-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 48, lipanj 2010. :: Iz knjižnica


Zadar čita 2010.

Zadar čita, druga po redu manifestacija Gradske knjižnice Zadar kojom se promiče knjiga i (hrvatska) književnost, počela je 19., a završila 24. travnja 2010. godine. Organizacijsko tkivo je – prema austrijskom i njemačkom državnom modelu Ősterreich/Deutschland liest, a nakon prvog mačića iz 2009., našlo sljedeći model: knjižnica potiče cijeli grad na čitanje, dovodi građane u svoju Središnju knjižnicu, ogranke i bibliobus, ali i vrši funkciju avant garde u iskoraku prema drugim institucijama. Za to je neizostavna međuinstitucionalna suradnja. U manifestaciju su bili uključeni prošlogodišnji partneri/institucije (zadarski dječji vrtići, osnovne i srednje škole, Sveučilište u Zadru, Opća bolnica Zadar), a ove godine su im se pridružili i novi: Hrvatsko filatelističko društvo Zadar, Književno društvo ZaPis, Kazališna udruga Igrajmo se Zadar, Znanstvena knjižnica Zadar, Muzej antičkoga stakla, Dom za starije i nemoćne osobe, Etnološki odjel Narodnoga muzeja Zadar.

Kaleidoskop programa namijenjen je svim dobnim skupinama korisnika – od novorođenčadi do treće životne dobi, protežući se od različitih kreativnih radionica, čitanja priča, kreiranja prigodne poštanske omotnice i poštanskoga pečata ili izložbi do večernjih književnih susreta i kazališnih predstava. Osobito su bili brojni programi čitanja priča za djecu, pri čemu se ističe susret djece s dogradonačelnikom Draženom Grgurovićem, radionica za djecu Kako čitaju slijepi i slabovidni? te niz radionica i susreta s ilustratorom Ivanom Vitezom u svim ograncima.

Koliko god svaki program ima svoju vrijednost i svoju publiku, a osobito brojni programi za djecu, ipak su i ove godine najveću pozornost građana Zadra i medija izazvali književni susreti. Prvi Zadar čita doveo je R. Baretića, I. Brešana, M. Gavrana… Drugi Zadar čita Zadranima je pružio priliku za susrete s P. Pavličićem, I. Aralicom, M. Krizmanić i J. Matanović. Potpuna individualnost i različitost svakoga od navedenih autora spajaju se u koordinatama izvrsnosti spisateljskoga nerva, zvanja akademika i sveučilišnih profesora, primljenih književnih nagrada i čitanosti, novoobjavljenih djela… što je utjecalo i na odabir angažiranih književnika, ali i na interes zadarske publike koja prati recentnu književnu kritiku. Bez obzira na brojna paralelna kulturna i ina događanja u Zadru tijekom toga tjedna, Multimedijalna dvorana knjižnice ponovno se - iz večeri u večer - pokazala premalenom da primi sve zainteresirane. Ovdje se neizostavno treba spomenuti i osebujan volonterski voditeljski duet Ante Mihića i Ive Pejković.

Svakako treba izdvojiti i dva nova profila programa: jedan je književni susret lokalnih pisaca Ante Sikirića i Igora Eškinje s umirovljenicima zadarskoga Doma za starije i nemoćne osobe. Iskorak knjižnice prema starijim osobama koje ne mogu doći u samu zgradu knjižnice te im donijeti malo smijeha i književnosti – svojom humanom dimenzijom spaja Zadar čita s nutarnjim značajkama projekta Kućne dostave knjiga osobama treće životne dobi i invalidima. Dok su osobe treće životne dobi na rubu društvene pozornosti, slično bi se moglo reći i za mlade, koji u Zadru ni ove godine nemaju svoj centar niti u knjižnici zaseban Odjel za mlade.

Popunjavanje rupa nastalih zbog odsutnosti programa za mlade u Zadru osobito je važna knjižnici. Stoga je sredinom tjedna u Muzeju antičkoga stakla upriličena Večer antičke komedije, na kojoj su mladi amateri (viši razredi osnovne škole, srednjoškolci i studenti klasične filologije) vrsnim izvedbama i novootkrivenim talentima zablistali u – i danas aktualnima - Plautovim i Teokritovim dramskim tekstovima. Zajednički nazivnik oba susreta je, osim specifičnosti dobnih skupina publike, zvukolikost lokalnoga dijalekta, kao i uključivanje zadarske književne scene, osobito zadarskoga Književnog društva ZaPis.

Više nije potrebno obrazlagati zašto su hrvatskom društvu potrebne ovakve manifestacije. Bez knjige i čitanja nema kulture, bez kulture nema nutarnjega života individualca i društva u cjelini. A što se tiče praktičnoga kulturnog programiranja, Gradska knjižnica Zadar je kroz Zadar čita dala konkretan i primjenjivi model kako bi – s većom ili manjom prilagodbom – i druge srodne institucije mogle progovoriti o knjizi i čitanju na razini cijele lokalne zajednice.

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-