Odgojni rad školskih knjižničara

Danas pod utjecajem informacijske tehnologije, ali i pandemije, učitelji i stručni suradnici knjižničari sustavno uvode informacijsko-komunikacijske tehnologije u proces učenja i poučavanja te izradu digitalnih obrazovnih sadržaja. Sustavno korištenje digitalnih obrazovnih sadržaja knjižničaru omogućuje pripremu i organizaciju nastave na inovativan način, usklađujući je s potrebama i mogućnostima učenika.

No profitiraju li mladi od informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svrhu učenja ili ne? Brojni su pokazatelji iznijeli pozitivne, ali i negativne strane suvremene nastave.

Edukacija u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo PoMoZi Da pomogla je učenicima potrebitim razgovora, podrške i razumijevanja njihovih problema. Uz ostale nositelje školskog stručnog tima, u spomenutoj edukaciji i knjižničar pruža veliku pomoć učenicima. Književna djela u određenom uzrastu mogu pomoći pri otkrivanju narušenog mentalnog zdravlja mladih osoba.

Aktivno učenje dio je suvremene nastave. Podrazumijeva učenje putem otkrivanja, stvaralačko i smisleno učenje. Pritom učenik sam dolazi do informacija, obrađuje ih i njima se koristi. Aktivan je sudionik nastavnog procesa i aktivno traga za informacijama i znanjem. Samostalno iznosi svoje mišljenje i ideje. Suvremena nastava stavlja naglasak na skupni oblik učenja, ponajprije radi pozitivnih učinaka na socijalni razvoj pojedinca. Cilj aktivnog učenja stvaranje je znanja i razvoj osobnosti kroz suradnju. Tako se učenici dodatno motiviraju. Nažalost, u situacijama kad su učenici onemogućeni ostvariti skupni oblik učenja, individualno učenje, često bez nadzora, može rezultirati lošijim ocjenama, ali i potaknuti različite negativne emocije.

Suvremena nastava omogućila je korištenje suvremenih tehnologija koje učenicima pomažu u učenju, no s druge strane može stvoriti i potencijalne ovisnike o tehnologiji. Upravo učitelj ili knjižničar trebali bi voditi učenika kroz suvremenu nastavu i aktivno učenje. Školski se knjižničari stalno stručno usavršavaju i prate trendove suvremene nastave. Vole izazove i nastoje je ih hrabro upoznati kako bi bili ukorak s učenicima.

Nažalost, još uvijek smo društvo koje o mentalnom zdravlju mladih ne brine dovoljno.
Učenici su, prije svega, pod velikim pritiskom ocjena. Ocjena je još uvijek jedino mjerilo sreće i uspjeha. O preopterećenosti učenika tijekom borbe za ocjenu, izloženosti raznim stresnim situacijama (vršnjačko nasilje, obiteljski problemi, siromaštvo...) premalo se govori. Nažalost, društvo reagira tek kada se dogodi nešto loše. Osnovne škole imaju svoje preventivno-odgojne programe koji mogu pomoći mladoj osobi.

Mladima trebaju socijalno-emocionalne vještine poput stvaranja i održavanja odnosa, rješavanja problema, komunikacije, empatije, svjesnosti o sebi, svojim emocijama i potrebama. To su ključni elementi za razvoj zdravih, autentičnih, kreativnih i produktivnih mladih ljudi koji će društvu donositi pozitivne promjene.

"Program PoMoZi Da razvijen je u sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, elementa Zdravstveno obrazovanje, podelementa Mentalno zdravlje. Navedena edukacija sastavni je dio postupka certificiranja 3P edukatora. 3P označava korake pružanja psihološke prve pomoći djeci i mladima tijekom neposrednog razgovora (tri osnovna koraka koji počinju slovom P – Pristupi, Podrži i Potakni)." (PoMoZi Da: promicanje mentalnoga zdravlja djece: priručnik za učitelje i nastavnike. Zagreb, 2021.)

Školski knjižničar može pomoći mladima. Edukacijom u programu PoMoZi Da naučit će kako prepoznati simptome koji upućuju na narušeno mentalno zdravlje pojedinca, kako dati podršku i prvu pomoć mladoj osobi. Pomoć i pružanje pomoći dio su moralnih vrijednosti svakog čovjeka. Mlade treba podržavati i stvoriti im okruženje u kojem će se osjećati sigurno i sretno. Treba im osvijestiti kako je učenje važno, ali stvarni se uspjeh ne mjeri prosjekom 5,0, nego stečenim znanjima i vještinama. Visoka očekivanja utječu na razvoj mladih i na sliku koju stvaraju o sebi, što može rezultirati osjećajem opterećenosti i stresa, ali i potencijalno narušenim mentalnim zdravljem. Zato je važno educirati i osnažiti mlade, ali i njihove roditelje i odgojno-obrazovne djelatnike, kako bi mladima mogli pomoći.

Jelena Cvrković

OŠ Josipa Kozarca, Vinkovci

jcvrkovic@gmail.com