Izvješće sa skupa Information literacy and democracy IDESA 2021

Fokus konferencije IDESA je informacijska pismenost i njezina uloga u jačanju demokracije. Konferencija je proizašla iz projekta Information Literacy and Democracy (IDE) (https://informationskompetenz.blog.uni-hildesheim.de/1557-2/) i Intercultural perspectives on information literacy and metaliteracy (https://ipil.blog.uni-hildesheim.de/). Prošlogodišnja je konferencija održana online. Zbog povoljnije epidemiološke situacije, konferencija Information literacy and democracy IDESA 2021: perspectives of MIL education održala se hibridno na Fakultetu političkih nauka, Univerzitet u Sarajevu, 28. i 29. studenog 2021. Organizatori konferencije su Sveučilište u Hildesheimu i Institut za društvena istraživanja koji djeluje na Fakultetu političkih nauka na Univerzitetu u Sarajevu. Teme konferencije bile su usmjerene prema medijskoj i informacijskoj pismenosti, različitim pristupima i praksama te o mogućnostima za daljnji razvoj digitalnog učenja. Jedan od razloga zašto je odabrana ta tema je nastojanje Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu da akademskim, znanstvenoistraživačkim i pedagoškim pristupom razvija interdisciplinarno postavljen strateški okvir uključivanja medijske i informacijske pismenosti u formalno i neformalno obrazovanje. Cilj je integrirati medijsku i informacijsku pismenost u formalni i neformalni obrazovni sustav, te uključiti medije, nastavnike i knjižničare u proces zagovaranja i jačanja medijske i informacijske pismenosti s posebnim naglaskom na promicanju multikulturalizma, i to razvijajući kritičko mišljenje i zagovaranje (https://fpn.unsa.ba/b/medijska-i-informacijska-pismenost/). U 2020. i 2021. godini objavljene su četiri knjige o medijskoj i informacijskoj pismenosti, na kojima se ujedno i temelje strategije koje se razvijaju i provode u Bosni i Hercegovini.  Na konferenciji je zaključeno da je vještina informacijske i medijske pismenosti ključna za informacijsku samostalnost u digitalnom okruženju.

Prvi dan konferencije bio je posvećen knjižničarima Bosne i Hercegovine koji su završili prvi dio edukacije za uključivanje informacijske i medijske pismenosti u svakodnevni rad. Juanjo Boté sa Sveučilišta u Barceloni govorio je o mogućnostima multimedije u obrazovanju. Martina Dragija Ivanović sa Sveučilišta u Zadru govorila je o programima informacijske i medijske pismenosti u Hrvatskoj, a Saša Madacki s Univerziteta u Sarajevu govorio o komunikacijskim vještinama knjižničara. Na kraju je Emina Adilović s Univerziteta u Sarajevu predstavila rezultate višemjesečnih druženja, učenja i aktivnosti te zaključila da su knjižničari spremni biti temelj velikih promjena koja se očekuju u kurikularnoj reformi.

Drugi dan konferencije otvoren je uz kritički osvrt prof. dr. sc. Srećka Jelušića na knjigu Medijska i informacijska pismenost: dizajn učenja za digitalno doba autora Emira Vajzovića, Maria Hiberta, Lejle Turčilo, Vuka Vučetića i Lamije Silajdžić. Sanel Huskić iz Instituta za društvena istraživanja Fakulteta političkih nauka (BIH) govorio je o strategiji informacijske i medijske pismenosti u Kantonu Sarajevo. S obzirom na to da je prethodni predavač govorio o konceptu informacijske i medijske pismenosti (u nastavku teksta IM pismenosti) koji je predstavljen i analiziran u spominjanoj knjizi, predavanje je bilo nadogradnja tog koncepta. Isto tako, objašnjeno je kako su UNESCO-ove smjernice za informacijsku i medijsku pismenost prilagođene lokalnim potrebama i kontekstu. Posebno je zanimljivo bilo čuti kako se gradio projekt te kako su se razvijale strategije uključivanja elemenata informacijske i medijske pismenosti u nastavu.

Wolf Schünemann sa Instituta za političke znanosti Sveučilišta u Hildesheimu održao je predavanje o razini regulacije mrežnog sadržaja. Posebnu pozornost posvetio je temi dezinformacija u liberalnim demokracijama. Istaknuo je kako znanja o tome što ili tko može regulirati mrežni sadržaj mora biti sastavni dio IM pismenosti. Razumijevanje procesa donošenja odluka i odgovornosti koje određene vladine institucije imaju prema mrežnom sadržaju te razumijevanje odgovornosti privatnih tvrtki koje proizvode velik broj mrežnih sadržaja i aplikacija nužno je za uspostavu stabilnog demokratskog društva. Scünemann se u predavanju kritički osvrnuo na nekoliko modela za kontrolu online informacija i ograničavanja govora mržnje na internetu kao što je na primjer NEtzDG zakon u Njemačkoj. Ključno pitanje predavanja bilo je kako pronaći ravnotežu između zaštite demokracije i cenzure koja se može pojaviti kao problem u slučaju regulacije pristupa i objave informacija.

