Obiteljska biblioteka Gotthardi-Škiljan darovana Knjižnici HAZU

Tijekom ljeta ove godine Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svoj je fond obogatila vrijednom donacijom obiteljske biblioteke gospođe Renate Gotthardi-Škiljan, dugogodišnje muzejske savjetnice, ravnateljice Kabineta grafike HAZU te voditeljice Valvasorske zbirke grafika u vlasništvu Metropolitanske biblioteke u Zagrebu. Biblioteku je manjim dijelom gospođa naslijedila od svog oca dr. Vladimira Gotthardija, a ostatak je fonda tijekom zajedničkog života sa svojim suprugom gosp. Ivanom Gotthardi-Škiljanom, velikim bibliofilom i eruditom, strastveno bogatila literaturom iz gotovo svih područja interesa.

Krajem rujna dovršeno je preuzimanje darovane biblioteke od koje je opći fond knjiga, koji broji više od 7000 svezaka te oko 180 svezaka starih knjiga, preuzela Knjižnica HAZU, dok je oko 3300 knjiga iz područja povijesti umjetnosti, s naglaskom na grafiku, odmah preseljeno u prostorije Kabineta grafike HAZU.

Tijekom svoje bogate karijere gđa Gotthardi-Škiljan organizirala je stotinjak muzejskih izložbi i autorski potpisala još veći broj kataloga izložbi. Njezina profesionalna zaokupljenost umjetnošću, a napose grafikom, reflektirala se naravno i na izbor knjiga koje je skupljala te pohranjivala na metrima polica za knjige u svom stanu u samom centru Zagreba. Njezin suprug Ivan, nesuđeni dr. medicine, police je punio vrijednim kako hrvatskim, tako i njemačkim izdanjima medicinskih udžbenika i raznovrsnih priručnika (rječnika, atlasa) iz svih područja medicine. Nadalje se očituje njegov interes za psihologiju, s velikim naglaskom na ljudsku seksualnost (što potvrđuju različita izdanja Freuda na hrvatskom i njemačkom jeziku) i erotiku. Prirodnjački afiniteti očituju se i u velikom izboru knjiga i časopisa iz područja biologije (uvezena godišta časopisa Priroda), i to pretežno na njemačkom jeziku (Grzimeks Tierleben enciklopedija). Na policama su se našli i zanimljivi pretisci: Danica Ilirska, Misal po zakonu rimskoga dvora 1483, Hrvojev misal i dr. O širini interesa svjedoče i svesci iz područja povijesti glazbe koje je sakupljao gosp. Vladimir Gotthardi dolazeći u dodir s glazbom, kako privatno, tako i profesionalno, radeći kao tajnik Hrvatskoga glazbenog zavoda. Vidljiva je i njegova ljubav prema filozofiji i estetici, a nazire se i sveprisutna zainteresiranost za različite religije, crkvu te politiku kroz različite periode ljudske povijesti. Najviše je ipak zastupljena književnost. Očita je strast gosp. Ivana prema Krležinim djelima gdje se pronalaze gotovo sva ikad objavljena izdanja na hrvatskom i njemačkom jeziku. Uostalom, prema pričama gđe Renate, Miroslav Krleža osobno je molio na korištenje njegovu privatnu hemeroteku koja je bila bogata svim mogućim detaljima iz književnikova života. Nadalje prednjače različita izdanja sabranih djela naših velikih književnika poput V. Nazora, V. Novaka te kompletna kolekcija 100 godina hrvatske književnosti. Od gosp. Vladimira naslijeđena su i starija izdanja Dostojevskog, Goethea, Schillera (prekrasno izdanje korespondencije Briefwechsel von Schiller & Goethe sa samog početka 19. stoljeća), Schopenhauera, dakle, kompletne serije nešto na hrvatskom, a većinom na njemačkom jeziku. Od referentne zbirke pristigle su Medicinska, Tehnička, Jugoslavenska i Hrvatska enciklopedija, različiti rječnici od kojih se ističu različita starija i novija izdanja Oxforda (Shorter Oxford English Dictionary iz 1944. god.) i Webster'sa. Uočene su kontinuirane pretplate na časopise iz različitih područja i na različitim jezicima. Gledajući svukupni fond, literatura je najvećim dijelom na hrvatskom, potom na njemačkom, talijanskom, ruskom te francuskom jeziku.

Stare knjige iz perioda 17. - 19. stoljeća su neposredno nakon dolaska smještene u trezor knjižnice. Većinom su to hrvatska izdanja tiskana u Zagrebu, a dijelom knjige na talijanskom, njemačkom, francuskom i slovenskom jeziku, od kojih je zavidan broj dobro očuvanih molitvenika iz 19. stoljeća u raznolikim uvezima te popraćeni manjim brojem starinskih, čipkom ukrašenih svetačkih sličica. Tu je i nekoliko starih izdanja Svetog pisma.

Po dolasku u knjižnicu sve darovane knjige su očišćene i obilježene ex librisom, tj. pečatom četvrtastog oblika. U dogledno vrijeme bit će i stručno obrađene za računalni katalog knjižnice. Probrani ostatak koje knjižnica neće zadržati distribuirat će se uz popis ostalim akademijinim knjižnicama te institucijama u skladu s njihovim područjima interesa.

Z. Vitković
zrinka@hazu.hr