Open Access to Achievements of Slovenian Scientists : 4th Joint Conference of the Special Libraries Section and the Academic Libraries Section of the Slovenian Library Association
Ljubljana, Slovenija, 27. - 28. listopada 2010.

Skup Otvoreni pristup dostignućima slovenskih znanstvenika svojevrstan je prilog slovenskih knjižničara obilježavanju svjetskog Tjedna otvorenog pristupa (Open Access Week, 18. – 24. listopada 2010.). Odabir teme skupa ukazuje na visoku svijest slovenskih knjižničara o važnosti otvorenog pristupa, pokreta koji posljednjih desetak godina znakovito mijenja znanstvenu komunikaciju. Skup je bio međunarodnog karaktera, tako da su, osim slovenskih kolega, svoja iskustva i spoznaje iznosili i kolege iz nekoliko europskih država.

Uvodno izlaganje održao je Bas Savenije, ravnatelj Nacionalne knjižnice Nizozemske. Prikazao je temeljne dokumente o otvorenom pristupu i analizirao trenutnu situaciju u Nizozemskoj i svijetu. Naveo je dva važna razloga zbog kojih bi sveučilišta trebala uspostavljati institucijske repozitorije – novu paradigmu znanstvenog objavljivanja te vidljivost i prestiž same ustanove. Knjižnice bi sve probleme trebale rješavati tako da potiču korištenje repozitorija i da ih nastoje učiniti funkcionalnim dijelom informacijske infrastrukture.

Niamh Brennan iz Trinity Collegea u Dublinu govorila je o irskim iskustvima predstavivši otvoreno dostupni repozitorij TARA (Trinity's Access to Research Archive) i irski nacionalni portal za otvorenoi pristup RIAN. Iryna Kuchma, voditeljica programa eIFL Open Access, prikazala je rezultate nekoliko istraživanja otvorenog pristupa, poglavito dijela koji se odnosi na zemlje u razvoju i tranzicijske zemlje. U svijetu je trenutno oko 20% otvoreno dostupnih znanstvenih informacija, a jedno veliko sveučilište moglo bi godišnje uštedjeti oko 3 milijuna funti prihvaćanjem otvorenog pristupa. Poseban interes slušatelja izazvalo je drugo izlaganje u kojem je I. Kuchma navela 23 koraka za uspostavu otvoreno dostupnih repozitorija. Koraci su zapravo sažetak niza istraživanja, preporuka i smjernica, a svaki je korak objašnjen i potkrijepljen primjerima iz prakse.

Maja Bogataj Jančić (Institut za intelektualno vlasništvo) govorila je o otvorenom pristupu i autorskom pravu na slovenskim sveučilištima zaključujući da bi trebalo osmisliti učinkovita autorskopravna rješenja koja bi olakšala ostvarivanje otvorenog pristupa radovima slovenskih znanstvenika. Aleksander Pavko urednik je časopisa Acta Cheimica Slovenica i govorio je o povezanosti otvorenog pristupa s faktorom utjecaja (impact factor) časopisa (koji je najveći od svih slovenskih znanstvenih časopisa).

Zoran Krstulović, Karmen Štular Sotošek i Daša Pokorn (Narodna in univerzitetna knjižnica) govorili su o otvorenom pristupu rezultatima rada slovenskih znanstvenika preko portala dlib.si (Digitalna knjižnica Slovenije) prikazavši, između ostalog, statističke podatke o broju znanstvenih članaka i časopisa na portalu ovisno o znanstvenom području. Istaknuta je važnost suradnje Digitalne knjižnice Slovenije s Europeanom. O otvorenom pristupu digitalnim izvorima na Sveučilištu u Mariboru govorili su Milan Ojsteršek, Janez Brezovnik i Marko Ferme. Prikazana je organizacijska i tehnička pozadina digitalne knjižnice mariborskog sveučilišta (DKUM). Analizirani su podaci o broju pohranjenih radova prema vrsti i prema sastavnici Sveučilišta te je objašnjena arhitektura same knjižnice.

Mojca Šorn i Jurij Hadalin opisali su interaktivni mrežni portal Sistory Instituta za suvremenu povijest. Vrlo vrijedan projekt VideoLectures.NET Centra za prijenos znanja na području informacijskih tehnologija opisala je voditeljica projekta Marjana Plukavec. Na mrežnim stranicama objavljuju se recenzirani videozapisi predavanja znanstvenika iz Slovenije i iz svijeta.

Na temelju izlaganja moguće je zaključiti da je Slovenija daleko od ostvarenja potpunog otvorenog pristupa rezultatima rada njenih znanstvenika, ali je svakako na najboljem putu. Dokaz tome je niz vrijednih projekata koji pokazuju da je svijest slovenskih knjižničara i znanstvenika o važnosti otvorenog pristupa na visokoj razini. Svakako bi bilo zanimljivo organizirati sličan skup u Hrvatskoj kako bi i hrvatski znanstvenici, knjižničari, izdavači i svi ostali sudionici znanstvene komunikacije razmijenili znanja i iskustva.

I. Hebrang Grgić
ihgrgic@ffzg.hr