Die Zukunft gestalten Chance Bibliothek
Beč, Aula der Wissenschaften, 26.-28. svibnja 2010.

Od 26. do 28. svibnja 2010. Austrijsko knjižničarsko udruženje organiziralo je u Beču trodnevni međunarodni knjižničarski kongres za narodne, školske i znanstvene knjižnice Die Zukunft gestalten Chance Bibliothek. Stručni skup otvorio je uvečer 26. svibnja na bečkom Tehničkom sveučilištu mr. sc. Gerald Leitner, predsjednik EBLIDA-e. Tom prilikom su uručene i televizijske nagrade za obrazovanje odraslih, koje dodjeljuje Austrijsko knjižničarsko udruženje u kategorijama dokumentarnoga i igranoga filma te radijske emisije.

Sljedećeg dana, 27. svibnja, u Auli znanosti je u jutarnjim satima započeo radni dio kongresa. Pozdravne govore održale su čelne osobe Austrijskoga knjižničarskog udruženja: mr. sc. Roswitha Schipffer, dr. sc. Harald Weigel i dr. Michael P. Franz. Umjesto najavljenoga dr. sc. Michaela Häupla, gradonačelnika Beča, knjižničare je pozdravio Michael Ludwig, bečki dogradonačelnik.

Pozdravni govori dali su i sadržajne smjernice predavanja koja su uslijedila. Naime, naziv kongresa u prvi mah čitatelja može navesti na pomisao da je tema isključivo utjecaj IT tehnologija kao prilike za razvoj knjižnica, ali i izazova koje za knjižnice predstavlja budućnost. No, tema kongresa bila je više usmjerena društvenim i gospodarskim promjenama koje sa sobom nosi recesija i koje se izravno reflektiraju na poslovanje knjižnica. Tako je Michael Ludwig, kao predstavnik društveno-političkog establishmenta, uokvirio koordinate u kojima su se kretali predavači. Koje su mogućnosti oblikovanja budućnosti? S jedne strane se radi o utjecaju i promjenama IT okruženja, pri čemu se treba iznova definirati njegova samorazumljivost. S druge strane, na budućnost utječe razvoj društva. A s treće, u posljednje vrijeme najvažnije strane - dolazi utjecaj financiranja. Na te tri koordinate koje će oblikovati budućnost knjižnica osvrnulo se i uvodno predavanje Geralda Leitnera, budućega predsjednika Austrijskoga knjižničarskog udruženja (Oblikovati budućnost  prilika za knjižnice). Veći naglasak Leitner je ipak stavio na dramatične gospodarsko-društvene potrese koji su nastali recesijskim urušavanjem gospodarskih sustava. Kriza gospodarstva u mnogim europskim zemljama postala je krizom knjižničarstva, što je i razlog održavanja ovog kongresa. U sadašnjoj maglovitoj perspektivi u kojoj se nalaze knjižnice potrebna je jasna vizija knjižnica za pozitivan razvoj društva. Ta vizija počiva na kulturnoj kreativnosti i inovativnosti, no i one nisu dostatne izostaje li dovoljno financiranje. Leitner je financiranje knjižnica nazvao osjećajem odgovornosti prema svijetu. Osvrnuvši se na zabrinjavajuću činjenicu da 20% austrijskih četrnaestogodišnjaka i petnaestogodišnjaka ima tek rudimentarne čitalačke sposobnosti, istaknuo je da je iznimno važno financijsko investiranje u razvoj knjižnica - ako želimo investirati u budućnost. Knjižnice budućnosti su nove i atraktivne austrijske knjižnice, koje su istovremeno i centri za obrazovanje, kulturu, informaciju i socijalnu integraciju. Jedan od iznimno dobrih primjera (na koji osvrnuo i bečki dogradonačelnik) je Središnja bečka gradska knjižnica na GĂĽrtelu, pozitivan model razvoja gradskih knjižnica.

Sljedeća dva predavača koji ne potječu iz knjižničarskoga miljea dali su šire intelektualne, kulturno-povijesne i tehnološke poglede na društvene promjene i utjecaje na razvoj knjižnica. Da se iz prošlosti mogu povući paralele, jasno je pokazao publicist i književnik Martin Pollack u eseju Sjećanje u fragmentiranom društvu, koji se odnosi na stanje u Austriji tijekom i poslije Drugoga svjetskog rata. Novinar i političar Josef Broukal govorio je o utjecaju medija u predavanju naslovljenom Medijski krajolik budućnosti. Premda se radi o vrlo uglednim osobama iz austrijskoga javnog života, najviše pozornosti knjižničarske publike privukao je treći predavač, Nizozemac Eppo van Nispen tot Sevenaer, koji se nakon uspješne voditeljske televizijske karijere odlučio za knjižničarstvo u DOK Library Concept Centru u Delftu. Njegova prezentacija Future perspectives for libraries zanimljiv je marketinški primjer spoja spretnoga baratanja tehnologijom i vrsnoga zanatskog govorništva tipa stand up commedy. Marketinški prodajući svoju knjižnicu kao najbolju i najmoderniju knjižnicu na svijetu, boljeg prijatelja od Googla, i nas knjižničare podsjetio je na: Zbirke knjižnice nisu knjige, zbirke knjižnica su ljudi, korisnici.

U poslijepodnevnim satima održavale su se radionice za školske i narodne te znanstvene knjižnice. Hrvatski knjižničari (Zdenka Sviben iz Knjižnica grada Zagreba te mr. sc. Ivan Pehar i Helena Novak iz Gradske knjižnice Zadar) posjetili su spomenutu Središnju bečku gradsku knjižnicu na GĂĽrtelu. Uz entuzijastično vodstvo kolege Christiana Laimera s Glazbenoga odjela, posjet je trajao oko tri sata što je dovoljno vremena za približno upoznavanje s detaljima knjižničnoga poslovanja ove impresivne knjižnice. Taj posjet nas je uvjerio da u praksi bez obzira na visoki stupanj tehnološke i informacijske razvijenosti u Austriji dobra stara papirnata knjiga i dalje kraljuje: dok novi e-reader s elektroničkim knjigama stoji usamljen (prema riječima kolege Laimera, u praksi je pobuđivao pozornost samo kad je bio nabavljen), mnoštvo korisnika i dalje luta uživajući u prebiranju po policama (papirnatih) knjiga, u udobnim naslonjačima (u čarapama) čita knjige, a posjetitelj nailazi na brojna kolica sa stotinama knjiga koje se trenutno ulažu. Uz delftski DOK, posve drugačijega profila, i ovo je jedan od mogućih aspekata budućnosti narodnih knjižnica: simbioza suvremene knjižnične arhitekture i poslovanja s tradicionalnom knjižničnom građom.