Broj 49, rujan 2010. :: Iz knjižnica
Značajna donacija prof. Ede Pivčevića Sveučilišnoj knjižnici u Splitu
Gospodin Edo Pivčević, profesor filozofije na Sveučilištu u Bristolu, dugogodišnji je prijatelj Sveučilišne knjižnice u Splitu. Za posjetitelje knjižnice održao je nekoliko predavanja još prije preseljenja na sveučilišni kampus. U novom je zdanju, po prvi put 17. lipnja 2010., održao predavanje De Dominis u Engleskoj. Profesor Pivčević je kao gostujući predavač boravio u Njemačkoj, SAD-u, Kini, ali i u Zagrebu i Dubrovniku. Godine 1974. pokrenuo je u Bristolu izlaženje časopisa British Croatian review, u kojem su prvi put izašli engleski prijevodi istaknutih djela klasične hrvatske književnosti te najvažnijih hrvatskih povijesnopravnih dokumenata. Prilikom posjeta Sveučilišnoj knjižnici, u lipnju 2010., prof. Pivčević darovao je pet vrijednih izdanja koja će se čuvati u Zbirci starih knjiga i rukopisa: četiri settecentine iz opusa Immanuela Kanta i jednu seicentinu Markantuna de Dominisa. Od djela Immanuela Kanta (1724. - 1804.) navodimo trolist čuvene kritike. Kritika čistog uma, ili izvornim naslovom Critik der reinen Vernunft von Immanuel Kant professor in Koenigsberg, tiskana je 1781. godine. Ovaj prvotisak izvorno je izdanje Kantovog glavnog djela u kojem je izložio svoju novu revolucionarnu teoriju spoznaje. Djelo je imalo veliki značaj za Kantov filozofski razvitak. Prema riječima prof. Pivčevića, samo izdanje i danas predstavlja iznimnu bibliofilsku rijetkost a posjeduje ga samo mali broj najvećih svjetskih knjižnica. Kako bi što bolje razložio svoj pristup i učvrstio svoje argumente, Kant je tekst navedenog djela preradio te nekoliko godina kasnije - 1787., objavio kao drugo, revidirano izdanje. Podaci s naslovne stranice ovog primjerka glase Critik der reinen Vernunft von Immanuel Kant. Slijedi prvotisak Kantove etike, jedno od nezaobilaznih djela novovjeke filozofije ćudoređa - Kritika praktičnog uma (Critik der practischen Vernunft…) iz 1788. godine. Sva navedena djela tiskana su u Rigi kod Johanna Friedricha Hartknocha (1740. - 1789.), jednog od najpoznatijih izdavača Kantovih djela. Prvotisak Kritike rasudne moći ili Critik der Urtheilskraft von Immanuel Kant (Berlin und Libau : bey Lagarde und Friederich, 1790.) je sastavnica Kantovog sustava, kojom on završava svoj kritički posao, postavlja temelje svoje „transcendentalne“ estetike i ispituje načela teologije i teološkog rasuđivanja. Zavičajna zbirka Sveučilišne knjižnice u Splitu osobito je obogaćena djelom splitskog nadbiskupa Markantuna de Dominisa (1560. - 1624.) koji je trajnu vezu sa Splitom iskazivao dopisujući do kraja života, čak i kao dekan windsorski, svom punom imenu titulu splitskog nadbiskupa. Podatke s naslovne stranice poklonjenog djela donosimo u cijelosti: A sermon preached in Italian, by the most Reuerend father, Marc' Antony de Dominis, Archb. of Spalato, the first Sunday in Aduent, anno 1617. In the Mercers Chappel in London, to the Italians in that city, and many other honorable auditors then assembled. Vpon the 12. verse of the 13. chapter to the Romanes, being part of the Epistle for that day. - First published in Italian by the author, and thereout translated into English. Ova propovijed, jedna je u nizu propovijedi koje je Dominis počeo držati potkraj 1617. u talijanskoj crkvi u Londonu (Mercers' Chapel), točnije, ona održana prve nedjelje Adventa 1617. godine. Naš primjerak tiskan je u Londonu kod Iohna Billa 1617., a pripada Dominisovom iznimno plodnom „engleskom periodu“ 1616. - 1622. god. Naime, većinu svojih djela Dominis je tiskao baš u Londonu, te je u izdanju Dictionary of National Biography, iz 1888., uvršten među velikane engleske povijesti. Osim vrijednih izdanja, prof. Pivčević darovao je i preslike dokumenata Biblioteke Lambethanae, Bayerische Staatsbibliothek München i Archivio Segreto Vaticano, vezanih uz život i rad M. de Dominisa. Spomenimo tek neke od njih: preslik djela Johna Floyda Synopsis apostasiae Marci Antonii de Dominis, olim archiepiscopi Spalatensis, nunc apostatae, ex ipsiusmet libro delineata tiskano u Antwerpenu, kod nasljednika Martina Nutija i Ioannesa Meursiuma 1617., koje govori o Dominisovom odnosu prema uskocima, zatim M. A. de Dominis ... suae profectionis consilium exponit tiskano u Londonu kod J. Billa 1616., rukopise zapisnika s preslušanja svjedoka u Grazu od 22. do 24. ožujka 1600. prije imenovanja Dominisa za senjskog biskupa, zapisnik preslušanja Dominisa u Bruxellesu 17. svibnja 1622. te svjedočanstvo očevica s opisom Dominisove smrti u zatvoru Anđeoske tvrđave u Rimu 1. rujna 1624. godine. Zanimljivo je da gotovo osam desetljeća nakon što je 1931. uprava Gradske knjižnice, danas Sveučilišne, nabavila za zavičajnu zbirku Dalmatika kapitalno djelo M. de Dominisa De republika ecclesiastica libri X, tiskano u Heidelbergu, Frankfurtu i Hanauu od 1618. do 1622., u münchenskom antikvarijatu Ludwiga Rosenthala, trezor Sveučilišne knjižnice obogaćen je za još jedno djelo sugrađanina iz sedamnaestog stoljeća. Ovim činom prof. Edo Pivčević pridružio se galeriji zaslužnih donatora knjižnice i, nadamo se, oživio davno zaboravljenu navadu uglednika i domoljuba. M. Kovačić mihaela.kovacic@svkst.hr
|