-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 46, prosinac 2009. :: Skupovi i manifestacije u zemlji


9. seminar za knjižnice u sustavu znanosti i visoke naobrazbe Knjižnica uzvraća udarac: reorganizacija imperija
Zagreb, 13. - 14. studenog 2009.

U studenom u Zagrebu je održan deveti po redu Seminar za knjižnice u sustavu znanosti i visoke naobrazbe pod naslovom Knjižnica uzvraća udarac: reorganizacija imperija. Glavna tema skupa bila je reorganizacija knjižnica i sve njezine implikacije. Predavanja su pokrivala različite aspekte reorganizacije: novi knjižnični prostori, usluge, modeli upravljanja i ljudskih resursa, cjeloživotno obrazovanje knjižničara, te procjene kvalitete knjižnica.

Seminar je otvoren u petak, 13. studenog na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, sad već tradicionalnom domaćinu skupa, pozdravnim govorima predstavnika organizacijskog odbora, Hrvatskoga knjižničarskog društva, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Filozofskog fakulteta i CARNeta. Prvi blok se sastojao od dva plenarna predavanja, a započeo ga je jedini ovogodišnji strani predavač John Lubans, s North Carolina Central University iz SAD-a. U svom izlaganju Je li prošla baba s kolačima?: the Academic Library in “Novel Circumstances” Lubans je predstavio relativno novi organizacijski i menadžerski model vođenja poslovanja u knjižnicama kojeg karakterizira timski rad, samoregulacija, horizontalna participativnost i odgovornost, u suprotnosti s hijerarhiziranim službama knjižnica. Drugo predavanje je došlo iz Zadra, sociologinje Valerija Barada i Željka Zdravković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru te voditelj Gradske knjižnice Zadar Ivan Pehar imali su predavanje pod nazivom Knjižnica kao generator kulturnog sadržaja u gradu Zadru: metodološki pristup i rezultati istraživanja. Predstavili su opsežno istraživanje o identitetu Gradske knjižnice Zadar koristeći nekoliko vrsta metodologija - od promatranja, anketa i fokus grupa na različitim vrstama populacija, do korisnika knjižnice, lokalne samouprave, novinara te svih građana Zadra. Istraživanje je potvrdilo važnu ulogu u kulturnom životu Zadra, kao i prepoznatost njezinog vrijednog rada od strane Zadrana.

Drugi blok se sastojao od dva pozvana predavanja. Prvi predavač je bio dr. sc. Damir Hasenay s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku s izlaganjem Promjene u obrazovanju knjižničara - izazov ili teret? u kojem je iznio važnost suradnje knjižnica s odjelima ili katedrama za knjižničarstvo u oblikovanju sadržaja obrazovanja za knjižničare i ostale informacijske stručnjake. Drugo predavanje, pod naslovom Cjeloživotno učenje knjižničara: što i zašto učimo i nakon diplome?, održala je Dijana Machala iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Prikazala je rezultate online anketnog istraživanja o znanjima, vještinama i kompetencijama knjižničara na uzorku knjižničara i voditelja knjižnica.

Sljedećeg dana čuli smo četiri pozvana predavanja. Blok je započela dr. sc. Jelka Petrak s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U predavanju Poduka korisnika: što može knjižnica? dr. Petrak predstavila je model suradnje u obrazovanju Centralne medicinske knjižnice i Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Vedrana Juričić, voditeljica Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, u predavanju Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - suživot staroga i novoga iznijela je iskustva kod preseljenja iz starog u novi prostor te prilagodbu na novi prostor te posljedice po poslovanje. Sličnu temu su iznijele i kolegice Irena Kranjec, Iva Melinščak Zlodi, Dorja Mučnjak i Višnja Novosel s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u predavanju Knjižnica Filozofskog fakulteta: nove usluge u novim prostorima. Zadnje predavanje u ovom bloku održala je Jadranka Stojanovski iz Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru pod naslovom Trendovi primjene tehnologija u knjižnicama. U njemu se osvrnula na suvremene tendencije primjene tehnologije u poslovanju knjižnica, posebno kataloga. Osim predavanja, u subotu su se održala dva bloka radionica koje su ponudile praktično upoznavanje s nekoliko zanimljivih tema: Krešimir Zauder iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagreb sa Zoterom i upravljanjem referencama, Eva Czegledi iz Wolters Kluwer Health – Ovid s poboljšanjima i novim rješenjima u pretraživanja časopisa i knjiga baze podataka OvidSP. Sve što ste željeli znati o timskom radu i vođenju velike znanstvene knjižnice mogli ste upitati Johna Lubansa na neformalnoj radionici Kava s Johnom. Drugi blok s tri radionice vodili su Jasna Tingle iz CARNeta i Dragutin Nemec s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s temom zaštite autorskog prava u e-učenju, Bojan Macan iz Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu o kriterijima za evaluaciju znanstvenih časopisa te Agata Jablonka iz Elseviera o važnosti elektroničke knjige u pretraživanju znanstvenih informacija.

Kao i drugi knjižničarski skupovi, i ovaj je ponudio priliku za druženja i susrete s kolegama, obnavljanje kontakata te upoznavanje s predstavnicima sponzorskih tvrtki i dogovaranje suradnji u budućnosti.

A. Pikić
apikic@ffzg.hr
 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-