-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 48, lipanj 2010. :: Iz knjižnica


Udruga Zamisli i akcija brisanja podcrtanih knjiga

Na inicijativu udruge za promicanje kvalitetnoga obrazovanja mladih s invaliditetom Zamisli, 10. lipnja 2010. u konferencijskoj dvorani nove zgrade Knjižnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je akcija javnoga brisanja podcrtanih knjiga i proslava pet godina prilagodbe literature za slijepe i slabovidne studente.

Udruga Zamisli djeluje od travnja 2005. godine. Cilj im je poticati mlade s invaliditetom na uključivanje u sustav obrazovanja, pružati im relevantne informacije, osiguravati im pomoć u svakodnevnom životu, surađivati s profesorima i obrazovnim institucijama i na taj način podizati kvalitetu života i obrazovanja mladih s invaliditetom u Republici Hrvatskoj.

Udruga Zamisli aktivno promiče digitalizaciju knjiga kao jedan vid prilagodbe literature studentima s invaliditetom, što je osnovni uvjet za ravnopravno studiranje slijepih i slabovidnih studenata.

Akcijom brisanja podcrtanih knjiga u Knjižnici zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Udruga je željela ukazati na problem podcrtanih knjiga i na sve ono što podcrtavanje donosi sa sobom. Podcrtana knjiga velika je prepreka za prilagodbu studentske literature jer ako već posve ne onemogućuje proces digitalizacije, u najboljem ga slučaju znatno usporava. Sudionici akcije naglasili su da je sve više studentima potrebne literature dostupno na mrežnim stranicama Fakulteta, no to ne znači da je tako predočena literatura pristupačna slijepim i slabovidnim studentima.

Slijepi i slabovidni studenti ističu da su im najvažniji sadržaj i brzina kojom mogu doći do potrebne literature iz koje mogu učiti. Digitalizacija knjige moguća je samo ako knjiga koju se želi digitalizirati nije podcrtana, išarana ili drugačije oštećena. Idući dio procesa prilagodbe literature sastoji se u pravilom grafičkom uređivanju teksta, pri čemu je manje važno je li tekst lektoriran i nedostaje li pokoje slovo uz marginu, jer su korisnici te literature studenti, koji znaju rekonstruirati točan tekst iz predmeta koji studiraju.

Sudionike akcije uvodnom je riječi pozdravio dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damir Boras, koji je na sudionike ostavio posebno ugodan dojam svojom ležernošću u obraćanju te predanošću i brzinom brisanja olovkom podcrtanih knjiga. Nakon svojeg obraćanja skupu, brisanju se posvetio i prof. dr. sc. Neven Budak, predsjednik Povjerenstva za studente s invaliditetom Filozofskoga fakulteta, koji je ustanovio da je znatno teži njegov zadatak od zadatka ostalih kolega, jer je njemu dopala gotovo posve podcrtana knjiga. Mjereći potrebno vrijeme za brisanje jedne stranice izračunao je da bi mu za temeljito brisanje cijele knjige bilo potrebno sedam sati. Za to vrijeme, prisutni slijepi i slabovidni korisnici predstavili su publici načine na koje koriste računalo i kako čitaju literaturu.

U akciji je sudjelovalo pedesetak sudionika, među kojima su bili predstavnici Pravnoga fakulteta u Zagrebu i Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, predstavnica Grada Zagreba, predstavnica Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Predstavnica Zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu, djelatnici Knjižnice Filozofskoga fakulteta, predstavnici medija, glumci Goran Grgić i Kristina Krepela, slijepi i slabovidni studenti Filozofskoga i drugih fakulteta, volonteri i aktivisti udruge Zamisli.

Po mišljenju sudionika, cilj akcije brisanja podcrtanih knjiga za potrebe slijepih i slabovidnih studenata je ostvaren, jer je uspostavljena suradnja s Knjižnicom zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, a u javnost je poslana poruka o potrebi osvještavanja prilagodbe literature za potrebe slijepih i slabovidnih studenata.

Prisutni su sa zadovoljstvom uputili čestitke udruzi Zamisli, koja obilježava pet godina kontinuirane prilagodbe literature za slijepe i slabovidne studente.

M. Barbarić
mbarbari@ffzg.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-