Knjižnice grada Zagreba : sve naše obljetnice

Knjižnice grada Zagreba obilježavaju 7. prosinca kao svoj DAN. Toga je datuma daleke 1907. godine svečano otvorena u Kuli Kamenitih vrata kao slobodna, javna i moderna biblioteka uređena za sve slojeve pučanstva grada Zagreba najstarija knjižnica današnje mreže – Gradska knjižnica.

Ove je godine prigodnom svečanosti obilježeno čak dvanaest okruglih obljetnica.

Šezdeset pet godina djelovanja ove je godine obilježila Knjižnica Vrapče. Počela je s radom na katu zgrade u Ilici 421, da bi se potom selila u podrum iste zgrade, pa u garažu milicije, 1990. stanuje u prostoru mjesne zajednice, da bi konačno 27. ožujka 1992. godine dobila prostor od 300 m2 u Ulici Majke Terezije 2. Knjižnica danas svojim bogatim fondom od gotovo 37 000 svezaka knjiga, više od tisuću stripova i isto toliko jedinica AV-građe, igračaka, brojnih naslova novina i časopisa za djecu i odrasle zadovoljava potrebe svojih sedam tisuća članova i pedeset tisuća posjetitelja na brojnim programima za djecu i odrasle.

Knjižnica Dubrava otvorena je 1950. godine kao rajonska knjižnica općine Maksimir, da bi od 1955. godine pa sve do preseljenja 1990. godine u prostor novoizgrađenog kulturnog centra Dubrava djelovala u, kako to njezini bivši i sadašnji djelatnici s nostalgijom govore, našoj baraci. 13. prosinca 1990. godine svečano je otvorena knjižnica u novom prostoru koja kontinuirano njeguje svoje zbirke za djecu i odrasle korisnike. Na 960 m2 knjižnice članovima je na raspolaganju više od 111 000 primjeraka knjiga. Ako se ponekad čini da to nije tako, to je zbog toga što knjižnica ima 14 000 vrijednih članova koji knjige revno čitaju. Posebnost ove knjižnice je časopis Dubravamix u kojem se objavljuju literarni, novinarski i likovni radovi učenika osnovnih i srednjih škola s područja Dubrave te projekt K. u K. (Kazalište u knjižnici) započet u Mjesecu hrvatske knjige 2006. godine u suradnji s kazalištem Svarog. U stalnom tjednom terminu članovi knjižnice mogu besplatno pratiti kazališne predstave kazališta Svarog i svih drugih kazališta koja su spremna na suradnju. Osnovni cilj projekta jest omogućiti upoznati svijet kazališta u prvome redu djeci koja zbog raznovrsnih razloga nemaju mogućnost ili naviku pohađati kazališta u Zagrebu.

Odjel za djecu i mladež Gradske knjižnice svečano je otvoren 16. listopada 1950. kao prvi dječji odjel u Hrvatskoj. Iz tog su odjela tijekom godina iznikli brojni inovativni programi za djecu koji su kasnije našli svoje mjesto u mnogim narodnim knjižnicama: dječji kružoci, započeti 1952., pričanje priča, od 1956., kvizovi znanja, 1972., projekcije crtanih filmova, 1973., književni i drugi susreti i prigodne svečanosti, 1974., mali likovni atelje, 1977., kutić igara, 1977., svirajmo i pjevajmo, 1977., pričanje priča u mjesnim zajednicama, 1978., pričanje priča za hospitaliziranu djecu, 1984. Od 1953. godine organiziraju se godišnje izložbe knjiga koje su pratili različiti materijali i događanja kao što su bibliografski popisi knjiga i članaka u serijskim publikacijama, stručni skupovi, predavanja, praktične radionice, filmske projekcije, kazališne predstave… U okviru Odjela 1984. godine osnovan je i AV-centar za koji je već 1985. godine nabavljeno prvo računalo, pa 1986. prvi videorekorder. Odjel za djecu i mladež gradske knjižnice od 1996. godine djeluje na novoj lokaciji na Starčevićevom trgu br. 4 na 400 m2. Razvijaju se novi projekti za poticanje čitanja i razvoj knjižnične pismenosti kao što su Čitanje na drugačiji način, Lektira na kotačima, Knjigolandija, programi odgoja za multikulturalizam (Festival djevojčica, Dječji festival haiku poezije, Svijet u Zagrebu, Međunarodni dječji tjedan na krilima bajke). Odjel je organizator i koordinator lokalnih i nacionalnih projekata i programa kao što su Izbor najčitatelja godine, Knjižnica širom otvorenih vrata, Mjesec hrvatske knjige: nacionalni kviz za poticanje čitanja, Dječji odjeli na interliberu, Dobar dan, gospodine Andersen, Za svijet dostojan djeteta.

