Od abecedara do žutog tiska: Rječnik hrvatskog knjižničarskog nazivlja
(Hrvatska sveučilišna naklada, 2022.)

U izdanju Hrvatske sveučilišne naklade 2022. godine objavljen je Rječnik hrvatskog knjižničarskog nazivlja koji sadrži 2034 natuknice (naziva) stručne knjižničarske terminologije. Jedanaest autorica i autora sudjelovalo je u izradi rječničkih natuknica (dr. sc. Sanja Brbora, viša knjižničarka Rajka Gjurković-Govorčin, prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, mr. sc. Jelica Leščić, dr. sc. Maja Lončar, dr. sc. Dijana Machala, dr. sc. Marina Mihalić, dr. sc. Bruno Nahod, dr. sc. Breza Šalamon-Cindori, dr. sc. Maja Živko i prof. dr. sc. Daniela Živković), a Rječnik su uredile Aleksandra Horvat i Daniela Živković.

Kako u predgovoru Rječnika navode urednice, namjera im je bila zabilježiti nazive (i njihove definicije) koji se danas koriste u knjižničarskoj struci, a kao izvori su korišteni stručni časopisi, knjige, hrvatski prijevodi međunarodnih standarda i smjernica, enciklopedije i leksikoni, postojeći rječnici, tekstovi na mrežnim stranicama knjižnica, pa i govorna komunikacija knjižničara. Nazivi se u Rječniku nižu abecednim slijedom, ali su i obrojčeni, a ispod svakog se navodi, ako postoji, engleski i njemački ekvivalent hrvatskog naziva. Na kraju rječnika su dva indeksa, engleski i njemački koji povezuje strane nazive s brojevima hrvatskih natuknica što iznimno olakšava korištenje Rječnika, a bit će korisno posebno onima koji se bave prevođenjem stručnih i znanstvenih tekstova. Jedna od recenzentica Rječnika, prof. dr. sc. Senada Dizdar, navodi da je „vrijednosno najvažniji dio Rječnika hrvatskoga knjižničarskog nazivlja sadržajna i pojmovna rječnička struktura i analiza pojmova, koja ne donosi samo značenje pojedinih termina iz oblasti bibliotekarstva, već široko obuhvaća pojmovno područje informacijskih znanosti, povijesti knjige i tipografije, kao i što podupire epistemologiju, odnosno teoriju znanja, jer predstavlja relevantan okvir za razumijevanje i spoznavanje fenomena i njihovih odnosa u polju informacijskih i komunikacijskih nauka.“

Važno je istaknuti da je tiskani rječnik nastao kao rezultat projekta Hrvatsko knjižničarsko nazivlje BIBLION, a u sklopu projekta Izgradnja hrvatskog strukovnog nazivlja STRUNA-09-2017 koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Nositelj projekta je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a projekt je trajao 18 mjeseci (28. 2. 2018. – 27. 8. 2019.) tijekom kojih je izgrađen e-rječnik hrvatskog knjižničarskog nazivlja koji je sastavni dio Strune, odnosno „terminološke baze hrvatskoga strukovnog nazivlja u kojoj se sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka radi izgrađivanja i usklađivanja nazivlja na hrvatskome jeziku“ i koja je dostupna na mrežnoj adresi http://struna.ihjj.hr/. Za razliku od svoje e-inačice, ako bi se tako uopće mogla zvati jer su u Struni riječi koje pripadaju korpusu knjižničarskog nazivlja dostupne kroz tražilicu kao i one iz bilo kojeg drugog područja, tiskani Rječnik hrvatskog knjižničarskog nazivlja kompaktnija je publikacija u kojoj listanjem i pregledavanjem možemo pronaći riječ koja nam je potrebna i to isključivo iz područja koje nas zanima.

Posao usustavljivanja hrvatske knjižničarske terminologije započela je dr. sc. Eva Verona sa svojim suradnicima, članovima Komisije za izradbu hrvatske bibliotekarske terminologije Društva bibliotekara Hrvatske davne 1950. godine na što nas ovaj rječnik na samom početku dirljivo podsjeća: „Komisija radi prezaposlenosti članova još nije započela sistematskim radom, ali izlaženje časopisa možemo smatrati početkom rada i na tom polju. U člancima će se malo po malo ustaljivati terminologija, koja će komisiji mnogo koristiti pri konačnom radu.“ U izradi Rječnika hrvatskog knjižničarskog nazivlja sudjelovali su članovi Komisije za knjižničarsko nazivlje Hrvatskog knjižničarskog društva, znanstvenici s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao i lingvisti iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a veliki posao koji su odradili i koji je prezentiran i vidljiv u Rječniku nije i ne može biti dovršen kako zbog prirode jezika koji je živ i promjenjiv tako i zbog prirode tehnoloških i drugih promjenama u knjižničarskom poslovanju.

Zahvaljujući preciznosti definiranja obrađenih pojmova, kao i njihovoj hijerarhizaciji (npr. predloženi naziv, podređeni naziv, zastarjeli naziv, nepreporučeni naziv, žargonizam itd.) ovaj će rječnik zasigurno biti koristan ne samo knjižničarskoj zajednici nego i pripadnicima srodnih stručnih zajednica, studentima knjižničarstva i informacijskih znanosti kao i svima onima koji će u nekom trenutku zatrebati pomoć u odabiru prave riječi i značenja počevši od abecedara kao prvog pojma do žutog tiska kao zadnjeg u ovom preko dvije tisuće pojmova dugom nizu.

Nada Topić

nada.topic@gmail.com