-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 46, prosinac 2009. :: Iz knjižnica


Paralelno putovanje kroz vrijeme i prostor: tri razloga za slavlje

U Gradskoj knjižnici Rijeka 2009. godina bila je godina važnih obljetnica: 160. obljetnice osnutka Narodne čitaonice riječke (21. listopada 1849.), 40. obljetnica osnutka Bibliobusne službe (9. lipnja 1969.) i 5. obljetnica Županijskog bibliobusa (16. studenog 2004.). Tri važna razloga za slavlje obilježili smo i trima programima u studenome, mjesecu hrvatske knjige, pod zajedničkim nazivom Paralelno putovanje kroz vrijeme i prostor: 3 razloga za slavlje.

Program «Putositnice kroz 160 godina naše Čitaonice i Knjižnice» održan je 12. studenoga u Narodnoj čitaonici na Korzu, dobro poznatom mjestu svim Riječanima. Pritom je otvorena izložba kojom su, na posterima, sadržajno prikazani najvažniji momenti iz duge povijesti Narodne čitaonice. Izložbu je otvorio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel naglasivši značaj Čitaonice kao kolijevke demokracije te je pritom obećao da ćemo iduću obljetnicu, za pet godina, proslaviti u novoj zgradi Gradske knjižnice Rijeka. Prisutnima se u ime Ministarstva kulture obratila i Davorka Bastić, predsjednica Hrvatskog knjižničnog vijeća i ravnateljica KGZ-a. Za glazbeni užitak pobrinuo se izvrsni obiteljski gudački kvartet Veljak iz Rijeke, a program je upotpunjen predavanjem vrijednog istraživača riječke prošlosti, antikvara Saše Dmitrovića, s naslovom Od Nevena do Googlea: prilozi za društvenu povijest medija u Rijeci. U poslijepodnevnim satima u prostorima Narodne čitaonice priređena je igra tombole, kao podsjetnik na negdašnje čitaoničarske navade. Svi igrači, korisnici knjižnice, složili su se da bi takva vrsta druženja u Narodnoj čitaonici bila dobrodošla i češće.

160 godina doista je obljetnica koja obvezuje – na poštovanje tradicije i uloge koju je Narodna čitaonica u društvu u tom dugom razdoblju. Važno je podsjetiti da je čitaonica osnovana s ciljem promicanja čitanja i druženja na narodnom, hrvatskom jeziku, da kroz svoju dugu povijest nije mijenjala ime, te da je krajem 19. stoljeća bila jedina hrvatska ustanova koja je opstala u mađarskoj Rijeci i nakon preseljenja gimnazije na Sušak. U postojećoj zgradi u središtu grada, na Korzu, živi već 120 godina, i doživjela je zabave, koncerte, igranje bilijarda, Riječku rezoluciju, devastaciju 1919., zamiranje aktivnosti u dva navrata te oživljavanje nakon 2. svjetskog rata u obličju javne knjižnice.

Nakon 2. svjetskog rata postupno se izgrađuje mreža javnih knjižnica u Rijeci, a sve se knjižnice objedinjuju u jednu ustanovu, Gradsku biblioteku Rijeka, 1962. godine. Tadašnji direktor Gradske biblioteke, Vladimir Pavlinić, predano je radio na izgradnji mreže knjižnica te godinama promicao ideju o pokretnoj knjižnici kao ekonomičnom obliku pružanja profesionalne knjižnične usluge. Bibliobus, prvo takvo vozilo u tadašnjoj Jugoslaviji, krenulo je put riječkog prigrada u lipnju 1969. godine. U tih 40 godina dogodile su se promjene teritorijalnog ustrojstva, gradovi i općine su se širili i smanjivali, neki su financirali bibliobus pa prestali, velike tvornice i radne organizacije, gdje je bibliobus također redovito zalazio, doživjele su vrhunce i propadanja, preživjeli smo ratne godine donoseći knjigu prognanicima u Rijeci i okolici i prošli još mnogo stvari koje priliče životnom vijeku jedne javne službe. Prije pet godina bibliobusna služba proširena je novim vozilom i novim itinerarom – kroz brdsko-planinska područja Primorsko-goranske županije.

Rođendansko slavlje oba bibliobusa Gradske knjižnice Rijeka priredili smo u središtu grada, na Trgu 128. brigade HV-a u subotu, 14. studenog, kako bi i oni građani koji inače nemaju prilike vidjeti naše bibliobuse na djelu mogli zaviriti unutra i postaviti pitanja našim posadama, u programu koji smo nazvali Budi kopilot bibliobusa na vezu. I naše redovne subotnje pričaonice za predškolce promijenile su okruženje, te su umjesto u prostorima Dječjeg odjela Stribor održane u Županijskom bibliobusu. Tom prilikom građane smo počastili i javnim čitanjima odabranih tekstova.

Županijski bibliobus, kao najmlađi član u obitelji Gradske knjižnice Rijeka, dobio je još jednu, i to najveseliju rođendansku proslavu. U Društvenom domu u Brodu na Kupi 16. studenog, točno na petu godišnjicu prve vožnje Županijskog bibliobusa, održan je program Pet godina ugodne avanture s našim ljudima i krajevima, namijenjen korisnicima bibliobusa ali i političkim predstavnicima gradova i općina brdsko-planinskog područja Primorsko-goranske županije. Nakon pozdravnih govora ravnateljice Gradske knjižnice Rijeka Gorane Tuškan Mihočić, gradonačelnika Delnica Marijana Plešea i zamjenice župana PGŽ Nade Turina-Đurić, uslijedio je bogat kulturno-zabavni program u kojem su sudjelovali: KUD Delnice sa spletom goranskih plesova uz glazbenu pratnju na harmonici heligonki, goranski pjesnici Davor Grgurić i Zlatko Pochobradsky, etnoskupina OŠ Brod Moravice s recitalom, pjesmom i plesom, Petra Kalčić iz PŠ Stara Sušica s dijalektalnom recitacijom te domaćini, zbor OŠ «Fran Krsto Frankopan» iz Broda na Kupi s pjesmom Juri, juri vlak koja je izazvala oduševljenje u brojnoj publici. Bio je to događaj prepun emocija za sve sudionike jer su svjedočili koliki je značaj bibliobusa u krajevima udaljenima od velikih gradskih središta. Zahvalni smo svim učiteljicama i učiteljima, goranskim pjesnicima i plesačima te, naravno, učenicima što su zdušno pripremali točke za svoj nastup i pridonijeli veseloj, pravoj rođendanskoj atmosferi.

Djelatnici Gradske knjižnice Rijeka uložili su veliki trud u organizaciju ovih velikih programa, no možemo reći da smo u potpunosti uspjeli privući interes, kako publike, tako i medija, te našim vjernim korisnicima priuštili trenutke za sjećanje.

G. Tuškan Mihočić
gorana.tuskan-mihocic@gkri.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-