-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 47, travanj 2010. :: Iz knjižnica


Marketing u školskoj knjižnici
Osvrt na upitnike školskih knjižničara Vukovarsko-srijemske županije

Školska knjižnica treba se i mora promovirati svojim prostorom, knjižničnim fondom, stručnošću, te biti spremna na nove izazove. Marketing svake knjižnice temelj je na kojem se ona treba pokazati i prikazati.

Većina školskih knjižnica Vukovarsko-srijemske županije nalazi se još uvijek u neprimjerenom prostoru; s obzirom na broj učenika i veličinu knjižničnog fonda, s neprilagođenim policama, vrlo malim čitaoničkim udjelom i bez slobodnog pristupa računalu. Slika takvih knjižnica mijenja se napretkom tehnologije. Naglasak daju nove tendencije u obrazovanju – naglašena je uloga onoga tko uči. U ostvarivanju ciljeva onoga koji uči, školska knjižnica sudjeluje svojim raznolikim knjižničnim fondom, pomagalima i stručno osposobljenim djelatnikom. Obrazovanje – put koji nikada ne završava, školska knjižnica je nezaobilazan činitelj njegovog uspješnog i kvalitetnog ostvarivanja. U ispunjavanju ovakvih ciljeva pomaže multimedija i nužnost informacijskog aspekta obrazovanja kao i nove tehnologije. Pomoć i suradnja s učiteljima, suradnički i timski rad, preduvjet su ali i marketing školske knjižnice za uspješno izvođenje nastavnog procesa, kao i stručno usavršavanje učitelja i stručnih suradnika.

Kako bi se ostvarili navedeni ciljevi, potrebno je organizirati različite aktivnosti – putem marketinga – za učenike, roditelje, učitelje, stručne suradnike i šire, te na taj način omogućiti sudjelovanje obitelji u životu zajednice. Važnost slobodnog i brzog pristupa informacijama iznimno je važna u razvoju pismenosti i aktivnog sudjelovanja u društvu, odnosno razvoju demokracije. Stoga je potrebno razvijati suradnju i s drugim ustanovama i organizacijama koje se bave djecom, i to putem knjižničnog marketinga.

Upitnik je ispunilo tijekom rujna 2008. godine 32 školska knjižničara iz 50 osnovnih škola Vukovarsko-srijemske županije. Upitnik je imao 5 pitanja otvorenog tipa.

Cilj provođenja upitnika bio je ukazati školskim knjižničarima na važnost i ulogu marketinga u školskoj knjižnici, utvrditi koliko knjižničari promoviraju školsku knjižnicu te ih uputiti na koje sve načine mogu i trebaju promovirati rad školske knjižnice.

Rezultati pokazuju da se rad školskih knjižnica promovira kroz različite aktivnosti (izložbe, panoi, plakati, posteri, letci, radionice, izdavanje brošura, predavanja, tribine, suradnja s učiteljima, roditeljima, lokalnom zajednicom te ostalim kulturnim i javnim ustanovama…), a sve u cilju promoviranja školske knjižnice. Školski knjižničari pokazali su svjesnost i važnost marketinga u školskoj knjižnici.

Također su utvrđene pozitivne promjene u radu školske knjižnice, što je dobar pokazatelj uspješnosti marketinga. Učenici, učitelji i roditelji sudjeluju u različitim aktivnostima koje organizira školska knjižnica (nije više samo mjesto posudbe, sada je knjižnica puno više od toga), što je dobar poticaj za još bolji rad školske knjižnice.

Prema kazivanju knjižničara, najbolji suradnici (prema pisanoj riječi školskih knjižničara) su ravnatelji, učitelji, učenici i pedagozi koji su prepoznali važnost i ulogu školske knjižnice. Školska knjižnica na taj način ostvaruje svoj glavni cilj – naučiti korisnike da dolaze u školsku knjižnicu koje je multimedijsko središte otvoreno svima.

Školski su knjižničari naveli da za suradnike najviše žele: učitelje, stručne suradnike, ravnatelje, gradske knjižnice, roditelje, lokalnu zajednicu. Većina njih i surađuje, sudjeluje u radu i promoviranju rada školske knjižnice, a najviše surađuju s djelatnicima škole, s nekima u većoj ili manjoj mjeri, što je dobar pokazatelj suradnje, ali i poziv ostalima da se uključe.

Marketing je dio svakog posla, pa tako i školske knjižnice. I ovo je način promoviranja rada školskih knjižnica s ciljem da se ta potreba prizove u svijest svih nas. Školski su knjižničari svojim odgovorima pokazali da svojim marketingom unaprjeđuju rad naše struke, što je pohvalno i poticajno. Školski knjižničari trebali bi marketing usmjeravati razvijanju kreativne strategije za rješavanje problema (prostor, fond, informatizacija, status školskog knjižničara, financiranje) koji sprječavaj njihov razvoj. „Profit“ školske knjižnice je napredak naše djelatnosti i naš osobni napredak. Potrebno je naučiti da se sve može i mora promovirati. Uočeni su pomaci, ali još uvijek nisu dovoljni. Školski knjižničari nastoje promovirati rad školske knjižnice, i to na različite načine, što je pokazalo pozitivan utjecaj marketinga u radu školske knjižnice, ali i sve veći broj suradnika koji žele biti dio toga.

J. Cvrković
jelena_ljubek@net.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-