Zajedno na dobrobit naših korisnika: suradnja dječjih i školskih knjižnica
Zagreb, 19. ožujka 2010.

Stručni skup pod nazivom Zajedno na dobrobit naših korisnika: suradnja dječjih i školskih knjižnica održan je 19. ožujka 2010. godine u Knjižnici Medveščak, Zagreb, u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež, Komisije za osnovnoškolske knjižnice i Knjižnica grada Zagreba – Knjižnice Medveščak. Skupu je nazočilo 90-ak školskih i narodnih knjižničara iz cijele Hrvatske, a nakon pozdravnih govora domaćina i organizatora uslijedila su dva pozvana izlaganja.

Dr. sc. Ivanka Stričević s Odjela za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru imala je izlaganje Dječje i školske knjižnice – od suradnje do partnerstva. Pojašnjavajući suradnju knjižnica s ustanovama i institucijama u zajednici, prikazala je niz dokumenata i smjernica u kojima se suradnja spominje kao jedan od nezaobilaznih oblika djelovanja svake ustanove koja služi svojim korisnicima. Suradnjom se stvara dodatna vrijednost, odnosno ono što nije moguće ostvariti samostalnim djelovanjem samo jedne ustanove. Navodeći kako postoji više razloga za suradnju dječjih i školskih knjižnica, spomenula je samo neke. Primjerice, sa stajališta izravne dobiti za korisnika suradnja proširuje izvore i osigurava njihovu iskoristivost, podiže kvalitetu programa i osigurava kontinuitet ponude u zajednici. Sa stajališta knjižnice suradnja je važna jer se njome ostvaruje poslanje, povećava se iskorištenost i pridonosi prepoznatljivosti u zajednici te time osigurava kratkoročni i dugoročni opstanak postignuća. Postoje dva osnovna modaliteta suradnje koje dječje i školske knjižnice mogu primijeniti u zajedničkom djelovanju. Dok je suradnja kao oblik djelovanja neobvezna i može biti povremena, partnerstvo je viši oblik koji obvezuje i osigurava kontinuitet.

Mirjana Milinović, predsjednica Komisije za osnovnoškolske knjižnice HKD-a, imala je izlaganje pod nazivom Školske knjižnice – prirodni partneri dječjih knjižnica. Budući da školske i dječje knjižnice imaju iste korisnike te istu svrhu, poučavanje informacijskih vještina i znanja, one su prirodni partneri u osposobljavaju djece i mladeži za cjeloživotno učenje. Kako bi knjižnice bile što uspješnije u ostvarenju te zajedničke zadaće, potrebna je dobra međusobna suradnja školske i dječje knjižnice pri planiranju, izradi, provedbi i vrednovanju programa te samovrednovanju učenika. U nastavku izlaganja prikazane su prepreke na koje nailaze obje knjižnice, a koje se zajedničkim snagama mogu lakše prevladati.

U dijelu stručnog skupa posvećenom tržištu dobre prakse prikazano je devet primjera suradnje školskih i narodnih knjižnica iz Rijeke, Karlovca, Zaprešića, Zagreba, Vukovara, Osijeka, Koprivnice i Splita.

U prvom dijelu svojeg izlaganja Gdje se sve krije budući suradnik? Ivana Hrvat Kričančić i Verena Tibljaš iz Gradske knjižnice Rijeka predstavile su niz primjera suradnje ostvarene između Dječjeg odjela Stribor i različitih partnera (ustanova, udruga, pojedinaca, korisnika, drugih dječjih odjela hrvatskih narodnih knjižnica te osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica u lokalnoj zajednici). Potom su kolegice prikazale projekt Čitam, dakle uživam otvaren suradnjom 26 riječkih osnovnoškolskih knjižnica, Dječjeg odjela Stribor, Komisije za knjižnične usluge za djecu i mlade HKD-a te Odjela za kulturu i Odjela za školstvo Grada Rijeke.

U primjeru dobre prakse Tatjana Basar iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“, Karlovac govorila je o projektu Mali za velike – veliki za mlade kroz koji knjižnica surađuje s dječjim vrtićima, udrugama osoba s invalidetetom i različitim društvenim ustanovama.

Jadranka Gregorec predstavila je Poetske susrete djece Zaprešića, dugogodišnji program koji se u organizaciji Gradske knjižnice Ante Kovačića iz Zaprešića održava već 40 godina. Svrha ovog literarnog natječaja je potaknuti učenike osnovnih škola na pjesničko stvaralaštvo na kajkavskom narječju pridonoseći tako očuvanju kulturne baštine.

