Je li moguća suvremena knjižnica u doba recesije?

Pišući uvodnik koji će promišljati o radu knjižnica u doba recesije, nisam se mogla oteti dojmu kako knjižnice zapravo odavno znaju kako poslovati s ograničenim proračunom. Često imam priliku čuti priče kako su se prije dvadesetak godina organizirale aktivnosti kada su sredstva bila minimalna i kada je plaća bila takva da su kolegice i kolege jedva mogle (ili nisu mogle) pokriti troškove života. Izvor motivacije za rad i tada je prije svega bio intrizičan, a ne u plaći. Moram istaknuti da takve priče nužno ne sežu daleko u prošlost, kao što smo se nedavno mogli uvjeriti na primjeru knjižnice u gradu Zlataru. Utješno je što su knjižnice kod nas do sada uspjele preživjeti teška vremena bez zatvaranja te se u međuvremenu informatiziralo, izgradilo, otvorilo i preuredilo dosta knjižnica u Hrvatskoj koje posluju u skladu sa suvremenim potrebama korisnika.

Danas se postavlja pitanje u kojoj će mjeri knjižnice moći pratiti potrebe korisnika sa smanjenim proračunom u doba recesije. Mogućnost nabave nove građe već je u prvoj polovici ove godine znatno slabija, ukidaju se pristupi online bazama podataka, dok školske knjižnice već nekoliko godina imaju problema s nabavom općenito. I organizacija aktivnosti u knjižnici stavlja se pod upitnik dok recesija grabi svoj danak i u kulturi i u obrazovanju. Ugroženost hladnog pogona u knjižnici ne bih ovaj put komentirala nastojeći ipak stvoriti pozitivan duh uvodnika.

Nošena pozitivnim duhom, čini mi se da će iskorištavanje postojećih resursa koje su knjižnice stekle do početka krize sada morati u cijelosti doći do izražaja. Zadržavanje visoke razine kvalitete poslovanja mogu nam omogućiti resursi koji su u ljudima, građi, prostoru i nadasve informacijskim tehnologijama. Knjižnice mogu zadržati stečenu poziciju u društvu kreativnim korištenjem informacijskih tehnologija (npr. besplatni softver i mrežne aplikacije), učestalijim istraživanjima korisnika, kreiranjem novih usluga (koristeći postojeće resurse), marketingom te prije svega kvalitetnim knjižničnim menadžmentom. Tako razdoblje recesije ponovno dovodi u žarište interesa dobro znanu kreativnost knjižničara koji su već prije uspijevali prebroditi financijske prepreke i kvalitetno nastavljali provoditi i razvijati stručni rad.

Svakako bi bilo dobro još više potaknuti razmjenu iskustava među knjižnicama kako bi se stekao bolji uvid u rješavanje problema te mogućnosti korištenja svih resursa unutar knjižnice, ali i resursa šire društvene zajednice. Osjećajte se slobodni koristiti NOVOSTI kao jedno od sredstava za dijeljenje vaših iskustava, prijedloga i savjeta. Kvalitetne ideje koje mogu prebroditi pomanjkanje sredstava i korištenje onoga što imamo donijet će nam, vjerujem, i neke nove vrijednosti jer ćemo biti prisiljeni (ponovno) prikloniti se prije svega domišljatosti i kreativnosti u okviru naših širih znanja i stručnosti. Vjerujem da je i u doba recesije moguć kvalitetan rad suvremene knjižnice jer su naši knjižničari već nebrojeno puta dokazali da znaju i mogu se nositi sa svim problemima koji se nameću struci kako iznutra, tako i izvana.

S. Žunić
sanja.zunic@kgz.hr