Izvješće o programu Komisije za slobodan pristup informacijama i slobodu izražavanja, FAIFE, na svjetskom kongresu WLIC IFLA 2009.
Milano, 23. - 27. kolovoza 2009.

Godišnji sastanak komisije FAIFE održan je 22. kolovoza 2009. uz nazočnost dosadašnjih te osam novoizabranih članova i predsjednika (Kai Ekholm, Finska). Nakon isteka drugog mandata od komisije su se u ovoj godini oprostili: dosadašnji predsjednik P. Sturges (V. Britanija) i članovi M. Terry (Kuba), F. Kirkwood (Kanada), B. Jones (SAD), R. Berdigalieva (Kazahstan), V. Firsov (Rusija), T. Haavisto (Finska), I. Poggiali (Italija), X. Dang (Kina) i M. Šapro-Ficović (Hrvatska). Svi su pojedinačno pohvaljeni za doprinos radu FAIFE u proteklom razdoblju, a posebno počasna tajnica B. Jones (SAD) za iznimno zalaganje u ostvarenju programa. Rezimiran je rad FAIFE u posljednje tri godine. Promjena strukture FAIFE 2007. godine (ukidanje izvršnog odbora i smanjenje broja članova komisije) omogućilo je predsjedniku lakše upravljanje, veću pokretljivost i efikasno izvršenje programa u stalnoj suradnji s višim savjetnikom za IFLA-inu politiku, S. Hamiltonom. Pojačana aktivnost FAIFE u razdoblju od 2005. do 2009. odvijala se dijelom zahvaljujući značajnoj novčanoj potpori švedske agencije za razvoj, SIDA, čija su sredstva namijenjena održavanju programa u zemljama u razvoju. Nakon pokusnih radionica održanih 2007. godine, u 2008. godini FAIFE je usavršila ovaj oblik neposrednog rada na terenu, da bi u 2009. godini taj rad bio više usklađen s novim prioritetima SIDA-e (lobiranje).

Costa Rica bila je 2007. godine domaćin početne radionice koja je potaknula ideje za sve radionice održane kasnije. Prvi nacrti materijala za radionice o Pristupu informacijama o HIV/AIDS-u i radionici o Manifestu o internetu izrađeni su na sastancima u Dubaiju u ljeto 2007. godine. Radionica Train the trainers o internetu održana je u studenom 2007. u Mexico Cityju, a nakon toga tijekom 2008. u Meksiku, Brazilu, Filipinima i Zambiji. Radionica o internetu u Abu Dhabiju jedina nije bila ostvarena potporom SIDA-e. Osim tih radionica, tijekom 2008. godine održano je nekoliko značajnih konferencija o slobodnom izražavanju i ljudskim pravima u arapskom svijetu (Ramallah, Palestina, i Biblioteca Alexandrina, Egipat), te sastanak krajem 2008. u Lesothu kao odgovor na Svjetski summit o informacijskom društvu. Tu su dogovorena tri istraživačka projekta tijekom 2009. u Malaviju, Zambiji i Senegalu. IFLA-in Manifest o transparentnosti, dobrom upravljanju i borbi protiv korupcije, pripreman na okruglom stolu u Zagrebu (prosinac 2006.) i Johannesburgu (kolovoz 2007.), IFLA je prihvatila početkom 2008. godine. Materijale za radionice o ovom manifestu pripremila je grupa stručnjaka na sastanku u Karlsruheu u prosincu 2008. godine, a radionice će se održati krajem 2009. u Indiji i Vijetnamu. Također su na temelju materijala o HIV/AIDS-u sastavljeni materijali za radionice o Javnom pristupu zdravstvenim informacijama, u suradnji s IFLA-inom Sekcijom za zdravlje i bioznanost. Izrada materijala povjerena je kubanskim stručnjacima pod vodstvom članice FAIFE, M. Terry, a pilot-radionica održana je u Keniji u kolovozu 2009. godine. U ovom razdoblju Komisija se sastajala tijekom kongresa IFLA-e u Durbanu i Quebecu, te na polugodišnjim sastancima u Parizu i Haagu. Najzaslužnije za održavanje ovih radionica u različitim zemljama svijeta su članice FAIFE iz SAD-a, L. Garcia Febo i B. Jones, dok je P. Sturges također vodio radionice i održao niz izlaganja o temama vezanim uz rad FAIFE na različitim skupovima u svijetu. Objavljeno je Svjetsko izvješće (World Report) 2007. godine, a u pripremi je Svjetsko izvješće (World Report) 2009. godine.

