 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 48, lipanj 2010. :: Iz knjižnica
Portal Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Kad je 2006. godine Nacionalno vijeće za informacijsko društvo dalo preporuku za digitalizaciju hrvatske kulturne baštine, a 2007. godine podržan Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe te potpisan Sporazum o suradnji Ministarstva kulture, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatskoga državnog arhiva i Muzejskoga dokumentacijskog centra na projektu Hrvatska kulturna baština, i Knjižnica te dio znanstvenih i umjetničkih jedinica HAZU-a odlučili su svojim doprinosom podržati ostvarenje ciljeva ovoga vrijednog projekta. Time su krenule u omogućavanje dostupnosti važnih dokumenata hrvatskoga nacionalnog i kulturnoga identiteta svakom zainteresiranom korisniku bilo gdje u svijetu.
Objavljujući na internetu digitalizirani časopis Rad, na stranici http://hazu.arhivpro.hr, Akademijina Knjižnica napravila je prvi korak te udarila temelje za izgradnju knjižničnoga repozitorija na mreži pod nazivom Digitalna zbirka Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u kojem će se sukcesivno objavljivati digitalizirana Akademijina izdanja (monografska izdanja, časopisi, nakladnički nizovi i note) te stare i rijetke knjige iz vrijednoga knjižničnog fonda. Kako se u međuvremenu s digitalizacijom započelo i u drugim Akademijinim jedinicama, iako bez nekoga konkretnog plana o otvaranju zbirki javnosti, Knjižnica HAZU-a 2009. godine predlaže Upravi Akademije osnivanje jedinstvenoga institucijskog repozitorija na mreži pod nazivom Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u kojoj bi se pohranjivale sve dosadašnje i buduće digitalizirane zbirke Akademijinih jedinica. Time bi se omogućilo jednostavnije i financijski isplativije održavanje i dodavanje zbirki te osuvremenjivanje cjelokupnoga repozitorija s nadolaženjem novih tehnologija. Dobivena je suglasnost Uprave i projekt trenutno je u fazi realizacije.
Za provedbu ideje portala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odabrala je tvrtku ArhivPRO d.o.o. iz Koprivnice koja nudi standardizirane postupke digitalizacije građe za arhive, knjižnice i muzeje, i to u skladu s međunarodnim preporukama koje se primjenjuju u digitalizaciji rijetke građe te preporukama Ministarstva kulture i Ureda za digitalizaciju hrvatske kulturne baštine. Ugovoren je i web-hosting pa se sve korisničke kopije digitalizirane građe smještaju na njihovom serveru, a navedena tvrtka obvezna je administrirati podatke.
Za početak, institucijski repozitorij pune svojom digitaliziranom građom tri Akademijine jedinice: Arhiv za likovne umjetnosti, Odsjek za povijest hrvatske glazbe i Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta. Njima se pridružuje i Knjižnica kao začetnik ideje i glavni provoditelj projekta, s građom koju je preselila u jedinstveni repozitorij sa svog portala Digitalna zbirka Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dio ostalih Akademijinih jedinica, osobito onih koji su trenutno u fazi digitalizacije svoje građe ili pak one koje to tek planiraju, u doglednoj budućnosti priključit će se projektu i tako obogatiti vrijednu zbirku.
Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja se nalazi na mrežnoj stranici http://hazu.arhivpro.hr, istoj onoj na kojoj se prije nalazila Digitalna zbirka Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, uključuje digitalizirane knjige, časopise, kazališne cedulje i mikrofilmove. Kriteriji za odabir građe za digitalizaciju slijede načela znanstvene i kulturno-povijesne vrijednosti i zanimljivosti, preventivne zaštite starih i rijetkih primjeraka te promocije znanstvenoistraživačkoga, umjetničkoga i izdavačkoga djelovanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Gledano s korisničkoga aspekta, organizacija mrežne stranice je univerzalna i jednostavna, a sadržaj jasan, privlačan i lako upotrebljiv. Pretraživanje, pregledavanje i preuzimanje materijala slijedi principe otvorenoga pristupa znanju i informacijama te sav materijal predstavlja javno dostupnu znanstvenu i kulturnu baštinu Hrvatske.
 Portal Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti doživio je svoju svečanu promociju 10. lipnja 2010. godine u prostorima Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Vrijeme i korištenje portala pokazat će veličinu značaja institucijskoga repozitorija u sveukupnom znanstvenom okruženju te će otvoriti dovoljno prostora za daljnje razvijanje, usavršavanje i tehnološko osuvremenjivanje sustava u kojem funkcionira. Hrvatska akademija budućnosti, njezina Knjižnica te znanstveno-istraživačke i umjetničke jedinice kroz ovu priču postat će rasadnici znanja koji će korisnicima, ma gdje bili, na raspolaganje stavljati digitalne kopije svojega blaga, čak i onoga koji bi korisnici mogli vidjeti tek iznimno izdaleka, poput jedinstvenih rukopisa te rijetkih i dragocjenih inkunabula.
|
|
|
|
