Erasmus projekt: posjet slovenskim knjižnicama

Djelatnice Razvojne matične službe Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, Ljiljana Krpeljević i Marijana Špoljarić Kizivat, u svibnju 2022. sudjelovale su na Erasmus+ KA1 – natječaju za mobilnost (ne)nastavnog osoblja (2020./2021.) u svrhu stručnog usavršavanja u inozemnoj ustanovi.
Ugostila ih je Narodna i univerzitetna knjižnica Slovenije (NUK) u Ljubljani. Kolege knjižničari na čelu s Milenom Bon, knjižničarskom savjetnicom, pripremili su bogat program koji je obuhvaćao stručne obilaske obiju zgrada NUK-a, Mestne knjižnice Ljubljana, visokoškolske knjižnice Osrednja družboslovna knjižnica Jožeta Goričarja, narodne knjižnice Goriška knjižnica Franceta Bevka Nova Gorica, knjižnice Osnovne škole Milojke Štrukelj Nova Gorica u Podružnici Ledine, Slovenske knjižnice Damir Feigel Gorica i Sveučilišta u Ljubljani.

Cilj je stručnog usavršavanja bio upoznavanje s mrežom knjižnica Slovenije, organizacijom sustava narodnih i školskih knjižnica, upoznavanje sa specifičnostima knjižnice s dvojnom funkcijom (nacionalna i sveučilišna), upoznavanje s načinom i organizacijom rada u različitim vrstama knjižnica (nabava, obrada, smještaj i cirkulacija, zaštita knjižnične građe), upoznavanje s različitim zbirkama i uslugama (informacijsko-referalne, kulturno-promotivne, pedagoško-animatorske), rad u knjižničnom programu COBISS te upoznavanje s izradom i upravljanjem digitalnim zbirkama. Posebno je zanimljivo bilo upoznavanje s posebnim zbirkama (s naglaskom na zavičajnu zbirku te zbirke starih i rijetkih knjiga, rukopisa i sitnog tiska, posebice razglednica), njihovom organizacijom, upravljanjem i vrednovanjem jer su neke od metoda lako primjenjive i mogu poslužiti kao primjeri dobre prakse.

Istaknuta je uloga nacionalne knjižnice u stručnoj podršci knjižnicama, te obrazovne, razvojne i savjetodavne aktivnosti NUK-a. Po dolasku smo upoznati s poviješću NUK-a i zgradom knjižnice (zaštićen spomenik kulture i turistička znamenitost Ljubljane), funkcijama, organizacijom i djelovanjem. Sličnosti s Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek su višestruke. Obje djeluju u skučenom prostoru reprezentativnih zgrada, koje imaju spomenički i kulturni značaj, no ne udovoljavaju zahtjevima suvremenog knjižničarstva te dugi niz godina iščekuju rješavanje prostornih problema.

Usporedbom hrvatskog i slovenskog knjižničnog zakonodavstva te knjižničnog sustava i mreže može se steći opći dojam kako je slovenski sustav definiraniji, djelotvorniji i aktivniji. Slovenske knjižnice mogu poslužiti kao primjer dobre prakse na više razina. Knjižnice se otvaraju u kulturnim centrima, bivšim vrtićima, školama, trgovačkim centrima, stari se prostori renoviraju u nove atraktivne knjižnične prostore. Iz naše perspektive najveća prednost slovenskog knjižničarstva je rad svih knjižnica u jednom knjižničnom programu (COBISS), jedinstven pristup bazama podataka, koordinirana digitalizacija (portal Kamra okuplja digitaliziranu slovensku kulturnu baštinu), dobro organizirana mreže i financiranje pokretnih knjižnice (bibliobus vozi i u pograničnom području). U knjižnicama koje smo obišle česti su uređaji za samozaduživanje i povrat građe te uređaji za dezinfekciju knjiga. Inovativno i atraktivno u knjižničnom poslovanju je posudba zvučnih knjiga (usluga uspostavljena 2020. godine). Korisnici se registriraju knjižničnom članskom iskaznicom i putem mobilne aplikacije Audibook omogućen im je pristup preko 600 zvučnih knjiga na slovenskom jeziku.

Budući da je hrvatski sustav statistike rađen po uzoru na slovenski, praćenje djelatnosti i uspješnosti knjižnica, knjižnična statistika i pokazatelji uspješnosti su slični i usporedivi. Vrijedno je istaknuti novosti i posebnosti u sustavu statistike za svaku knjižnicu (obrazac predviđa navođenje posebnih djelatnosti, novih aktivnosti, ali i bilježenje podataka o tome koliko se sati utrošilo za ispunjavanje statističkih podataka).

Mnoštvo je primjera dobre prakse koji se mogu slijediti. Stručno usavršavanje premašilo je sva očekivanja, a svi ostvareni kontakti moguće su polazište za svaku daljnju suradnju.

Erasmus projekt knjižničarima pruža izvanrednu priliku za širenje međunarodnih kontakata i suradnje te stjecanje dragocjenog iskustva i znanja o radu drugih europskih knjižnica kako bi stečena znanja mogli iskoristiti za unapređivanje usluga vlastitih knjižnica, ali i prenijeti iskustva drugima.

Marijana Špoljarić Kizivat
mspoljaric@gskos.hr

Ljiljana Krpeljević
kljilja@gskos.hr