Istaknuto je da su te dvije godine bile vrhunac rada za IFLA-u, koja će svoje buduće aktivnosti na globalnom lobiranju u knjižničarstvu moći temeljiti na formi i sadržaju rada FAIFE. Sve što je FAIFE dosad radila uvelike je utjecalo na oblikovanje mišljenja i politike u IFLA-i. Shvatilo se da se na ovaj način mogu raditi i puno veći programi. Dio ovakve IFLA-ine politike nosi naziv Izgradnja jakih knjižničarskih društava. Koristit će se iskustva FAIFE u ostvarenju programa, ali će se za njih tražiti lokalna potpora i sudjelovanje nacionalnih knjižničarskih društava. Sastanak su nakratko posjetile C. Lux, predsjednica IFLA-e, J. Nicholson, glavna tajnica, i E. Tise, novoizabrana predsjednica IFLA-e, kako bi u ime IFLA-e izrazile zahvalnost za ostvarene aktivnosti i doprinos FAIFE pod predsjedanjem P. Sturgesa ukupnom radu IFLA-e. Steve Bergen, gost na sastanku iz zaklade Bill i Melinda Gates, predstavio je nagradu Pristup učenju (Access to learning award). Mogu se prijaviti knjižnice za inovativne programe slobodnog pristupa računalima i internetu, kako za ostvarene, tako i za buduće programe.

FAIFE je u proteklom razdoblju objavila više manifesta i smjernica koji su vrlo brzo nakon objavljivanja prevedeni na brojne jezike i dostupni na stranicama IFLA-e, kao i Izvještaji o radionicama o internetu i HIV/AIDS-u. Kratke osvrte na održane radionice u pojedinim zemalja dali su: E. Carvalho (predstavnica IFLA-e za područje Latinske Amerike i Kariba) za radionice održane u Meksiku i drugim zemljama Latinske Amerike, V. Firsov za Rusiju, B. Jones i B. Ford za Filipine, P. Colomb za nedavno održanu radionicu o internetu za frankofonske zemlje na Haitima. Informacije vezane za rad na Svjetskom izvješću o stanju slobodnog pristupa informacijama (FAIFE World Report) u 2009. godini dao je T. Bothma, voditelj istraživačkog tima za World Report iz Južne Afrike.

Ovogodišnja tematska sesija FAIFE, održana 25. kolovoza 2009., bavila se pitanjima etike na radnom mjestu. Na programu koji je pripremio i vodio H. Roesch (Njemačka), član FAIFE, održano je pet izlaganja. I. Trushina (Rusija) govorila je o zabrani pristupu internetu i filtriranju internetskih sadržaja u ruskim knjižnicama. Rezultati istraživanja provedenog u 149 knjižnica pokazali su da je u 63% knjižnica ograničen pristup internetu, a kao najčešći razlozi navode se financijski (prevelik promet na internetu), zaštita morala (čitatelja), edukacijska uloga knjižnice… U raspravi je istaknuto da korisnici moraju biti obaviješteni da u knjižnici postoje filteri, a knjižničari bi trebali imati pravo ukloniti filter na temelju svoje stručne prosudbe. B. Jones (SAD) govorila je o poznatom slučaju u Connecticutu 2005. godine, kada je četvero knjižničara odbilo federalnim agentima (FBI) dati podatke o korištenju računala. U zaštiti prava korisnika na privatnost suprotstavili su se odredbama zakona (Patriot Act) koje su omogućivale vlastima da traže podatke o korištenju sadržaja u knjižnici. Sporne je odredbe ukinula Busheva administracija 2006. godine, knjižničari su uspjeli odbaciti tužbu na sudu, a FBI je odustao od slučaja. Pokazalo se da je za pozitivan ishod slučaja od iznimne važnosti bilo to što su knjižničari dobro poznavali pravila (ALA Intellectual Freedom Manual). Istaknuto je da bi svi etički kodeksi trebali sadržavati odredbe o zaštiti privatnosti i predloženo da knjižničari imaju vlastiti međunarodni etički kodeks kao što to imaju druge struke, primjerice arhivisti.

