-
-
-
HKD
HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO
-
-
 Prošli brojevi:
Broj 84, prosinac 2021.
Broj 83, prosinac 2020.
Broj 82, ožujak 2020.
Broj 81, srpanj 2019.
Broj 80, siječanj 2019.
Broj 79, listopad 2018.
Broj 78, srpanj 2018.
Broj 77, travanj 2018.
Broj 76, siječanj 2018.
Broj 75, listopad 2017.
Broj 74, srpanj 2017.
Broj 73, ožujak 2017.
Broj 72, siječanj 2017.
Broj 71, listopad 2016.
Broj 70, srpanj 2016.
Broj 69, travanj 2016.
Broj 68, siječanj 2016.
Broj 67, listopad 2015.
Broj 66, srpanj 2015.
Broj 65, ožujak 2015.
Broj 64, listopad 2014.
Broj 63, lipanj 2014.
Broj 62, travanj 2014.
Broj 61, prosinac 2013.
Broj 60, listopad 2013.
Broj 59, lipanj 2013.
Broj 58, veljača 2013.
Broj 57, listopad 2012.
Broj 56, lipanj 2012.
Broj 55, ožujak 2012.
Broj 54, prosinac 2011.
Broj 53, rujan 2011.
Broj 52, lipanj 2011.
Broj 51, ožujak 2011.
Broj 50, prosinac 2010.
Broj 49, rujan 2010.
Broj 48, lipanj 2010.
Broj 47, travanj 2010.
Broj 46, prosinac 2009.
Broj 45, studeni 2009.
Broj 44, srpanj 2009.
Broj 43, ožujak 2009.
Broj 42, prosinac 2008.
Broj 41, rujan 2008.
Broj 40, srpanj 2008.
Broj 39, travanj 2008.
Broj 38, prosinac 2007.
Broj 37, rujan 2007.
Broj 36, lipanj 2007.
Broj 35, ožujak 2007.
Broj 34, prosinac 2006.
Broj 33, rujan 2006.
Broj 32, lipanj 2006.
Broj 31, ožujak 2006.
Broj 30, prosinac 2005.
Broj 29, srpanj 2005.
Broj 28, ožujak 2005.
Broj 27, prosinac 2004.
Broj 26, srpanj 2004.
Broj 25, ožujak 2004.
Broj 24, studeni 2003.
Broj 22/23, lipanj 2003.
Broj 21, prosinac 2002.
Broj 20, kolovoz 2002.
Broj 19, travanj 2002.
Broj 18, prosinac 2001.
Broj 17, listopad 2001.
Broj 16, lipanj 2001.
Broj 15, veljača 2001.
Broj 14, svibanj 2000.
Broj 13, listopad 1999
Broj 12, ožujak 1999.
Broj 11, srpanj 1998.
Broj 10, ožujak 1998.
Broj 9, studeni 1997.
Broj 8, svibanj 1997.
Broj 7, rujan 1996.
Broj 6, veljača 1996.
Broj 5, listopad 1994.
Broj 4, rujan 1994.
Broj 1-3, lipanj 1992. - ozujak 1994.







-
-
ISSN 1333-9575
-
Broj 85, veljača 2023. :: Knjižnična edukacija


Medijska pismenost za djecu s poremećajima sluha i/ili govora u Poliklinici SUVAG

Mediji su nezaobilazan čimbenik u ispunjavanju slobodnog vremena. Sveprisutni su u svijetu kojega je glavno obilježje globalizacija. Postoje mnogobrojna istraživanja koja pokazuju da djeca velik broj sati dnevno provode pred ekranom. Sve veći broj djece, ali i odraslih, sve više vremena posvećuje novim medijima; uz televiziju sada su tu i društvene mreže na pametnim telefonima, streaming servisi, video igrice, Play Station…. Današnji svijet čini se potpuno nezamisliv bez medija. Od nastanka tiska, pojave interneta do danas mediji se rapidnim tempom šire kao nezaobilazan faktor kako u ispunjavanju slobodnog vremena tako i kao agens koji širi utjecaje na sve brojniji auditorij.

Posebnu pozornost široke javnosti i znanstvenih eksperata izaziva ispitivanje relacije masovnih medija i djece i mladih koji provode neobično mnogo vremena „prijateljujući“ s medijima. Kakav će biti utjecaj medija na dijete, ovisi o ponašanju odraslih. Presudna je, dakle, uloga roditelja, njihov odnos prema medijima vezano uz izloženost djece medijima. Zbog svega toga je medijska i digitalna pismenost kao cjeloživotna kompetencija izuzetno važna za odrasle. Njihovo znanje i shvaćanje, njihov kritički odnos prema medijima određuju postupke koje će prenijeti na djecu. Naravno, i djecu se može već od predškolske dobi medijski opismenjavati. Prihvaća li roditelj, ali i odgajatelj/nastavnik/knjižničar odgovorno vlastitu odgojnu ili obrazovnu ulogu, posjeduje li digitalnu kompetenciju, tada zna da je on taj koji pomaže djetetu u medijskom opismenjavanju. Mediji imaju višeslojnu ulogu: mogu imati negativan efekt na svog konzumenta, ali isto tako mogu ga duhovno obogatiti i intelektualno nadograditi.

Budući da s medijima živimo kao s nečim što se samo po sebi podrazumijeva, trebalo bi se više pozabaviti medijskom edukacijskom ulogom i formiranjem kritičkog stava prema ponuđenim medijskim sadržajima. Posebno se to odnosi na djecu i mlade kao najosjetljiviji dio sveukupne populacije.

5. dani medijske pismenosti, u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja, održali su se od 2. do 8. svibnja 2022. godine. Slogan „Misli svojom glavom u medijskom labirintu“ naglašava ovogodišnje teme u fokusu – važnost obrazovanja o medijima te razvoja vještine kritičkog razmišljanja, prepoznavanja dezinformacija te razumijevanja utjecaja influencera. Zainteresirane ustanove mogle su prijaviti svoje programe i uključiti se u ovaj događaj.

Poliklinika SUVAG po prvi se put uključila u obilježavanje te važne manifestacije. U Knjižnici Poliklinike SUVAG održana je radionica za mlađe polaznike produženog stručnog postupka, jednog od dodatnih odgojno-obrazovnih i rehabilitacijskih programa za učenike s poremećajima sluha i/ili govora koji se u Poliklinici organizira prije ili nakon redovite nastave. Učenici, polaznici tog programa i inače rado borave u knjižničnom prostoru te su bili motivirani sudjelovati u radionici koja je bila osmišljena na način da se djeci objasni što su medijski simboli te da ih se nauči razlikovati pojmove stvarni svijet – imaginarni svijet. S obzirom na dob djece (polaznici razredne nastave) i njihove teškoće, koristili smo se materijalima Medijska edukacija u predškolskoj dobi i u prvom i drugom razredu osnovne škole. Radionica je bila odlična prilika da djeca od rane dobi počnu razvijati svijest i spoznaje o suvremenom društvu i kulturi koje je dominantno obilježio utjecaj masovnih medija. Iako često toga nismo svjesni, upravo mediji imaju važnu ulogu u oblikovanju svijeta i naših predodžbi o tom svijetu, a djeci smo to na pojednostavljen način nastojali objasniti. Kviz kojim smo na kraju radionice testirali naučeno potvrdio je da smo u tome uspjeli.

 

Ivan Crnjac
Poliklinika SUVAG
icrnjac@suvag.hr

-
-
-
  webmaster  |   autorsko pravo © HKD, 2004
-
-