13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju
Rovinj, 25. - 27. studenoga 2009.

Ovogodišnji seminar Arhivi, knjižnici i muzeji tematski se odredio svojim naslovom Povratak u budućnost: osveta standarda.
Podteme su bile:

• teorijske osnove i standardi
• konceptualni modeli interoperabilnosti
• suradnja baštinskih ustanova
• autorizirani podaci - formalni i sadržajni: korištenje zajedničkih pravila, autoriziranih datoteka, tezaurusa
• tehnika interoperabilnost: pretraživanje, portali
• korisnici.

Prvi dan skupa započeo je Gordon Dunsire (CDLR, Glasgow, Velika Britanija) izlaganjem intrigantnog naslova Do we really know what users want? kojim su predstavljeni rezultati dvaju projekata koji postavljaju pitanja o vezi između digitalnih informacijskih izvora i njihovih korisnika. Zanimljivo izlaganje Suradnja baštinskih ustanova u Hrvatskoj: stanje i očekivanja Sanjice Faletar Tanacković i Borisa Badurine (Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Osijek) pokazalo je kako je međusobna suradnja arhiva, knjižnica i muzeja zapravo slaba i često bez prave strategije. Goranka Horjan (Muzeji Hrvatskog zagorja) predstavila je projekt CRAFTATTRACK - tradicijski obrti - atrakcije za kulturni turizam. Projekt je ostvaren zahvaljujući sufinanciranju iz europskih fondova, a omogućio je revitalizaciju tradicijskih obrta i vještina te njihovo uključivanje u kulturni turizam. Vlatka Lemić (Hrvatski državni arhiv, Zagreb) u izlaganju Implementacija i povezivanje standarda u ARHiNET sustavu prikazala je jedinstveni arhivski informacijski sustav ARHiNET koji počiva na međunarodnim arhivističkim normama za opis i na temelju kojeg je započela izgradnja nacionalne mreže arhivskih informacija. Portal starih hrvatskih novina i časopisa predstavile su Sofija Klarin, Maja Jokić i Jasenka Zajec (Nacionalna i sveučilišna knjižnica). Riječ je o projektu Stare hrvatske novine i Pilot-projektu digitalizacije starijih hrvatskih humanističkih časopisa u sklopu nacionalnog projekta digitalizacije Hrvatska kulturna baština. Cilj projekata je izgradnja sustava za prihvat, katalogizaciju, obradu i pristup digitaliziranim novinama i časopisima iz fonda NSK, a u drugoj fazi razvoja korištenje portala u ostalim hrvatskim ustanovama. Danijela Babić (ZaMirNET), Dunja Marija Gabrijel (NSK) i Marko Velić (Initium Futuri) predstavili su Implementaciju pilot-projekta VERGILIUS za slijepe i slabovidne osobe u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Cilj projekta je osigurati veću dostupnost javnih usluga osobama s posebnim potrebama primjenom navigacijskog sustava Vergilius za pomoć pri kretanju, orijentaciji i navigaciji slijepih i slabovidnih osoba u zatvorenim prostorima.

Drugi je dan seminara otvorilo izlaganje Maje Žumer (Faculty of arts, Department of library and information science and book studies, Ljubljana, Slovenija) FRBRoo: towards interoperability in the cultural sector. FRBR ili Functional Requirements for Bibliographic Records je konceptualni model koji se što više nastoji prilagoditi korisniku, definira entitete, atribute i njihove odnose. Na ovo izlaganje nadovezalo se izlaganje Ane Barbarić (Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Zagreb) i Mirne Willer (Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničarstvo, Zadar) FRBR, FRAD i nacionalni kataložni pravilnik: preliminarno istraživanje u kojem su predstavile rezultate istraživanja provedenog u cilju analiziranja hrvatskog pravilnika Eve Verone pod vidom IFLA-inih konceptualnih modela za bibliografske i autorizirane podatke FRBR i FRAD. Nove međunarodne arhivske norme ISDIAH i ISDF predstavio je Tomislav Ćepulić (Hrvatski državni arhiv). Izlaganje Description of creators and authors of archival and library material isolation or coopeation koje su trebale održati Alenka Šauperl (Faculty of Arts, Department of Library and Information Science and Book Studies) i Zdenka Semlič Rajh (Regional Archives Maribor) nije bilo održano, ali će rad biti objavljen u zborniku. U nastavku je slijedilo izlaganje Tomice Vrbanca (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) Standardi za opis osoba, usporedba i mogućnosti suradnje zajednica metapodataka u kojem su prikazane i uspoređene sheme metapodataka Text Encoding Initiative (TEI), Frend of a frend (FOAF) i UNIMARC. Zanimljivo izlaganje održao je Boris Bosančić (Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Osijek) XML imenski prostori put prema povezivanju metapodatkovnih standarda baštinskih ustanova u kojem je prikazao mogućnosti kombiniranja različitih metapodatkovnih standarda u AKM zajednici.

