76. IFLA-ina generalna konferencija i skupština
Göteborg, Švedska, 10.-15. kolovoza 2010.

Na konferenciji sam prisustvovala sljedećim programima i sastancima:

Programi sekcija
Sekcija za bibliografiju: tema sesije bila je Otvoreni pristup nacionalnim bibliografijama: primjeri dobre prakse i poslovni modeli. Od predavanja bih izdvojila izlaganje kolega iz Nacionalne njemačke knjižnice o redefiniranju bibliografskih usluga Knjižnice: http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/91-svensson-en.pdf.

Sekcija za katalogizaciju: tema sesije bila je Višejezični bibliografski pristup: promoviranje univerzalnog pristupa, premda bi se prikazani radovi mogli svrstati više u koncept multikulturalnog pristupa, ne samo višejezičnog. Posebno je to pokazao rad Franka Förstera koji je iznio, koristeći modele muzejske i knjižnične zajednice (CIDOC-CRM i FRBRoo), kako se može oblikovati bibliografski i univerzalni pristup građi koja sadrži ili se odnosi na književna djela: http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/93-forster-en.pdf. Vrlo je zanimljiv i inovativan pristup DBC-a, središnje danske bibliografske službe u primjeni ISBD-a u kombinaciji s pristupnicama i kodovima za vrstu autorstva prikazan u radu Hanne Hørl Hansen: http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/93-hansen-en.pdf. Prikazana je i uloga identifikatora u premošćivanju višejezičnih prepreka: http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/93-pisanski-en.pdf.

Sekcija za informacijsku tehnologiju, sa sekcijama za katalogizaciju, klasifikaciju i indeksiranje, i upravljanje znanjem: tema sesije bila je Knjižnice i semantički web (blog sesije može se pogledati na stranici novoosnovane IFLA-ine interesne grupe – New Professionals Special Interest Group: http://npsig.wordpress.com/2010/08/17/libraries-and-the-semantic-web/). Nakov uvodnog predavanja Richarda Wallasa iz kompanije TALIS, Gordon Dunsire i Mirna Willer prikazali su rad Initiatives to make standard library metadata models and structures available to the Semantic Web: http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/149-dunsire-en.pdf; http://bambuser.com/channel/gnurkel/broadcast/955473). Ostala predavanja o pozicioniranju knjižnica i njihovih usluga u okruženju semantičkog weba bila su: podatkovni model Europeane (EDM: Europeana Data Model) http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/149-doerr-en.pdf, iskustva implementacije prve usluge linked data open access Njemačke nacionalne knjižnice http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/149-hannemann-en.pdf, relevantnost licenciranja podataka na semantičkom webu i neophodnost oslobađanja podataka nastalih u javnoj domeni od plaćanja kao jedinom rješenju koje ispunjava zahtjeve semantičkog weba i koje jamči višestrukost korištenja semantic library data te isplativost projekata http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/149-danowski-en.pdf, stavljanje tezaurusa/pojmovnika na semantički web http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/149-vatant-en.pdf, te njemački projekt CONTENTUS kojemu je cilj povezati heterogene multimedijalne izvore koji se nalaze u knjižnicama i arhivima, te omogućiti njihovo semantičko pretraživanje http://www.ifla.org/files/hq/papers/ifla76/149-nandzik-en.pdf. Zaključno: ako smo smatrali da su pojavom interneta i weba knjižnice bile suočene s „informacijskim šokom“ u (svim) segmentima svoga poslovanja i pružanja usluga, bila je to samo „prirodna“ evolucija, „međusvijet“ koji nas je trebao pripremiti za ono što nas očekuje – što se već događa, a to je stvarna revolucija načina razmišljanja te izgradnja i oblikovanja usluga za okruženje semantičkog weba.
 

Rad u okviru radnih grupa
Sastanak Radne grupe za pregled ISBD-a, Sekcije za katalogizaciju
Radna grupa pregled ISBD-a: održana su tri sastanka (nacionalni član, tj. predstavnik za hrvatski kataložni pravilnik pri izradi i komentiranju standardnog ujednačenog izdanja ISBD-a, član Studijske grupe za primjere i Studijske grupe za oznaku građe, te predsjednica Studijske grupe za ISBD/XML): prihvaćen je izvještaj te prijedlozi za daljnji rad Studijske grupe za ISBD/XML, detaljno se raspravljalo o primjedbama te grupe u odnosu na Skupinu 0 Oblik sadržaja i vrsta medija, te dodatna svojstva elemenata ISBD-a koja je potrebno izričito iskazati u standardu s aspekta njegova predstavljanja u RDF-u. Donesena je odluka da će novo konsolidirano izdanje biti objavljeno do kolovoza 2011., do kada će se objaviti i rezultati rada na predstavljanju ISBD elemenata u RDF-u.

