 |
| Prošli brojevi: |
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.
|
|
|
|
|
|
|
ISSN 1333-9575 |
|
Broj 85, veljača 2023. :: Knjižničarski skupovi
4. okrugli stol Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora: riznice zavičajne prošlosti
U Odjelu knjižnice Muzeja Slavonije u Osijeku 16. rujna 2021. održan je 4. okrugli stol Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora: riznice zavičajne prošlosti. Organizirali su ga Muzej Slavonije, Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek te Komisija za zavičajne zbirke Hrvatskog knjižničarskog društva, s ciljem otkrivanja i predstavljanja zavičajnih fondova u različitim vrstama knjižnica i baštinskih ustanova te iznalaženja poveznica, osoba i događaja koji bi bili okosnice međusobne suradnje i povezivanja zajedničkim projektima.
Prisutne izlagače i goste pozdravile su Marina Vinaj, voditeljica Odjela knjižnice Muzeja Slavonije, Dubravka Pađen Farkaš, ravnateljica Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, Tihonija Zovko, predsjednica Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te Renata Bošnjaković, predsjednica Komisije za zavičajne zbirke Hrvatskog knjižničarskog društva.
Okupilo se 50-ak sudionika iz svih vrsta knjižnica iz Osijeka, Našica, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Požege, Donjeg Miholjca, Bjelovara, Varaždina, Virovitice, a prvi put u rad skupa uključile su se i knjižničarke iz Splita i Šibenika. Iako Split i Šibenik teritorijalno ne pripadaju panonskom prostoru, Karmen Krnčević (Gradska knjižnica “Juraj Šižgorić“ Šibenik) s izlaganjem „Jela i začini u Rječniku Fausta Vrančića“ i Margita Mirčeta Zakarija (Sveučilišna knjižnica Split) s posterom „Tuđa zavičajnost: slavonske novine u splitskoj zbirci“ u svojim su sredinama pronašle poveznice s panonskim prostorom i pokazale koliko su zavičajne zbirke važne u povezivanju knjižnica.
Međunarodni karakter skupa potvrdili su sudionici iz Pečuha Silvestar Balić (Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj) koji je izložio temu: „Hrvatsko nakladništvo na prostoru današnje Mađarske za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije – hrvatsko nakladništvo panonskog prostora nekada i danas“, te iz Subotice Katarina Čeliković (Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata) s predavanjem „ Zavičajna knjižnica Biblioteca Croatica kao temelj za znanstveno tematiziranje kulturne povijesti Hrvata u Vojvodini (Srbiji)“. Dragan Rokvić, ravnatelj Gradske biblioteke Subotica, predstavio je svoju nedavno objavljenu knjigu Istorija Gradske biblioteke Subotice u kojoj je sažeo 130 godina povijesti knjižnice i njezina doprinosa kulturi pamćenja.
Skupu su nazočili Goran i Paula Rem, sin i unuka Vladimira Rema, čiju su ostavštinu predstavili knjižničari iz Gradske knjižnice Slavonski Brod u kojoj je zbirka pohranjena.
Skup je bio planiran za 2020. godinu, ali je zbog epidemiološke situacije odgođen. Sudionici su bili izrazito zadovoljni što je unatoč svemu održan kontinuitet organizacije okruglog stola i što su mogli predstaviti svoj rad i dobru praksu u proteklim godinama.
Održano je 19 izlaganja (od toga 5 posterskih) podijeljenih u tri tematske cjeline: Zavičajnici, Riznice zavičaja i Zbirke u zbirci. Dio sudionika uključio se putem Zooma.
Nakon službenog dijela skupa zainteresirani sudionici obišli su izložbu 100 godina Hrvatskoga lista u Muzeju Slavonije.
Ljiljana Krpeljević
kljilja@gskos.hr
|
|
|
|
