-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 50, prosinac 2010. :: Iz rada Društva


Novo vodstvo Hrvatskoga knjižničarskog društva (2010. - 2012.)

Na konstituirajućoj sjednici Glavnog odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva, održanoj 30. rujna 2010. u Tuhelju, izabrane su nova predsjednica, dvije potpredsjednice i stručna tajnica Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Novom predsjednicom HKD-a izabrana je Marijana Mišetić.
Marijana Mišetić diplomirala je engleski jezik i književnost te talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1986. zaposlila se u Knjižnici Odsjeka za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, danas Zbirci za talijanistiku Knjižnice Filozofskog fakulteta, gdje i danas radi u zvanju višeg knjižničara. Aktivno sudjeluje u različitim oblicima stručnog usavršavanja za knjižničare i za talijaniste u Hrvatskoj i inozemstvu, prije svega Italiji, kao stipendist talijanskih sveučilišta, u kulturnoj razmjeni Italije i Hrvatske te kroz bilateralne sporazume sveučilišta dviju zemalja. Polje su joj užeg stručnog zanimanja visokoškolske knjižnice u humanističkim znanostima. Prepoznajući se kao prvenstveno praktičar, kao svoje zasluge ističe unapređenje poslovanja i izgradnju prepoznatljivog identiteta zbirke u kojoj radi, ali i koordinaciju knjižnica Filozofskoga fakulteta za nabavu stranih znanstvenih publikacija i za retrogradni računalni unos građe. U svom radu bila je predstavnik knjižničara u tijelima Ustanove i Sveučilišta, vodila je Podsustav Humanistika u projektu Sustav znanstvenih informacija te sudjelovala u projektu Tempus – Model izgradnje knjižničnog sustava Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2003. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dodijelio joj je Nagradu Fakulteta. Aktivni je član Zagrebačkoga knjižničarskog društva te Komisije za visokoškolske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Za prvu potpredsjednicu Društva izabrana je Marina Vinaj.
Marina Vinaj živi i radi u Osijeku. Diplomirala je jugoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i magistrirala na Poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti. Godine 2008. imenovana je knjižničarskom savjetnicom. Dva desetljeća radi u Muzeju Slavonije Osijek, gdje je danas voditeljica Odjela muzealnih tiskopisa. Uz redoviti knjižničarski posao, priređuje izložbe, uređuje stručna glasila Muzeja Slavonije Osječki zbornik te Društva knjižničara Slavonije i Baranje Knjižničarstvo. Vanjski je suradnik na Filozofskom fakultetu u Osijeku na Odsjeku za informacijske znanosti. Bila je predsjednica Komisije za muzejske i galerijske knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva. Predsjednica je Društva knjižničara Slavonije i Baranje.

Za drugu potpredsjednicu Društva izabrana je Katja Matković Mikulčić.
Katja Matković Mikulčić diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu s temom iz područja sociologije kulture. Na početku svoje karijere radila je u Centru za kulturu Radničkog sveučilišta Moša Pijade kao stručni suradnik za kulturu. Od 2005. ravnateljica je Gradske knjižnice Velika Gorica, u kojoj radi od 1993. godine. Prikuplja građu za Zavičajnu zbirku te istražuje turopoljsku baštinu. Objavila je niz priloga u stručnim publikacijama. Organizira brojne tribine, književne susrete, promocije knjiga, predavanja, izložbe. Suradnik je Matice hrvatske – Ogranak Velika Gorica. Uz redoviti posao, kontinuirano piše, objavljuje i uređuje publikacije. Njezin spisateljski rad uključuje brojne priloge u novinama, časopisima, predgovore za knjige, kataloge izložbi, u monografijama, zbornicima, recenzije, scenarij za dokumentarni film. Autorica je tzv. mediteranske trilogije, koju sačinjavaju tri knjige za djecu: Priče o maslini, Priče o vinovoj lozi i Priče o smokvi. Napisala je i nekoliko monografija zavičajne tematike. Godine 2009. organizirala je obilježavanje 400. obljetnice rođenja Jurja Habdelića, koje je obuhvatilo Znanstveni skup o životu i djelu Jurja Habdelića, izdavanje pretiska njegove knjige Zerczalo Maianzko te izdavanje Zbornika radova sa znanstvenog skupa koji je i uredila. Za svoj rad nagrađena je brojnim priznanjima institucija, udruga i pojedinaca.

Za stručnu tajnicu HKD-a izabrana je Nevia Raos.
Nevia Raos diplomirala je talijanski jezik i književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Cijelo vrijeme studija bila je demonstratorica u Knjižnici Odsjeka za talijanski jezik i književnost, gdje je napravila prve knjižničarske korake. Danas je studentica Izvanrednog studija bibliotekarstva na istom fakultetu. Redovito pohađa stručne konferencije i seminare iz polja informacijskih znanosti i bibliotekarstva te talijanistike, gdje je suautor postera i prezentacija. Član je organizacijskih odbora stručnih seminara i konferencija (Seminar za knjižnice u sustavu znanosti i visoke naobrazbe, Europska čitateljska konferencija u Zagrebu). Član je Povjerenstva za studente s invaliditetom Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istim studentima u praksi kao knjižničar i profesor talijanskog jezika nastoji olakšati studij i integraciju u akademsku sredinu. Član je Hrvatskoga knjižničarskog društva od zaposlenja u današnjoj Knjižnici Filozofskog fakulteta 2005. godine.

N. Raos
nraos@ffzg.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-