-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 47, travanj 2010. :: Razgovarali smo s dobitnicama nagrada Zaklade Dr. Ljerke Markić-Čučuković


Ana Prpić

Preuzeto s: http://www.ffzg.hr/infoz/zaklada/n2010_7.jpgAna Prpić dobila je nagradu zaklade dr. Ljerka Markić-Čučuković kao jedna od dviju najboljih studentica bibliotekarstva u akademskoj godini 2008./2009. Donosimo intervju!

1. Molim Vas da nam ukratko kažete nešto o sebi.

Ime mi je Ana Prpić, imam 26 godina i dolazim iz prekrasnog primorskog gradića Senja, grada bogate kulture i burne prošlosti. Oduvijek sam voljela knjigu i čitanje pa nakon završene osnovne i srednje škole upisujem i završavam studij hrvatskog jezika i književnosti i poljskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po povratku u svoj zavičaj, zapošljavam se u Gradskoj knjižnici Senj. U veljači 2009. upisujem Izvanredni studij bibliotekarstva na svom matičnom fakultetu. Diplomirala sam 25. veljače 2010. s radom Narodne knjižnice Ličko-senjske županije. I inače, tijekom studiranja, uz ostala zadana gradiva, najviše me interesiralo proučavanje i pisanje o narodnim knjižnicama, što je i logično jer sam djelatnik narodne knjižnice. Uživam raditi u knjižnici i presretna sam i zahvalna na dragocjenim teorijskim znanjima koja sam stekla na Fakultetu, kao i na praktičnim savjetima kolega koje svakodnevno usvajam radeći u svojoj knjižnici u Senju.

2. Radite u gradskoj knjižnici u Senju. Preselili ste nedavno i u nov, prikladan prostor. Može li se reći da time Vaša knjižnica predstavlja kulturno i informacijsko središte grada Senja? Koje usluge knjižnica pruža svojim korisnicima, kakvu građu posjeduje?

Zahvaljujući Ministarstvu kulture i naporima Grada Senja, Gradska knjižnica Senj je u ljeto 2008. preselila iz derutnog, podrumskog smještaja u nove i moderno opremljene prostore.
Knjižnica je uistinu lijepo uređena i opremljena najsuvremenijim računalima, uređajima i pomagalima. Naši korisnici su oduševljeni, a mi, zaposlenici, ponosni i sretni što imamo priliku raditi u tako ugodnim i dobrim uvjetima.
Senjani u svojoj knjižnici na raspolaganju imaju informacijsko-referentni i informatički odjel, čitaonicu dnevnog tiska, studijsku čitaonicu te odjel za odrasle i odjel za djecu i mladež. Knjižnični fond obuhvaća opću zbirku, zbirku periodike, zavičajnu zbirku, referentnu zbirku i zbirku AV-građe. Svojim radom i poslovanjem Gradska knjižnica Senj većinom zadovoljava Standarde za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. Jedini problem predstavlja nam nedostatak prostora. Naime, iako atraktivan i moderan, novi prostor još uvijek nije dostatan za smještaj cjelokupnog fonda.
Uz osnovne usluge koje se pružaju u narodnim knjižnicama, Gradska knjižnica Senj osigurava korisnicima i niz posebnih usluga i aktivnosti. To su primjerice: pričaonice za najmlađe korisnike, kvizovi za učenike osnovne i srednje škole, psihološka savjetovališta, izložbe domaćih i inozemnih umjetnika, različite književne večeri, izvještavanje korisnika o novitetima u nakladi i tisku putem valova Radio Senja itd. U svom radu i djelovanju surađujemo s brojnim ustanovama i institucijama na gradskoj, županijskoj i državnoj razini. Ispitujemo potrebe naših korisnika i trudimo se udovoljiti njihovim zahtjevima i osigurati im nesmetan i slobodan pristup svim vrstama informacija. Knjižnica se može pohvaliti i najvećim postotkom učlanjenosti među knjižnicama u Ličko-senjskoj županiji, što svjedoči o zadovoljstvu i zainteresiranosti senjskih građana za svoju knjižnicu.
U relativno maloj sredini kao što je Senj kulturnih i društvenih događaja je, nažalost, malo. Zato je na knjižnici takvog grada iznimna odgovornost da svojim korisnicima ponudi što bogatije kulturne, obrazovne i informacijske sadržaje te zadovolji njihovu glad za znanjem, druženjem i kulturnim uzdizanjem. Koliko je ta glad velika, svjedoči i odaziv korisnika. Na svakom događaju prostor knjižnice dupkom je pun, a trajanje događaja uvijek premaši zadane vremenske okvire.
Tradicija čitanja i knjižničarstva u Senju seže još u prvu polovicu 19. stoljeća kada je i osnovana Senjska narodna čitaonica i knjižnica. Od tada do danas knjižnica i Senjani žive u simbiozi, a preseljenjem u nove i moderne prostore senjska knjižnica postala je prava, moderna knjižnica za 21. stoljeće i može se s punim pravom reći da je kulturno, informacijsko i obrazovno središte našega grada.

