Broj 85, veljača 2023. :: Godina čitanja
Projekti poticanja čitanja u školskim knjižnicama
Jedina stvar koju sa sigurnošću moraš znati jest lokacija knjižnice. - rekao je jednom Albert Einstein. I bio je u pravu. Jer ako znate gdje je knjižnica, imate pristup svim informacijama koje vam mogu zatrebati.
Mnogo je aktivnosti koje provode školske knjižničarke i knjižničari, a velik dio njih odnosi se na poticanje čitanja. Nije lako u današnjem digitalnom svijetu motivirati učenike na čitanje knjiga, ali knjižničarke i knjižničari imaju neke supermoći pa im čak to uspijeva.
Godina čitanja povod je da se prisjetimo brojnih takvih projekata koji se u školskim knjižnicama provode već godinama.
Tulum s(l)ova projekt je poticanja čitanja iz užitka čiji je cilj utjecati na jačanje pozitivnog stava učenika prema čitanju i koji je započeo 2011. Čitanjem iz užitka razvija se vještina čitanja i ono prestaje biti naporno. Čitateljski je susret početna akcija kojom se želi njegovati navika čitanja. Projekt je namijenjen učenicima viših razreda osnovnih škola i nižih razreda srednjih škola. Počinje zadnjeg vikenda u listopadu noćnim čitateljskim susretom i traje godinu dana, kada se odlazi na čitanja u lokalnu zajednicu.
Nacionalni projekt Čitamo mi, u obitelji svi pokrenut je 2011. godine u organizaciji Hrvatske mreže školskih knjižničara. Projekt je zamišljen kao putovanje knjižničnog ruksaka od jednog do drugog učenika trećeg razreda dok ne obiđe sve učenike. Ruksak ostaje kod učenika 5 dana. U njemu se nalazi 8 zanimljivih knjiga iz različitih područja prema odabiru školskog knjižničara. Neke su knjige samo za roditelje, neke samo za djecu, a neke za zajedničko čitanje. Prije povratka u školu, učenik bilježi dojmove pročitanoga u bilježnicu te ih u razredu prepričava.
Čitanjem do zvijezda natjecanje je u kreativnosti i znanju koje se održava od 2009. Ciljevi tog projekta su poučavanje djece i mladih informacijskim tehnikama, vještinama i znanjima, unaprjeđenje njihovih životnih vještina i sposobnosti, poticanje razvoja njihove kreativnosti i stvaralaštva, te smislenog provođenja slobodnog vremena. Projektom se potiče timski rad, ali i individualan trud. Natjecanje se odvija na tri razine: školskoj, regionalnoj i državnoj. Postoje dva dijela natjecanja, kviz znanja o pročitanim knjigama i izrada multimedijskog uratka o pročitanim knjigama.
Natjecanje u čitanju naglas namijenjeno je učenicima od 3. do 8. razreda osnovnih škola širom Hrvatske. Ciljevi natjecanja su: poticanje i popularizacija knjige, čitanja i čitanja naglas, razvijanje ljubavi prema knjizi i čitanju kao kvalitetnom načinu provođenja slobodnog vremena, unaprjeđenje čitalačkih sposobnosti učenika, naglašavanje čitanja kao temelja cjeloživotnog obrazovanja, poticanje usmenog izražavanja te razvijanje motivacijskih sposobnosti. Inicijator natjecanja u čitanju naglas je Narodna knjižnica i čitaonica „Vlado Gotovac” Sisak. Učenici se natječu 5-minutnim predstavljanjem djela (2-minutnim obrazloženjem odabira knjige i potom 3-minutnim izražajnim čitanjem naglas).
Naša mala knjižnica projekt je nakladničke kuće Ibis grafika, usmjeren na stalno povećanje i razvoj publike među djecom, kako bismo u budućnosti dobili publiku koja će biti spremna kritički čitati književna djela. Ciljevi projekta su: poticanje kritičkog čitanja već od najranije dobi, promoviranje vrhunskih književnih djela hrvatskih i stranih autora koja prate ilustracije izrađene prema najvišim umjetničkim standardima, pristupačnost kvalitetnih knjiga stranih autora na hrvatskom jeziku, suradnja učitelja/knjižničara, roditelja i učenika i uključivanje roditelja u školsku zajednicu. Knjižnice, vrtići i škole koji se prijave za sudjelovanje u projektu uz knjige dobiju i kreativne knjižice kojima je cilj potaknuti djecu na čitanje i aktivno sudjelovanje u projektu.