Posljednji je dan započeo s posebno zanimljivim rezultatima bibliometrijske analize koje su u izlaganju pod naslovom Struktura trostruke uzvojnice AKM-a: bibliometrijska analiza priloga objavljenih u razdoblju 1997. do 2008. predočili Sanjica Faletar Tanacković (Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Osijek), Franjo Pehar i Tatjana Aparac-Jelušić (Sveučilište u Zadru, Odjel za knjižničarstvo, Zadar). U izlaganju Digitalni repozitoriji ustanova i njihova uloga u znanstvenom komuniciranju Radovan Vrana (Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Zagreb) prikazao je rezultate istraživanja o digitalnim repozitorijima u visokoškolskim knjižnicama Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje ove aktualne teme koja je neposredno vezana za sustav znanstvenog komuniciranja pokazalo je da je broj repozitorija vrlo mali, te da strukture unutar ustanova koje bi trebale podržati pokretanje repozitorija nisu u potpunosti svjesne njegove prednosti pa prema tome i ne daju potrebnu podršku. Sonja Špiranec (Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Zagreb) u izlaganju Što je elektroničko učenje bez metapodataka? pokušala je preispitati održivost postojećeg modela metapodataka za obrazovne izvore te ukazati na mogući smjer budućeg razvoja. Ingeborg Rudomino, Karolina Holub i Sonja Pigac Ljubi (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) u svom izlaganju Kvantitativna i kvalitativna analiza digitalnog arhiva hrvatskih mrežnih publikacija predstavile su rezultate analize publikacija arhiviranih u Digitalnom arhivu hrvatskih mrežnih publikacija. Ana Flep i Ivana Mora Asić (Hrvatski povijesni muzej) održale su izlaganje Obrada i pohrana dokumentacijskih fotografija građe Hrvatskoga povijesnog muzeja. Damir Doračić i Slađana Latinović (Arheološki muzej u Zagrebu) te Goran Zlodi (Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Zagreb) predstavili su R++: Program za dokumentiranje konzervatorsko-restauratorskih zahvata na arheološkim predmetima. Senka Tomljanović (Sveučilišna knjižnica, Rijeka) u svom izlaganju Očuvanje i održanje kulturne baštine - zašto i kako globalni odgovor iz Salzburga izvijestila je o svjetskom skupu muzealaca, knjižničara i arhivista održanom u Salzburgu koji je kao rezultat donio Deklaraciju o očuvanju i održanju kulturne baštine i Preporuke za postupanje u pet kategorija aktivnosti na održanju kulturne baštine. Gordon Dunsire (CDLR, Glasgow, Velika Britanija) završio je seminar izlaganjem Who said that? u kojem je predstavio mogućnosti semantičkog weba putem kojeg korisnici mogu komentirati bilo koji informacijski izvor, a uz to su vezana i pitanja vjerodostojnosti, povjerenja i autoriteta.

Skup je zaključen izvještajima s radionica te predstavljanjem zbornika s prethodnog seminara, a Želimir Laszlo održao je predavanje o Rijeci i njenim znamenitostima i tako najavio izlet za sam kraj seminara.

U sklopu seminara su održane i četiri radionice: Restauratorsko-konzervatorska dokumentacija (Antonina Srša, Andrea Klobučar, Tamara Ukrainčik, Sagita Mirjam Sunara, Andreja Dragojević, Iva Čukman, Ivana Bojić, Jurica Matijević, Antonija Žagar), Promicanje kulturnog turizma (Vlasta Klarić, Davorka Pšenica, Denis Redić, Damir Konestra, Dario Šošić, Renata Petrušić, Breza Šalamon-Cindri, Branko Kukurin, Dolores Kukurin, Manda Horvat, Dario Matošević), Od portala hrvatska kulturna baština do Europeane: kako pripremiti sadržaj i metapodatke (Sofija Klarin, Dunja Seiter Šverko, Hrvoje Budin) i Korisnici informacijskih ustanova: potrebe i kako ih istražiti (Ivanka Stričević, Žarka Vujić, Mirjana Hurem, Sanda Hasenay, Blanka Salatić, Svjetlana Mokriš).

Postavljeno je i deset posterskih izlaganja: EOD - E-Books on demand-project (Matija Brumen), Uređenje knjižnične građe franjevačkog samostana Plehan (Ivana Čadovska, Biljana Đaković, Martina Ferko, Ana Tot), CADIAL - Nove mogućnosti pretraživanja pravnih propisa RH (Tanja Didak-Prekpalaj, Tamara Horvat), Normativna baza imena tijela javne vlasti: dio normativne infrastrukture temeljene na pojmovniku EUROVOC (Tanja Didak-Prekpalaj, Tamara Horvat, Tomislav Murati), Arhiv ing. Petra Senjanovića u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu primjer primjene ISBD-a na obradu dijela gradiva (Mihaela Kovač), Hrvatske knjižnice na Facebooku (Ivana Pažur Vojvodić), Ontologije u informacijskom univerzumu (Predrag Perožić), Google Book search i europske nacionalne knjižnice (Renata Petrušić, Breza Šalamon-Cindori), Novi arhivski format – WARC (Web archive) (Sonja Pigac Ljubi) i Statistika potražnje tiskanih časopisa u zatvorenom spremištu Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Aleksandra Pikić)

Zanimljiva izlaganja pokazala su primjenu raznovrsnih standarda u teoriji i praksi, ali su u prvom redu ukazala na važnost njihove primjene pri opisivanju AKM građe, kako bi u konačnici što lakše mogli organizirati i pretraživati naše informacijske izvore i, zapravo najvažnije, osigurati međusobno povezivanje različitih AKM sustava.

Na seminaru je bilo prijavljeno 122 sudionika, no recesijska je godina uzela danak pa su tako mnogi u zadnji tren morali odustati od sudjelovanja, a veliki dio sudionika došao je samo na jedan dan zbog čega je nedostajalo žive, kreativne i nadasve uvijek inspirativne atmosfere nekadašnjih AKM seminara.

I. Pažur Vojvodić
ipazur@irb.hr