Najviše pozornosti i kontroverze nesumnjivo je pobudilo izlaganje Revizionizam i profesionalna etika G. Cooper iz knjižnice Izraelske alijanse u Parizu. To je privatna knjižnica namijenjena proučavanju judaizma i židovske povijesti. Nakon okupacije Pariza u Drugom svjetskom ratu nacisti su sve knjige i veći dio arhivske građe prenijeli u Institut za proučavanje židovskog pitanja u Frankfurtu, čije se oznake i danas mogu vidjeti. Knjižničarka te uprava knjižnice odlučili su odbiti zahtjev za korištenje knjižnične građe osobi dokazane antisemitske orijentacije koja niječe holokaust. Pred dilemom profesionalna etika ili osobni moralni stavovi, odlučili su dati prednost poštivanju povijesnih činjenica u odnosu na neograničeno pravo slobodnog pristupa informacijama, koje bi prema prosudbi ove knjižnice u ovom slučaju bilo zloupotrijebljeno. Taj je postupak knjižničara pobudio pitanje o pravu knjižničara da ograniče ili spriječe pristup informacijama. Osim pitanja o utemeljenosti takve prosudbe (ili kako se može znati unaprijed hoće li netko zloupotrijebiti informaciju?), nitko od nazočnih nije komentirao ovaj slučaj kao kršenje profesionalne etike.

U okviru ove sesije održana su još dva izlaganja: Gaby Divay iz Winnipega, Kanada, o plagijatima slavnog djela Rape of Europa, dok je U. Reddy (Sveučilište Calgary, Kanada) održala izlaganje o knjižnici multietničkog Sveučilišta Kwa Zulu Natal u Južnoj Africi, gdje još postoji velik digitalni jaz. Uvođenje inovativnih programa opismenjavanja u svrhu promicanja jednakog pristupa informacijama knjižničari smatraju svojom najvišom etičkom obavezom.

Rasprava o etičkim dilemama nastavila se u poslijepodnevnim satima na Otvorenom sastanku FAIFE (Open Forum), a najviše povodom izlaganja G. Cooper iz knjižnice Međunarodne izraelske alijanse. Postavljena su pitanja o tome je li postupak bio opravdan, jesu li se svi ili većina slušatelja prešutno složili s postupkom, ili su ga osuđivali, ali se nisu usudili javno izreći svoj stav, može li se slično postupiti i u drugim slučajevima povijesnog revizionizma ili je ovo samo jedan izdvojeni slučaj. Spomenuto je još nekoliko primjera ograničavanja slobodnog pristupa informacijama. Slučajevi zabrane popularnih japanskih stripova manga dogodili su se u SAD i Japanu. U SAD-u osobi koja skuplja zbirku manga stripova prijeti zatvorska kazna pod optužbom za bavljenje pornografijom (u stripovima ima slika golih ženskih tijela). Od Svjetskog udruženja izdavača IFLA prima vijesti o uništavanju građe u Venezueli pod Chavezovim režimom, pa je to područje označeno kao moguće žarište problema slobodnog pristupa informacijama i buduće aktivnosti FAIFE. S obzirom da s te strane ne dolaze vijesti od samih knjižničara, preporučuje se oprez prilikom pribavljanja informacija i upoznavanja javnosti o takvim događajima (M. Terry).

Zajednička sesija FAIFE i komisije CLM (Committee on Copyright and other Legal Matters) održana je 26. kolovoza 2009., a zadnji sastanak FAIFE na ovogodišnjem kongresu IFLA-e održala je 27. kolovoza Komisija u novom sastavu pod predsjedanjem Kai Ekholma. Najavljen je radni sastanak Komisije u Helsinkiju u listopadu ove godine.
Hrvatska, nakon dvanaest godina sudjelovanja, neće imati predstavnika u ovoj Komisiji, čiji novi članovi dolaze iz područja svijeta prema kojima će biti usmjereno više aktivnosti FAIFE u narednom razdoblju.

M. Šapro-Ficović
msapro@dkd.hr