3. Što Vam znači ova nagrada? Očekujete li da će Vam pomoći u radu u knjižničarskoj struci?

Ova nagrada za mene ima neprocjenjivo značenje. Prije svega, dobiti nagradu koja nosi ime velike hrvatske bibliotekarke, dr. Ljerke Markić-Čučuković, iznimna je čast i jako sam ponosna zbog toga. Ta nagrada je i najveća pohvala svih mojih napora. Učiti, raditi i putovati nije bilo lako, no glad za novim znanjima bila je jača od svega. Hvala još jednom profesorima na dragocjenim znanjima koja su mi pružali te mojoj obitelji, partneru, kolegama i prijateljima koji su mi bili velika podrška za vrijeme studiranja. Hvala i Zakladnom odboru i podupirateljima Zaklade što su prepoznali i nagradili moj rad i što me time na najljepši mogući način motiviraju na dalji trud i zalaganje. Studenti bibliotekarstva uistinu mogu biti sretni što u Hrvatskoj postoji ovakva zaklada koja nesebično i plemenito potpomaže studente i nagrađuje njihov trud.
Također, od srca čestitam i ostalim ovogodišnjim laureatima, kolegici Kristini Prusec, kao i ravnateljici i djelatnicima Knjižnice i čitaonice "Fran Galović" iz Koprivnice.
Nagrada će mi zasigurno pomoći u daljnjem radu u struci. Ona otvara vrata mnogim novim suradnjama koje mogu biti korisne za ustanovu u kojoj radim. Već su mi neki od kolega ljubazno ponudili savjetodavnu pomoć na nekim projektima te predložili posjet njihovim knjižnicama kako bi na njihovim iskustvima i primjerima i naša knjižnica mogla uvesti nove programe i realizirati nove projekte.

4. Vaši planovi za budućnost?

Ovaj studij izvanrednog knjižničarstva, uz dragocjena znanja i vještine koje mi je usadio, uveo me u sve ljepote knjižničarstva te je definitivno zacrtao moj daljnji profesionalni put. Dakle, svakako ostajem u knjižničarstvu i svojoj senjskoj knjižnici. Zajedno s kolegama radit ću, između ostalog, na njegovanju starih i uvođenju novih usluga u našu knjižnicu. Tako je u planu, npr. organiziranje informatičkih radionica za korisnike i gostovanje dječjih kazališta u prostorijama knjižnice. Uz to, namjeravamo uložiti napore i sredstva u proširenje AV-zbirke kao i u daljnji razvoj naše nakladničke djelatnosti, a nadamo se i da će gradske vlasti u ovoj godini otkupiti još 100 m² prostora kako bi knjižnica dobila adekvatan skladišni prostor i time rasteretila police.
U lipnju me očekuje i stručni ispit za diplomiranog knjižničara.
Rad u knjižnici me u potpunosti ispunjava, a sretan djelatnik je i kvalitetan djelatnik. U budućnosti se namjeravam i dalje stručno usavršavati kroz razne seminare i savjetovanja kako bih bila u toku s najnovijim događanjima u struci. I dalje ću odgovorno i u skladu sa strukom i zakonom raditi svoj posao, baš kako su me i profesori na Fakultetu naučili.
Od osobnih planova, želim sebi i svojim najmilijima zdravlja i dobre volje, a sve ostalo moguće je postići vlastitim radom i zalaganjem. To ova nagrada svakako i dokazuje.

Razgovarala D. Sestrić
dsestric@ffzg.hr

 

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-