 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 46, prosinac 2009. :: Skupovi i manifestacije u zemlji
9. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama Knjižnica kao javni prostor
Zagreb, 10. prosinca 2009.
Komisija za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja Hrvatskoga knjižničarskog društva i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu organizirali su 10. prosinca 2009. godine 9. okrugli stol o slobodnom pristupu informacijama Knjižnica kao javni prostor, a u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava. Okrugli stol je bio podijeljen na dva programska bloka: I. Prostori i programi za javnost i II. Virtualni javni prostori, a imao je i dvije inozemne gošće. Budući da smo predstavljanje Gradske knjižnice Stuttgart ravnateljice Ingrid Busmann već imali prigodu čuti u Goethe institutu, nema ga potrebe posebno apostrofirati, bez obzira na grandioznost nove gradske knjižnice u tom dijelu, donedavno, najbogatijeg dijela Republike Njemačke. Važno je naglasiti predavanje Anne Goulding, Sveučilište u Loughoroughu, Velika Britanija, Narodne knjižnice kao prostori zajednice, posebice stoga što je dr. Goulding vodila niz istraživačkih projekata na temu upravljanja knjižničnim službama i što je područje njezina interesa menadžment narodnih knjižnica. Ističem to stoga što je predavačica apostrofirala knjižnice kao prostore zajednice u stvaranju društvenog kapitala pojedinaca i zajednice, potičući zajedništvo civilnog društva. Zato treba posebno zahvaliti dr. Aleksandri Horvat što je na ovo predavanje pozvala dr. Andreu Violić Zlatar, koja, gle čuda, nije knjižničarka, ali je područje njezina rada kulturna politika… I upravo je dr. Zlatar svojim viđenjem "knjižnica kao specifičnog javnog prostora koji svoje komunikacijske potencijale gradi na ideji participacije građana u oblikovanju kulturnog i informativnog prostora" najbolje anticipirala položaj i ulogu knjižnice u Hrvatskoj početkom 21. stoljeća i dala izvanredan teorijski okvir izlaganju naših kolegica Davorke Pšenice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb, Ivančice Đukec i Tatjane Nebesny, Knjižnice grada Zagreba, Matična služba, i Eli Pecotić, Gradska knjižnica Marka Marulića Split, koje su zaista iscrpno izložile bogate programe svojih knjižnica. Nameće se dojam da knjižnice izvrsno reagiraju na promjene u društvu, što potvrđuju svojom praksom, no problem je evaluacija programa, ali i artikulacija djelovanja. Stoga posebno ističem dr. Andreu Zlatar, koja je izvan knjižničarske struke, ali je izvrsno iščitala „knjižnice kao egzemplarne modele javnih prostora“, kao i promjenu u odnosu na korisnika knjižničnih usluga „koji je istovremeno i građanin i potrošač i koji u sferi kulture traži ostvarenje svojih temeljnih prava – na slobodu izbora kao građanin u sferi javnosti i na udobnost, odnosno zadovoljenje potreba, kao načelo u sferi privatnog“ te posebno naglasila kreativnost i komunikaciju u daljnjem razvoju knjižničnog djelovanja koji bi trebao poticati različitosti, odnosno dopuštati knjižnicama da odgovaraju na zasebne i specifične potrebe svojih građana.
J. Kovačević
jasna.kovacevic@kgz.hr
|
|
|
|