Od 2010. u Hrvatskoj se održava nacionalni projekt Čitajmo zajedno - čitajmo naglas: zaboravljene knjige. Nositelj samog projekta je Osnovna škola Ante Kovačića Zlatar, a autor i voditelj projekta na nacionalnoj razini bio je stručni suradnik knjižničar Denis Vincek. Bit je projekta da se čita zajedno, da se čita naglas i da se čitaju zaboravljene knjige – one knjige koje se nalaze u knjižničnim fondovima, ali nisu u obveznoj lektiri. Projekt potiče učenike na čitanje, a njegova je osnovna namjera da razvije njihove čitateljske kompetencije, čime se bogati dječji rječnik, otvaraju teme za razgovor, jačaju socijalne vještine, potiče stvaralaštvo, razmišljanje i rješavanje problema, smanjuje stres, pojačava empatiju, produbljuje emocije, otkriva nove svjetove, jača samopoštovanje i međusobno poštivanje.
Mreža čitanja projekt je Hrvatske mreže školskih knjižničara koji se održava od školske godine 2020./2021. kao kviz za poticanje čitanja i kreativnosti. Provodi se na tri razine: školskoj, regionalnoj i državnoj, a učenici mogu sudjelovati u kvizu znanja ili izradom multimedijskog uratka kojim se na kreativan i nov način nastoji potaknuti i druge na čitanje zanimljivih naslova. U projektu sudjeluju osnovnoškolski i srednjoškolski knjižničari te učenici iz cijele Hrvatske.
Još jedan zanimljiv projekt Hrvatske mreže školskih knjižničara kojim se promovira čitanje lektirnih naslova je Lektira na mreži. Pokrenut je početkom školske godine 2020. / 2021., a namijenjen je učenicima, školskim knjižničarima i profesorima hrvatskoga jezika srednjih škola u Hrvatskoj. Voditelj tog projekta je Josip Strija, stručni suradnik školski knjižničar Gimnazije Petra Preradovića Virovitica. Ciljevi projekta su: poticati kvalitetnu suradnju školskih knjižničara i nastavnika hrvatskoga jezika i književnosti u obradi lektire, educirati, motivirati, usmjeriti i potaknuti učenike na korištenje novih načina rješavanja problema, novih oblika kreativnog izražavanja i na otvorenost prema drugačijim i novim rješenjima problema te koristiti digitalne alate za izradu digitalnih kreativnih uradaka kao podrška ostvarenja odgojno-obrazovnih ishoda predmeta hrvatski jezik. Projekt se provodi u 4 faze, a uratke koje učenici izrade vrednuju mentori stručni suradnici školski knjižničari, javnost i prosudbeno povjerenstvo.
Možda se ne čini tako, ali još uvijek postoje djeca koja vole čitati i koja će između listanja na pametnom telefonu ili tabletu i knjige odabrati ono drugo. Jer ništa ne može zamijeniti pisanu riječ i dobrobiti koje ona pruža dječjem razvoju. Školski knjižničari su ti koji će uz roditelje i učitelje prepoznati u nekome ljubav prema čitanju ili je možda razviti. Uz brojne projekte koji potiču učenike na čitanje, oni provode i razne radionice, pričaonice, čitalačke izazove, vode čitateljske klubove, a sve kako bi probudili u učenicima plamen koji će, nadamo se, nastaviti gorjeti cijeloga života.
Školske knjižnice su oaze u pustinji. Palme ondje pružaju utjehu, znanje, razumijevanje, savjet i ohrabrenje. Jezero je ondje sačinjeno od ljubavi, umirujuće je i duboko. (A. Gidwitz)
A školski knjižničari možda ne znaju sve, ali svakako znaju kako sve saznati!
Marija Bratonja
Ekonomska škola Vukovar
|