Ne treba zaboraviti i vrlo značajne edukativne programe za knjižničare: Informativni utorak, koji ima 50-godišnju tradiciju, i Interni četvrtak, s 20-godišnjom tradicijom. Od 4. studenoga 1955. godine do danas ukupno je održano 1260 tribina Književnog petka. Prije 55 godina, na tom prvom Književnom petku, gostovao je književnik Vladan Desnica pod naslovom Kako nastaje književno djelo. Kao i mnoge naše knjižnice, i Petak se selio: započeo je u prostoru čitaonice Radničke biblioteke (danas Knjižnica Božidara Adžije), potom se kraće vrijeme održavao u Medulićevoj ulici, pa u Gradskoj knjižnici u Novinarskom domu, pa Čitaonici na I. katu Starčevićevog doma. Sada se održava u kupoli Gradske knjižnice. Od 1980. godine tribinu su zajednički organizirale Radnička biblioteka i RANS Moša Pijade, a od 1988. godine Petak organiziraju Knjižnice grada Zagreba. Ovom prilikom treba se spomenuti i brojnih urednika i voditelja tribine: Marina Zurla, Vere Mudri-Škunca, Vladimira Vujnovića, Stanislava Škunce, Nevena Jurice, Vlahe Bogišića, Julijane Matanović, Lahorke Plejić, Nenada Rizvanović, Dunje Seiter-Šverko, Berislava Cimermana i Borisa Perića. Na Petku su u ovih pedeset pet godina gostovali gotovo svi književnici s prostora bivše Jugoslavije, mnogi poznati kulturni i javni djelatnici, znanstvenici... (no, Miroslav Krleža nije). Od stranih gostiju treba spomenuti Jeana Paula Sartrea (jedini petak koji nije održan u petak), Güntera Grassa, Jiŕija Menzela, Alaina Finkielkrauta, Ismaila Kadarea, Claudija Magrisa, Gaya Gavriela Kayu, mlade irske književnike…

Knjižnica Voltino svečano je otvorena 20. veljače 1980. godine u Kroflinovoj 36 (danas Ulica Dragutina Golika) na 411 m2 kao ogranak Knjižnice Tina Ujevića. Knjižnica djeluje u suživotu sa stanovnicima svoga kvarta koji se pridružuju i rado sudjeluju u brojnim aktivnostima. Mogu koristiti fond od gotovo 37 000 jedinica građe, a postupno se nabavlja i elektronička građa. Knjižnica surađuje s OŠ Voltino, Dječjim vrtićem Zvončić, Srednjom elektrotehničkom školom, Centrom mladih Ribnjak, Hrvatskom udrugom gluho-slijepih Dodir, Školom primijenjenih umjetnosti i dizajna, Hrvatsko-japanskim kulturno-gospodarskim društvom i mnogim drugima.

Knjižnica Knežija otvorena je 1985. godine također kao ogranak Knjižnice Tina Ujevića. Fond od 35 000 jedinica građe zadovoljava potrebe gotovo 8000 članova. Posebnost ove knjižnice su stalne aktivnosti za djecu kao što su likovne radionice, igraonice, Malo lutkarsko kazalište, Pričamo priču, Kompjutorski kutić...

