy and Marketing for Libraries
(Helsinki, 17. - 18. travnja 2008.)

Od 17. do 18. travnja 2008. godine u Helsinkiju je održana dvodnevna konferencija pod nazivom Advocacy and Marketing for Libraries, osmišljena da bi okupila oko zajedničke teme knjižničare, političare i medije. Organizatori skupa bili su Finsko knjižničarsko društvo (Finnish Library Association), Knjižnica Finskoga parlamenta (Library of the Finnish Parliament) te knjižnice iz gradova Helsinki, Vantaa, Espoo i Kauniainen iz mreže knjižnica Helsinki Metropol (HelMet) Area Libraries.

Kao povod organizaciji skupa naveden je trenutak u vremenu kada se knjižnice moraju početi boriti i natjecati za svoje korisnike. Stoga se prezentacijama nastojalo ukazati na činjenicu da knjižnice moraju posvetiti više pozornosti informiranju građana, političara i medija o svojoj usluzi. Predavanja su dala neke od konkretnih odgovora i primjera javnog zagovaranja i marketinga u knjižnicama.

Okupilo se 99 sudionika, među kojima i dvije sudionice iz Hrvatske, djelatnice Knjižnica grada Zagreba – Danka Hajsig i Ivančica Dukec.
Budući da je jedan od suorganizatora bila i Library of the Finnish Parliament, cijeli se skup održavao u njihovim prostorima, u aneksu finskog parlamenta.
Skupu je prisustvovala i Ellen Tise, izabrana predsjednice IFLA-e za razdoblje od 2009. do 2011. godine, koja je prezentirala IFLA-u kao udruženje kojem je jedna od glavnih funkcija zagovaranje knjižnica, knjižničarstva i njezinih djelatnika, naglasivši kako je marketing nužno pomagalo za promoviranje knjižničarske struke i proširenje suradnje među knjižnicama i stručnim djelatnicima.

Na dvodnevnoj Konferenciji raspravljalo se o načinima kako dobiti pozornost medija, kako oblikovati marketing za korisnike i na koje sve načine knjižničar može lobirati za knjižnice. Zanimljiva su bila viđenja novinara koji je urednik kulturne rubrike najčitanijih dnevnih novina Helsingin Sanomat, a koji je nastojao dokazati kako su knjižnice i mediji zapravo u prirodnom savezu, jer i jedni i drugi nastoje održati navike čitanja i praćenja informacija svoje javnosti, ali kako i jedni i drugi idu u korak s novim zahtjevima korisnika te se prilagođavaju svojim uslugama novonastalim potrebama. Složio se s prisutnima kako knjižnica nema previše mjesta u medijima, ali da u trenucima neke krize kada joj je potrebna pomoć pred lokalnim političarima i ostalom javnošću mediji rado uskaču kako bi alarmirali javnost i tako pomogli knjižnici da se izbori za svoja prava i zahtjeve pred javnošću.

Uz predavanja brojnih kolega iz knjižničarstva koji su prikazali svoje načine kako se predstavljaju javnosti ili kako bi to trebali činiti, na Konferenciji je kroz neka izlaganja bilo riječi i o programu web 2.0, i to na konkretnim primjerima kolegice iz Vantaa City Library koja je prezentirala kako se knjižnice mogu predstavljati svojim korisnicima na Flickru, YouTubeu, Facebooku, MySpaceu…

Sudionicima je kroz Konferenciju predstavljen i radioprogram Ask anything koji mreža knjižnica HelMet nudi svojim korisnicima u sklopu usluga Information Gas Station. Zanimljivost je usluge zauzimanje pozicije knjižničara na frekventnom mjestu u gradu i prikupljanje pitanja prolaznika. Jednom tjedno emitira se radioemisija u kojoj knjižničari odgovaraju na jedno od postavljenih pitanja dajući pritom slušateljima uvid u cijeli proces nalaženja informacija, kao i sve ostale izvore gdje se može pronaći više informacija o navedenoj temi.

Marketing očito sve više postaje dobar prijatelj knjižnica i knjižničara. I mi u Hrvatskoj imamo svijetle primjere kako marketing i knjižničarstvo mogu uspješno koegzistirati, a u budućnosti vjerujem da će takvih primjera biti sve više. I mreža knjižnica HelMet je ne tako davno ustrojila Odjel za marketing i iz priča kolegice s toga Odjela dalo se zaključiti kako još uvijek nisu potpuno uigrani u marketinškim aktivnostima na razini mreže, kao ni u koordiniranju komunikacije knjižnica mreže s javnosti. Dakle, kao i mnoge knjižnice ovdje, ni finske nisu u tom segmentu još uvijek potpuno na sigurnim nogama – dapače, još uvijek uče i traže najbolji model, ali važno je da je marketing postao ozbiljan dio njihova poslovanja.

U shopping centru - knjižnica, u pošti… isto knjižnica

Ideje poput radioemisije ili pak primjeri programa web 2.0 u prezentaciji knjižnice bile su sudionicima osobito zanimljive i inspirativne, međutim pravu atmosferu nekih od knjižnica u mreži HelMet uspjeli smo doživjeti dan prije i dan nakon Konferencije. Naime, domaćini su za manju skupinu sudionika organizirali posjet nekim od knjižnica u mreži. Tako smo imali priliku upoznati rad moderne, multikulturalne Leppävaara District Library (Espoo City Library), smještene u Sello shopping centru, koja je otvorena 2003. godine. Osim moderno uređenog i funkcionalno opremljenog interijera, kvalitetnog marketinga i izvrsne lokacije, ta se knjižnica može pohvaliti da broji dnevno od tri do četiri tisuće posjetitelja.

Posjetili smo i bibliobusnu službu u centralnoj knjižnici, koja u svom radu koristi dva bibliobusa (jedan namijenjen djeci i jedan odraslima) i jedan je osiguran kao rezervni u slučaju kvara. Osim bibliobusa, služba ima i jedan kombi koji služi za dostavu knjižnične građe nemoćnim i starijim osobama.
U središtu Helsinkija, na najfrekventnijem mjestu u gradu, preko puta zgrade parlamenta, nalazi se glavna pošta. I ona je bila jedna od lokacija koje su domaćini uvrstili u obilaske. Razlog tomu je bila knjižnica pod nazivom Library 10 koja dijeli glavni ulaz s poštom, a smještena je u njenom produžetku. Posjet toj knjižnici bio je posebno iskustvo, jer je i fondom i svojim djelatnicima, a složit ćete se - i po smještaju, jedinstvena. To je knjižnica koja je otvorena 78 sati tjedno, njezini djelatnici nisu stariji od 35 godina, zaljubljenici su u glazbu, a svojim korisnicima nude tri tonska studija, glazbene instrumente, pozornicu u prostoru knjižnice, 40 000 CD-ova, 500 DVD-ova, 1000 ploča, kao i stripove, filmove, vodiče za putovanja i sl. Prostor te knjižnice izgleda ujedno i kao radna i kao dnevna soba zahvaljujući fleksibilnosti opreme i samog namještaja koji korisnici slobodno premještaju i stvaraju sebi ugodniju atmosferu i okolinu. Na mrežnoj stranici www.lib.hel.fi/library10 možete saznati više o knjižnici i stvoriti vlastitu sliku.

Kako ipak ne bismo otputovali iz Finske pod dojmom svemirskih brodova i nekih drugačijih knjižnica, domaćini su nas za kraj odveli u Hakunila District Library (Vantaa City Library) – u jednu, rekli bismo, „običnu“ knjižnicu s „običnim“ uslugama za svoje korisnike, ali ipak… s aparatima za samozaduživanje i samorazduživanje.