Milijana Mićunović i Kristina Feldvari s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku predstavile su prve rezultate projekta DECriS (decris.ffos.hr). Cilj je projekta analizirati korištenje otvorenih obrazovnih resursa (OER) u nastavi unutar visokoškolskih institucija na kojima se predaju informacijske znanosti u Europi te potaknuti korištenje OERa i poboljšati dosadašnji pristup izradi OER-a u području informacijskih znanosti. Postavljeno je istraživačko pitanje: jesu li se visokoškolske ustanove tijekom COVID krize doista pomaknule prema otvorenom i digitalnom obrazovanju. Rezultati istraživanja provedenog među sveučilišnim profesorima na 56 LIS škola/odjela pokazuje da se OERi koriste i integriraju u nastavnu praksu, ali i da korištenje OER-a nije široko rasprostranjeno te da postoje mnoge prepreke za njihovo usvajanje i korištenje. Projekt DECriS pokušat će odgovoriti upravo na to pitanje – kako povećati korištenje, ali i izradu OER-a.

Joachim Griesbaum i Theresia Woltermann sa Sveučilišta Hildesheim predstavili su rezultate međunarodnog online kolegija informacijske pismenosti koji je obuhvatio studente iz Indije, SAD-a, Bosne i Hercegovine i Njemačke. U izlaganju je predstavljeno kako je kolegij organiziran, kojim su se alatima koristili te s kojim su se izazovima provođenja nastave susretali s obzirom na kulturološke razlike i sudionike s različitih kontinenata. Studentica Woltermnann predstavila je završne studentske prezentacije.

Uroš Krčadinac sa Sveučilišta Singidunum iz Beograda govorio je o podatkovnoj pismenosti, novoj pismenosti za koju se očekuje da će ubrzo doći u fokus interesa nastavnika svih razina obrazovanja.  Krčadinac je pokazao kako je moguće povezati umjetnost, algoritme i vizualizaciju i podatkovno ih obogatiti. U suradnji s umjetnicima i programerima oblikovao je kolegij koji je moguće provoditi zasebno ili u okviru nastave matematike, informatike ili likovne umjetnosti, a cilj je stvaranje takozvane algoritamsko-mikrotehničke umjetnosti.

Alton Grizzle iz UNESCO-a u Parizu (Section for Media and Information Literacy and Media Development) govorio je o UNESCO-ovim programima za medijsku i informacijsku pismenost te smjernicama medijske i informacijske pismenosti koje se stalno nadograđuju i prilagođavaju promjenama u medijskom i informacijskom svijetu. Veliki dio izlaganja posvetio je izazovima povezanima uz slobodu govora i izražavanja te promišljanju o video i audio sadržajima koji su postali temeljni izvor informacija za veliki postotak svjetskog stanovništva.

Predavanje Emira Vajzović (Fakultet političkih nauka, BiH) i Maria Hibert (Filozofski fakultet, BiH) nadovezalo se na predavanje Sanela Huskića o strategiji uključivanja informacijske i medijske pismenosti u bosansko-hercegovačke škole. Vajzović i Hibert predstavili su postojeće stanje u organizaciji programa informacijske i medijske pismenosti u Bosni i Hercegovini i planove za budućnost.

Zadnje predavanje na skupu održali su Tom Mackey (SUNY Empire State College) i Trudi Jackobson (University at Albany). Predstavili su koncept metapismenosti i njegova mjesta u poučavanju informacijske pismenosti. Kritički su se osvrnuli na postojeće kolegije informacijske pismenosti za koje smatraju da su previše usmjereni na tekst i vještine pretraživanja. Autori smatraju da njihov model metapismenosti koji uključuje vizualne i kulturalne aspekte bolje odgovara na izazove i potrebe digitalnog svijeta.

Skup je okupio niz eminentnih stručnjaka iz područja informacijske i medijske pismenosti koji su pokušali odgovoriti na izazove koji se javljaju u današnjem digitalnom društvu. Iz predavanja i rasprave je evidentno da je na probleme koji nastaju u digitalnom svijetu (na primjer, plagijata i lažnih vijesti) moguće odgovoriti jedino kvalitetno osmišljenim obrazovnim programima, projektima i kolegijima koje osmišljavaju i vode stručnjaci iz različitih disciplina, a koji su ključni za jačanje društva u digitalnom okruženju i jačanje demokratskih načela.

Martina Dragija Ivanović