-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 46, prosinac 2009. :: Uvodnik


Digitalna i otvorena knjižnica

U prošlim smo vam uvodnicima pisali o digitalizaciji knjižnične građe te kako ista ima veliku ulogu u kreiranju imidža knjižnice kao čuvara kulturne baštine u prostoru i vremenu digitalnih tehnologija. No svaki projekt digitalizacije građe dobiva na važnosti tek ukoliko krajnjem korisniku otvori vrata svoje male škrinje i ponudi mu njezino blago na korištenje.

Vrijeme je da kažemo nešto i o pojmu otvorene knjižnice. Riječ otvorena može podrazumijevati tri stvari – otvoreni pristup (open access), slobodni softver otvorenog koda (open source software) te otvorene standarde (open standards). Ponekad ona opisuje primjenu slobodnog softvera otvorenog koda u informacijskim ustanovama, ponekad upućuje na važnost omogućavanja otvorenog pristupa informacijama, no svakako je najbolje kada pojam otvorene knjižnice ujedinjuje sva tri područja.

Otvoreni pristup
U listopadu ove godine Knjižnica Instituta "Ruđer Bošković" obilježila je međunarodni tjedan otvorenog pristupa (Open Access Week) tijekom kojeg je promovirala otvoreni pristup znanstvenim informacijama. Otvoreni se pristup najčešće odnosi na pristup znanstvenim radovima i člancima kroz baze podataka, iako uključuje i osnovni pristup informaciji. Moguće je razlikovati dva tipa otvorenog pristupa: zeleni (Green OpenAccess) i zlatni (Gold OpenAccess).

Zeleni tip otvorenog pristupa podrazumijeva da autor objavljuje svoje radove u časopisima s pretplatom te kasnije sam pohrani recenzirani članak na mrežnom mjestu, npr. u institucijskom repozitoriju ili arhivu. Kod zlatnog tipa otvorenog pristupa autor objavljuje svoje radove u OA (Open Access) časopisima, časopisima s otvorenim pristupom. Jedna od poznatijih baza časopisa s otvorenim pristupom koju možete pronaći i u Centru za online baze podataka jest DOAJ (Directory of Open Access Journals).

Zašto je važan otvoreni pristup? Prije svega, zbog povećane dostupnosti radovi u otvorenom pristupu više se citiraju, pa se na taj način povećava i njihov faktor utjecaja (impact factor). To također ubrzava znanstveni ciklus rada (objavljivanje – čitanje – citiranje – daljnji rad). Važno je napomenuti da je ovdje riječ o kvalitetnim i recenziranim izdanjima koja rezultate znanstvenog rada i istraživanja mnogih autora nude slobodno i besplatno.

Slobodni softver otvorenog koda
Edward M. Corrado navodi nekoliko prednosti korištenja slobodnog softvera otvorenog koda – manji inicijalni troškovi, nije potrebno plaćati dodatne licencije za svako računalo, softver može raditi i na hardverski manje zahtjevnim računalima, dodavanje određenih mogućnosti osnovnom softverskom paketu, neovisnost o proizvođaču softvera i dr. Kod se može slobodno koristiti, mijenjati, prilagođavati i nadograđivati te kopirati i davati svima na korištenje. Poznat kao Free and Open Source Software (FOSS) često se interpretira i kao besplatan. No riječ free zapravo podrazumijeva značenje “slobodan”, a ne “besplatan”. Iako njegova nabavna cijena najčešće iznosi 0 kn, potrebno je dosta ulaganja u održavanje i edukaciju. Stoga je kratica proširena slovom L (FLOSS), pa naziv Free and Libre Open Source Software daje jasniju sliku otvorenog i slobodnog softvera.

Koliko je slobodni softver otvorenog koda zahvatio svijet informacijskih znanosti svjedoče neka od najčešće korištenih softverskih rješenja za kreiranje i pretraživanje digitalnih zbirki – Koha, Greenstone, Evergreen, MyLibrary, WebPAC i dr. Isti svoju primjenu nalaze i u mnogim hrvatskim informacijskim i baštinskim ustanovama koje su prepoznale prednosti korištenja slobodnog softvera otvorenog koda.

Otvoreni standardi
Zadatak je svake knjižnice osigurati dugoročni pristup informaciji. U posljednje vrijeme ovdje se obično misli na informaciju u digitalnom obliku. Najčešći problemi s kojima se digitalne, ali i druge vrste knjižnica suočavaju jesu zastarjela oprema koja ne može pratiti razvoj tehnologije i novih aplikacija za očuvanje digitalne građe te ovisnost o alatima za čitanje određenih formata. Otvoreni standardi za file formate javno su dostupni i neovisni o bilo kojoj instituciji ili proizvođaču. Priča otvorenih standarda u informacijskim znanostima potječe još iz 19. stoljeća kada je ALA (American Library Association) odredila dimenzije kartičnog kataloga (7,5 X 12,5 cm). Neki od novijih primjera svakako su Z39.50 koji omogućuje distribuirano pretraživanje, MARC (MAchine Readable Cataloging), MODS (Metadata Object Description Schema), DC (Dublin Core), XOBIS (XML Bibliographic Information Schema) i dr.

Knjižnica predstavlja živčani centar društva i zajednice. Ona će zadržati svoju tradicionalnu ulogu u društvu, ali mora biti spremna za budućnost koja donosi mnoštvo novih informacija i ideja koje će se sve više realizirati uz pomoć novih tehnologija te novih načina i sustava komunikacije i razmjene informacija. Upravo će atribut otvorenosti knjižnici omogućiti lakšu prilagodbu nadolazećim promjenama, ali i pomoći joj da savršeno obavlja svoju prvobitnu funkciju – pružanje informacije i omogućavanje pristupa znanju. Veliki je korak za svaku informacijsku ustanovu primijeniti jedan od opisana tri rješenja za postizanje veće otvorenosti, no tek njihov spoj predstavlja pravu dobrobit za istu i njezinu zajednicu.
 

M.Mičunović
mmicunov@ffos.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-