Knjižnica Dugave svečano je otvorena 11. studenoga 1985. godine na prostoru od 225 m2. Preuređena je 2004. godine i otvorena, s novim AV-odjelom, 4. siječnja 2005. godine. Knjižnica posjeduje fond od 25 000 jedinica knjižne građe i gotovo 2000 jedinica AV-građe koju koristi 5000 aktivna člana. Poznata je po svojim projektima Otkrivamo mlade talente i Cronauti čiji je cilj promicanje znanja, kulture i tolerancije. Cronauti održavaju predavanja na odabrane teme učenicima nižih razreda osnovne škole, a vodi ih svaki puta novi Kapetan koji je zadužen za organizaciju i provođenje. U knjižnici djeluju i Klub mladih filatelista HFD-a i Klub mladih knjižničara.

Knjižnica Augusta Cesarca na Ravnicama otvorena je kao središnja knjižnica Maksimira 1990. godine nakon desetgodišnjeg čekanja završetka građevinskih i drugih radova na površini od 476 m2. I ova knjižnica posebno razvija programe za djecu i mlade kao što su likovne radionice, igraonice, maštaonice, pričanje priča, igraonica za bebe... Prepoznatljiva je po projektu Djeca s ključićem oko vrata koji je nastao u suradnji sa sestrinskom Queens Borough Public Library iz New Yorka. Također aktivno sudjeluje u projektima Knjižnica grada Zagreba za djecu kao što je Knjižnica širom otvorenih vrata (poticanje čitanja i cjeloživotnog učenja djece i mladeži s teškoćama u razvoju ili invaliditetom, te njihovu društvenu inkluziju) i odrasle: pomoć pri pisanju molbi za zapošljavanje i 65+ - aktivnosti za osobe treće životne dobi.

Knjižnica Špansko-jug otvorena je 27. lipnja 1990. godine u prostoru od 200 m2 kao jedna od knjižnica mreže Knjižnica Vladimira Nazora u ulici Slavka Batušića 4 s početnim fondom od 7500 jedinica građe. Danas knjižnica posjeduje fond od 20 000 jedinica knjižnične građe koji koristi 5000 članova. Na odjelima knjižnice kontinuirano se postavljaju tematske ili informativne izložbe vezane uz kalendare događanja ili prate kulturna zbivanja, likovne izložbe, organiziraju književni susreti, promocije knjiga i časopisa, tribine, predavanja, a na na Odjelu za djecu i mladež održavaju se tjedni programi igraonice i pričaonice, povremeni programi za djecu s teškoćama u razvoju, likovne, kreativne i lutkarske radionice, videoprojekcije crtanih i igranih filmova, kutić društvenih igara, kutić računalnih igrica, kviz, lutkarske predstave, posebni programi - Vrtić u gostima, Škola u gostima…

I na kraju još samo tri obljetnice: Središnja knjižnica Rusina i Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj obilježila je svoju petnaestu obljetnicu rada, kao i Gradska knjižnica u prostoru Starčevićevog doma (otvorena 13. listopada 1995. godine), te Odjel za mladež Idi pa vidi Knjižnice Medveščak koji uspješno djeluje od 2000. godine.

Svečanost obilježavanja Dana knjižnica grada Zagreba je u prisustvu brojnih uzvanika i djelatnika održana 7. prosinca u Zagrebačkom kazalištu lutaka (poznati su prostorni problemi Knjižnica grada Zagreba, a naročito središnje, Gradske knjižnice!). Ravnateljica Davorka Bastić podsjetila je na brojne aktivnosti knjižnica mreže kao i važnih događaja za ustanovu 2010. godine (otvaranje nove Knjižnice Augusta Cesarca u Šubićevoj ulici, nastavak radova na knjižnici u novom naselju Sopnica-Jelkovec, narudžba novog bibliobusa, održavanje međunarodne konferencije knjižnica metropola svijeta METLIB, organizacija i realizacija Mjeseca hrvatske knjige, projekata, nove mrežne stranice i dr.). Potom je prošetano prigodnom prezentacijom kroz (gore navedene) obljetnice. Prigoda je iskorištena i za dodjelu Časnih lista IBBY-ja (IBBY - The International Board on Books for Young People) u organizaciji Hrvatskoga centra za dječju knjigu. U programu je sudjelovala i ženska vokalna skupina Kirjales iz Svetog Križa Začretja i, sada već afirmirani, KGZ band.

Z. Sviben
zdenka.sviben@kgz.hr