 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 49, rujan 2010. :: Iz knjižnica
Izložba i dvodnevna radionica hrvatskog znakovnog jezika: korak prema antidiskriminaciji
 Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci u mjesecu je srpnju nastavila suradnju s Hrvatskom udrugom gluhoslijepih osoba Dodir u projektu pod nazivom U ponoru diskriminacije, pod pokroviteljstvom EU. Prva dva ciklusa radionica održana u svibnju bila su namijenjena odgojno-obrazovnim stručnjacima, ali prije svega djeci različitih uzrasta kako bi im se od samih početaka ugradili pozitivni stavovi i time potaknula lakša integracija i socijalizacija osoba sa senzoričkim oštećenjima. U lipnju je knjižnica postavila izložbu pod nazivom Helen Keller i kultura gluhoslijepih s ciljem senzibilizacije javnosti za osobe sa senzoričkim oštećenjem, prije svega za žene sa senzoričkim oštećenjem, nastojeći pokazati javnosti da su i one, unatoč rodnoj, manjinskoj diskriminaciji te diskriminaciji na temelju oštećenja, sposobne uspjeti poput gluhoslijepe dr. Helen Keller, simbola borbe za prava gluhoslijepih žena. Izložba je na kreativan i vizualan način nastojala doprijeti do javnosti: informirati, poučiti i senzibilizirati.
Dana 5. i 6. srpnja 2010. održan je i treći, završni ciklus koji je obuhvaćao dvodnevne radionice hrvatskog znakovnog jezika za odgojno-obrazovne djelatnike, na čelu s voditeljicama Andreom Plavšić, koordinatoricom Dodira za Osijek i Osječko-baranjsku županiju, te Josipom Schweizer, instruktoricom hrvatskog znakovnog jezika u Osijeku. Ovom su se radionicom profesori, nastavnici i odgajatelji po prvi put susreli s hrvatskim znakovnim jezikom te su naučili nekoliko desetaka izraza što su imali priliku pokazati. Iako je održan završni ciklus, Dodirove su aktivnosti pružile dobar temelj za nastavak aktivnosti i razvoj knjižnice u smjeru integracije osoba sa senzoričkim oštećenjem u društvo. Naravno, ovo je tek početak, sada knjižnica nastavlja s vlastitom nadogradnjom: prema prilagodbi građe, programa i usluga, a počet će s radionicama za djecu u igraonice vinkovačke knjižnice koje će provoditi knjižničarke Dječje knjižnica mira. Knjižnica će nastaviti sa samostalnom senzibilizacijom djece i javnosti kako bi se ukolonile barijere u svijesti koje su možda udaljavale osobe sa senzoričkim oštećenjima od knjižnice. Namjera je knjižnice u budućnosti novim prostorom otkloniti i sve fizičke prepreke koje su prestavljale problem osobama s posebnim potrebama te početi ozbiljnije raditi na povećanju postojećeg fonda zvučnih knjiga, knjiga na brajici te nabavi opreme kao što su računala za slijepe i slobovidne osobe. A. Plavšić
ugso.os@gmail.com T. Marojević
tmaroejvic@gkvk.hr
|
|
|
|