Studijska grupa za ISBD/XML shemu: održana su dva najavljena i dva ad hoc sastanka (predsjednica). Detaljno i plodno se raspravljalo o: svojstvima ISBD-a i pitanjima koja proizlaze iz njegova predstavljanja u RDF-u (u ovoj testnoj fazi u Open Metadata Registry: http://metadataregistry.org/), kao što su modeliranje (definiranje klase i svojstava, te domene i opsega), te definitivni popis elemenata ISBD-a i njihovo hijerarhijsko strukturiranje (nadelementi, elementi i podelementi), što je od bitna značenja za ISBD kao povratna informacija o konzistentnosti standarda u ovome modelu; daljnjem istraživanju interoperabilnosti nadziranog rječnika Skupine 0 i RDA/ONIX Framwork, te UNIMARC bibliografski format po prihvaćanju novih polja za elemente Skupine 0; uvjetovanosti predstavljanja ISBD-a u IFLA-inom imenskom prostoru razvojem te o uslugama i dogovorenim protokolima u okviru IFLA-e (imenski prostor IFLA-e je registriran, ali odluke o njegovoj aktivaciji te vrstama usluga koje treba podržavati još nisu donesene); te o predloženom planu rada u odnosu na predstavljanje konačne verzije elemenata ISBD-a, iskazivanje strukture zapisa u aplikacijskom profilu (DCAP) i izradu programa za prikaz podataka prema standardnoj interpunkcijskoj shemi kao XSLT-dokumentu. Na projektu sudjeluje uz konzultanta Gordona Dunsirea i Boris Bosančić, u svojstvu stručnjaka za aplikacijske profile i XML. Prihvaćen je prijedlog da G. Dunsire bude predstavnik Studijske grupe u nedavno osnovanoj grupi W3C Library Linked Data Incubator Grup (http://www.w3.org/blog/SW/2010/05/21/library_linked_data_incubator_group_form), u okviru koje će se s tehničkih aspekata raspraviti model ISBD-a u RDF-u. Očekuju se moguće intervencije na model, a posebno u odnosu na mehanizme za definiranje nadsvojstava (nadelemenata, npr. „has title“) kao poveznica s drugim modelima.

Rad Studijske grupe za ISBD/XML može se pratiti na: http://www.ifla.org/en/node/1795.

Sastanak Stalnog odbora za UNIMARC (PUC): održana su dva sastanka (počasni član i konzultant). Raspravljeni su prijedlozi dopunama uz 3. izdanje UNIMARC-formata za autorizirane podatke, za čije sam izdanje i dalje zadužena, te uz 3. izdanje UNIMARC-formata za bibliografske podatke. Najviše je vremena posvećeno novoj koncepciji oba formata u odnosu na implementaciju Skupine 0 ISBD-a, i prilagodbi formata da prihvati podatke iz MARC-a 21 koji je implementirao te elemente definirane u RDA-u, te novo predloženim poljima kako bi se omogućilo bilježenje pristupnice autor/naslov za djelo i izraz prema modelu FRBR.

Prihvaćen je prijedlog konzultanta Studijske grupe ISBD/XML G. Dunsirea da se započne s prikazivanjem UNIMARC-a u RDF-u, početno u segmentu relevantnom za Skupinu 0 a vezano uz rad Studijske grupe za ISBD/XML o interoperabilnosti. Također je prihvaćen prijedlog Ines Cordeiro da se pristupi osuvremenjivanju formata UNIMARC za klasifikacijske podatke, te, vezano uz objavljivanje DDC-a u RDF-u kao i planiranju istoga za UDK, razmotri i njegovo prikazivanje u tom okruženju.

Posebna se pozornost posvetila raspravi i izradi peporuka Upravnom odboru IFLA-e da se formati UNIMARC objave besplatno na mreži, jer jedino tako je moguće osigurati njihovu široku primjenu te prepoznatljivost kao IFLA-inog standarda relevantnog za izgradnju usluga na semantičkom webu.

M. Willer
mwiller@unizd.hr