Željko Vrbanc i Irena Bekić iz KGZ-a, Knjižnice S. S. Kranjčevića, prikazali su tematske kvizove koji se organiziraju u suradnji s osnovnoškolskim knjižnicama s rubnih područja grada. Djeca se za natjecanje u znanju ne trebaju posebno pripremati, nego se tijekom kviza oslanjaju na sposobnosti snalaženja u literaturi, kreativnosti, rad u grupi i toleranciju.

Ida Bogadi iz knjižnice Osnovne škole G. Krkleca, Zagreb, i Vesna Radošević iz KGZ-a Knjižnice Novi Zagreb govorile su o odgojno-obrazovnim aktivnostima nastalim u suradnji svojih dviju knjižnica. Takvom vrstom aktivnosti želi se poučiti učenike od 1. do 8. razreda vještinama u služenju katalogom. Učenici tijekom niza radionica trebaju pokazati prethodno stečena znanja informacijske pismenosti u školskoj knjižnici. Znanja potrebna za uspješnu provedbu radionica odnosila su se na pronalaženje određenih naslova u tradicionalnom ili elektroničkom katalogu, ispisivanje signature i pronalaženje knjige na polici.

Marija Purgar iz Osnovne škole N. Andrića, Vukovar, i Irena Bando iz Osnovne škole J. Truhelke, Osijek, prikazale su suradnju ovih dviju škola koja je ostvarena kroz niz edukacijsko-kreativnih radionica Zašto uništavamo knjige. Radionice su bile koncipirane u dva dijela. U prvom dijelu radionice djeca su bila upoznata s razlozima i načinima uništavanja knjiga, a u drugom dijelu su izrađivali straničnike.

Ana Sudarević iz knjižnice Osnovne škole Dubovac i Kristina Čunović iz Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ predstavile su suradnju svojih ustanova kroz zajedničku aktivnost kojom je obilježen Međunarodni dan dječjih prava. Učenici 5. razreda samostalno su pripremali igrokaz, od pisanja scenarija i dijaloga do izrade rekvizita, prema predlošku slikovnice Najljepše je biti dijete. Djeca su s knjižničarima na neformalan način, kroz igru i zabavu, razgovarala o dječjim pravima, važnosti njihova poštivanja te posljedicama kršenja.

Suradnja gradske i školskih knjižnica u jačanju digitalnih kompetencija i čitateljskih navika učenika bio je naziv primjera dobre prakse koji su predstavile kolegice Danijela Petrić i Ljiljana Vugrinec iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ iz Koprivnice. Tijekom 2009. godine u knjižnici su osmišljene edukacijske radionice pod nazivom Osobni knjižničar koje su provodili knjižničari gradske knjižnice. Svrha radionica bila je stjecanje informacijskih i informatičkih vještina koje bi se, osim u gradskoj knjižnici, mogle provoditi i u školskim knjižnicama. Drugi oblik suradnje dječjih i školskih knjižnica predstavljen na tržištu dobre prakse odnosio se na knjižnične stacionare gradske knjižnice u školskim knjižničarima. Svrha privremeno organiziranih zbirki građe koju školska knjižnica inače ne posjeduje, bila je poticanje čitateljskih navika učenika, ali i rasterećenje spremišta gradske knjižnice.

Grozdana Ribičić, Helena Bužančić i Antonija Medak iz Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita predstavile su tri primjera dobre prakse. Projekt Godina astronomije na Odjelu za djecu i mlade realiziran je tijekom 2009. godine u suradnji sa školama, a sadržavao je bogat program najrazličitijih tematskih događanja. Drugim projektom, naziva Šetnja po knjižnici, ostvareni su grupni posjeti knjižnici i sudjelovanje na radionicama informiranja i edukacije za snalaženje po knjižnici. Treći primjer dobre prakse odnosio se na dvogodišnji program različitih aktivnosti koje se provode tijekom ljetnih i zimskih školskih praznika za djecu i mlade u knjižnici.

Nakon dinamične rasprave o mogućim izazovima buduće suradnje između dječjih i osnovnoškolskih knjižnica, dr. sc. Ana Barbarić s Odsjeka informacijskih znanosti, Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavila je hrvatsko izdanje novih IFLA-inih Smjernica za knjižnične usluge za mladež.

A. Stropnik
alka.stropnik@kgz.hr