Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u novom prostoru

Akademijina knjižnica svečano je otvorena na Dan Akademije 29. travnja 2009. na novoj lokaciji na Strossmayerovu trgu 14 u Zagrebu, u neposrednoj blizini Akademijine Palače na Zrinskom trgu 11, gdje je obitavala od 1880. do danas.

Nova je knjižnica smještena u impresivnoj zgradi arhitekta Hermanna Bolléa, građenoj od 1883. do 1884. izvorno za potrebe Kemijskog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Od sveukupne površine zgrade od 4513 m2, knjižnica zauzima 2991 m2, a preostalu površinu dijeli Akademijina svečana dvorana s dva predvorja, budući Muzej kemičara nobelovaca Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke, klupski prostor za akademike te tavanski prostor s kućnom tehnikom.

Prostor knjižnice podijeljen je na ulaz s infopultom i garderobnim ormarićima, informatičku učionicu, slobodan pristup te nekoliko prostorija čitaonice - s časopisima, Akademijinim izdanjima, priručnicima, prijenosnim računalima s kabelskim i bežičnim pristupom internetu te A4 skenerima. Slijepima i slabovidnima namijenjeno je povećalo te stolno računalo sa softverom za “ozvučeno čitanje ekrana”. Najveća prostorija je Čitaonica rara, a u najmanjoj se nalaze dva najmodernija mikrofilmska skenera, s mogućnošću eksporta mikrofilmske sličice u datoteku, email poruku ili na tiskač.

U knjižnici je instaliran print management sustav Follow Me, koji uz akontacijsku uplatu od 10, 20 ili 50 kn omogućuje dobivanje četveroznamenkastog PIN-a za samostalno fotokopiranje ili ispis u Čitaonici uz naplatu od 0,50 kn po stranici.

Radni prostor knjižničara smješten je na prvom katu na površini od 584 m2.

Knjižnica je otvorena od ponedjeljka do petka od 9 do 13 sati za sve svoje članove, koji se mogu učlaniti uz popularnu članarinu od 60 kn za građane, odnosno 30 kn za studente i umirovljenike, te 15 kn za tjedni posjet. Svaki pomak prema duljem radnom vremenu s korisnicima bit će dobrodošao, a neposredno će ovisiti o dolasku novih knjižničara, kojih je trenutno petnaest.

Akademici arhitekti, pok. Milan Begović, Velimir Neidhardt i Ante Vulin, donirali su idejni projekt preuređenja knjižnice. Uz stanovite zahvate racionalizacije i obavezu očuvanja izvornog oblika zgrade Hermana Bolléa kao kulturne graditeljske baštine, radovi na rekonstrukciji i sanaciji zgrade trajali su od 2004. do 2008., kada započinje opremanje namještajem, računalnom opremom te smještaj knjiga.

Akademijina knjižnica živi već dugi niz godina. Osnovana je davne 1867., od 1892. kad se ustanovljuje Akademijin Arhiv nastavlja samostalni život i više ne brine o rukopisima, već na bogatstvu otkupljene Kukuljevićeve biblioteke iz 1868. sabire dragocjenosti hrvatske kulture i znanosti, privatne biblioteke znamenitih Hrvata te knjige i časopise iz cijeloga svijeta putem razgranate razmjene. Prvi profesionalni knjižničar Josip Badalić upravlja knjižnicom od 1947., njega 1955. nasljeđuje Matko Rojnić, 1975. Aleksandar Stipčević, 1983. Ljerka Filaković, 1996. Dora Sečić, te 2006. Vedrana Juričić. Prvi pravi katalog na listićima nastao je 1948./1949. u 19 mjeseci intenzivne obrade 14 honorarnih knjižničara iz mnogih tadašnjih knjižnica, a cijeli je posao organizirao Josip Badalić. Prvi elektronički katalog rođen je 1989., aplikacija za bibliografsku obradu u ISIS-u 1999., prvi mrežni katalog 2002. itd. Sve su to važni trenutci iz povijesti ove knjižnice, no neki od njih već pripadaju prošlosti. Trajne vrijednosti sjaje u starim knjigama, rijetkim izdanjima, množini starih hrvatskih knjiga, novinama 19. st., arhivskoj zbirci svih do danas objavljenih Akademijinih izdanja (oko 4700 naslova). Među 400 000 svezaka današnjeg fonda treba posebno istaknuti 36 inkunabula, 20 ih potječe iz Kukuljevićeve privatne biblioteke, a među njima je i jedan od dva knjižnična primjerka prve hrvatske tiskane knjiga Misal iz 1483. Dragocjenost svjetskih razmjera je jedini poznati sačuvani primjerak 1. izdanja Zoranićevih Planina, a ne treba zaboraviti ni 69 knjiga Flaciane, izdanja Senjske i Riječke tiskare, glagoljske knjige tiskane u Veneciji u 16. st., prvotiskovine zagrebačkih tiskara itd. Izbor iz ove bogate trezorske građe, kao i cjelovite biblioteke Akademijinih izdanja (za sada kompletan Rad, a uskoro slijede ostali nakladnički nizovi) digitalizirani su i objavljeni na http://hazu.arhivpro.hr. Svaki posjet Digitalnoj zbirci, mrežnoj stranici knjižnice http://knjiznica.hazu.hr te osobito knjižnici uživo iskreno će nas razveseliti. Također vjerujemo da će posjet novouređenoj knjižnici biti ugodno iskustvo i za naše stare i buduće korisnike, zato - dobro nam došli!

V. Juričić
vea@hazu.hr