-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 85, veljača 2023. :: Knjižničarski skupovi


kcConnect - knjižničarska nekonferencija s međunarodnim sudjelovanjem

U organizaciji Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica od 22. do 24. rujna u prostoru Inkubatora kreativnih industrija ENTER i online održana je 1. knjižničarska nekonferencija kcConnect koja je okupila sudionike iz cijele Hrvatske te Velike Britanije, Danske i Njemačke. Nekonferencija je uživo okupila 70 sudionika, dok je program online pratilo 40 sudionika, što je ukupno 110 sudionika. Program je realiziran u obliku pozvanih izlaganja, panela i radionica. Središnja je tema bilo korisničko iskustvo (UX), a konferencija se bavila i temama poput digitalnog marketinga, odnosa s javnošću, brendiranja, storytellinga, design thinkinga, umjetne inteligencije i dr. Okupljeni knjižničari iz raličitih tipova knjižnica iz cijele Hrvatske imali su prilike čuti kako ih doživljavaju stručnjaci iz drugih područja, od umjetnika do psihologa, te kako i kojim alatima, znanjima i vještinama mogu unaprijediti rad hrvatskih knjižnica.

 

Program je otvorio konzultant za UX Research & Design i organizator međunarodne konferencije o korisničkom iskustvu u Velikoj Britaniji Andy Priestner koji je tijekom izlaganja i interaktivne radionice o UX tehnikama upoznao sudionike s metodama i alatima za istraživanje ponašanja i potreba korisnika. Sean Poropat i Jelena Fiškuš iz Studija Sonda iz Vižinade održali su zanimljivo izlaganje o vidljivosti knjižnica u javnosti i tome kako od lokalne priče napraviti onu svjetsku. Svjetsko iskustvo moglo se čuti u izlaganju direktora za istraživanje i inovacije na Odsjeku za dizajn Sveučilišta Brunel u Londonu Vanje Garaja koji je govorio o upotrebi virtualne i proširene stvarnosti u sektoru kulture na primjeru projekta StoryFutures China. U panelu o marketingu razgovarali su ravnateljica Gradske knjižnice Požega Aleksandra Šutalo, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković i voditeljica digitalnog marketinga na Novoj TV te suatorica knjige o TikToku Andrea Kučiš. Panel je moderirala savjetnica za odnose s javnošću u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Maja Priselac, a na panelu je zaključeno da su marketing te osobito digitalni marketing danas neizostavni dio poslovanja svake knjižnice, ali i da je za uspješan marketing u knjižnicama važno zapošljavanje stručnjaka. Jedna od takvih stručnjakinja, Anamarija Hrvoić Đurić iz PR agencije Mangjura, upoznala je sudionike s odnosima s javnošću i kriznim komuniciranjem.

Voditeljica knjižničnog sustava Gradske knjižnice Paderborn Katrin Stroth predstavila je upravo politiku, usluge i programe koji su im omogućili 2021. godine nagradu za njemačku knjižnicu godine. Njihova je budućnost tzv. otvorena knjižnica, a o tome je održala i  korisnu radionicu. Voditelj UX odjela u Rimac Automobilima Luka Lenard govorio je o inženjerstvu i korisničkom iskustvu u automobilskoj industriji te načinu na koji te grane definiraju proizvod, (luksuzne električne hiperautomobile), ali o mogućoj primjeni iskustva iz industrije u knjižnicama. Velik interes sudionika pobudilo je provokativno izlaganje futurologa i profesora na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računalstva Predraga Paleakoji je otvorio niz važnih pitanja o budućnosti knjižnica te je govorio o njihovoj nužnoj transformaciji u eri robota i umjetne inteligencije, ali se osvrnuo i na temelje knjižničarske struke. On je uz Anamariju Hrvoić Đurić bio i sudionik panela „Što vas žulja“, koji je moderirao Petar Lukačić. Na panelu se, na temelju ankete koju je Lukačić proveo uoči održavanja konferencije, razgovaralo o problemima koji muče knjižničare. 

Kako oni vide knjižnice i knjižničare, u panelu „Izvan okvira“ govorili su i novinar, pisac i vlasnik izdavačke kuće Media bar Neven Kepeski, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu Irena Bekić i vizualni umjetnik i modni dizajner Silvio Vujičić. Zajedno s moderatorom panela svestranim Marijom Kovačom osvrnuli su se i na budućnost knjige i poticanje čitanja.

Zbog mnoštvo uloga današnjeg knjižničara, kao i stalnog kontakta s ljudima, izlaganje o empatiji i transformaciji usluga održala je psihoterapeutkinja Dijana Mateša. Mateša je sa skladateljem, tekstopiscem i pjevačem grupe Overflow Goranom Živkovićom moderirala i panel raspravu pod nazivom „Napali se na neuspjeh“. Svoje su neuspješne priče, kao i poruke kako ih pretvoriti u uspjeh, sa sudionicima konferencije podijelili gradonačelnik Koprivnice i saborski zastupnik Mišel Jakšić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica Karlo Galinec, ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković i voditeljica Županijske matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije Dunja Holcer.

Tijekom tri dana trajanja konferencije održano je i nekoliko radionica. Uz već spomenute, održane su i one o digital detoxu, design thinkingu, storytellingu te primjene eye-tracking tehnike u knjižnicama. Radionice su vodili stručnjaci iz spomenutih područja: magistrica knjižničnih i informacijskih znanosti iz Danske Lisbeth Mærkedahl, glavna urednica portala i društvenih mreža NSK Dragana Koljenik, medijska edukatorica u Gradskoj knjižnici Paderborn Annabelle Peric, djelatnici Odjela za informacijske znanosti i Stručnog preddiplomskog studija informacijskih tehnologija Sveučilišta u Zadru Mate Juric, Nikolina Peša Pavlović, Alica Kolarić, pripovjedačica priča i bajki Jasna Held i stručnjakinja za storytelling Dijana Zorić.

Sudionici konferencije virtualno su prošetali i hrvatskom „Knjižnicom godine“ za 2021. godinu – Gradskom knjižnicom Požega te knjižnicom koju je Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova – IFLA proglasio javnom knjižnicom godine za 2022. godinu – američkom javnom knjižnicom Missoula Public Library.

Konkretni ciljevi programa ostvareni su u velikoj mjeri. Nekonferencijski stil omogućio je stvaranje poticajnog okruženja za otvorene rasprave o aktualnim knjižničarskim temama, pozitivnim, ali i negativnim elementima svakodnevnog rada u manjim i većim knjižnicama. Dovedeni su inspirativni govornici, stručnjaci različitih područja koji su sudionike potaknuli i inspirirali, ako ne na djelovanje, onda barem na promišljanje u smjeru promjena. Ostvarene su veze na međunarodnoj razini te je Lisbeth Mærkedahl, djelatnica kulturnog centra DOK1  u Aarhusu, postala članica kcConnect tima. Knjižnice pri  planiranju i oblikovanju usluga na prvo mjesto stavljaju korisnika te nadograđuju svoje poslovanje  inovativnim modelima i programima. U tu svrhu je neophodno usavršavanje i razvijanje vještina knjižničara i partnera, a upravo je okupljanje inovatora iz različitih struka prilika za to. Konferencija kcConnect pokazala je da se knjižničarstvo, kao i  mnoge druge struke u Hrvatskoj trebaju transformirati žele li u budućnosti biti relevantne ili čak uopće postojati. Ta transformacija uključuje prije svega usmjerenost na korisnika i njegove potrebe, suživot s novim tehnologijama i umjetnom inteligencijom te konstantnu i kvalitetnu komunikaciju s korisnicima i s javnošću. Uspješno je razvijen novi model stručnog skupa u hrvatskom knjižničarstvu koji će i dalje pod motom „Izvan okvira“, svake druge godine okupljati knjižničare u Koprivnici i poticati ih na kreativan rad usmjeren na korisnika, a u skladu s radnim uvjetima.

Fotogalerija nekonferencije kao i snimke predavanja, dostupni su na službenoj stranici kcConnecta https://www.kcconnect.eu/. U evaluaciji nakon programa sudjelovalo je 70 ispitanika, a premoćna većina konferenciju procjenjuje u superlativima.  

Predložene su i teme za sljedeću nekonferenciju - financiranje i sponzorstva, rad u manjim knjižnicama, kreiranje vizualnog identiteta, koncept otvorene knjižnice (open library), knjižnice budućnosti.

Partneri u realizaciji bili su Ministarstvo kulture i medija, Koprivničko-križevačka županija, Grad Koprivnica, Sveučilište Sjever, ENTER Koprivnica, Goethe-Institut Croatien, Zagrebačko knjižničarsko društvo, Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog Prigorja, AK galerija, udruge Mudro drvo i Srčika.

 

Maja Priselac
mpriselac@nsk.hr

Ida Gašpar
ida@knjiznica-koprivnica.hr

 

 

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-