Hrvatsko knjižničarsko društvo

Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD) nacionalna je strukovna udruga hrvatskih knjižničara osnovana 1940. godine te najstarija strukovna udruga baštinskoga područja u Republici Hrvatskoj. Djelovanje HKD-a prikazat ću kroz tri vremenska razdoblja: razdoblje osnivanja (1940. – 1948.), profesionalizacija djelovanja Društva (1949. – 1998.) te suvremeno doba (1998. – danas). Zaključno ću istaknuti aktivnosti kojima je Društvo nastojalo odgovoriti na krizu uzrokovanu pandemijom i potresima te planove razvoja za doba koje slijedi nakon pandemije.

Osnivanje Društva
Poticaj za osnivanje samostalne nacionalne strukovne udruge, Hrvatskog knjižničarskog društva potaknuto je odvajanjem Sekcije zagrebačkih knjižničara iz tadašnjeg Društva jugoslavenskih bibliotekara. Osnivačka skupština Hrvatskog bibliotekarskog društva održala se 14. ožujka 1940. godine u Zagrebu, a s obzirom na ratne okolnosti nemamo informacija o aktivnostima Društva u tom periodu. Kako bi se osnovano Društvo po završetku II. svjetskog rata aktiviralo te počelo sa stručnim radom, 25. studenoga 1948. podnesena je tadašnjem Ministarstvu unutrašnjih poslova NR Hrvatske prijava za registraciju Društva pod novim nazivom, Društvo bibliotekara Hrvatske. Sva strukovna društva osnovana prije II. svjetskog rata dekretom su stavljena izvan snage, a za ona društva koja su imala namjeru nastaviti svoje aktivnosti bilo je potrebno pokrenuti ponovnu registraciju. Prijavu za osnivanje Društva bibliotekara Hrvatske pripremilo je dvanaest osnivača, poimence: Branka Hergešić, Zlata Matičec, Antun Kancijan, dr. Jelena Ibler-Kovačević, dr. Dana Čučuković, dr. Josip Badalić, Danica Bersa, dr. Elza Kučera, Matko Rojnić, Juraj Canki, Jelka Mišić i Anđela Pernar, a rješenje o osnivanju Društva bibliotekara Hrvatske doneseno je 30. prosinca 1948. Društvo je tada brojilo 60 članova, što govori u prilog činjenici o kontinuiranoj dobroj organizacijskoj strukturi Društva neovisno o ratnim okolnostima. Istodobno s Rješenjem o osnivanju, Društvo donosi i Pravila o radu Društva, u kojima se ističe: „Društvo će raditi na unapređivanju bibliotekarske struke i na stručnom uzdizanju svojih članova, te pružati pomoć narodnim vlastima, dajući stručna mišljenja i prijedloge iz područja bibliotekarstva. Da ostvari taj program Društvo će održavati sastanke i predavanja o problemima bibliotekarstva, izdavati i štampati stručne publikacije, davati stručna mišljenja, te surađivati sa sličnim društvima u NR Hrvatskoj i ostalim narodnim republikama.” (D. Živković u Spomenica HKD-a, 2000).

Profesionalizacija djelovanja Društva: profesionalizacija knjižnične djelatnosti
Društvo je pod vodstvom dr. Matka Rojnića ubrzalo svoje aktivnosti na osnaživanju i profesionalizaciji djelovanja nacionalne strukovne udruge. Tako se u prostorima Gradske knjižnice u Zagrebu 18. rujna 1949. održala prva redovna Skupština društva. Zaključci s prve Skupštine Društva bibliotekara Hrvatske otvorit će put profesionalizaciji rada Društva, a time i profesionalizaciji knjižnične djelatnosti u Hrvatskoj. Uz ostale zaključke, Skupština je donijela odluku o važnosti osnivanja povjereništava Društva u ostalim dijelovima Hrvatske te odluku o pokretanju stručnog glasila, Vjesnika bibliotekara Hrvatske. Obje odluke bit će presudne za osnaživanje organizacijske strukture djelovanja Društva te razvoj pretpostavki profesionalizacije knjižnične djelatnosti u Hrvatskoj. Prva povjereništva Društva, buduća regionalna društva, osnivaju se već 1949. godine u Zadru, Varaždinu, Rijeci i Dubrovniku, a potom 1950. godine i povjereništvo u Splitu te mnoga druga. Objavom prvog dvobroja 1-2 Vjesnika bibliotekara Hrvatske, od 9. rujna 1950. godine, u nakladi od 1 000 primjeraka, Društvo utemeljuje svoju nakladničku djelatnost te kontinuirano skrbi za visoku kvalitetu i neprekidnost u izlaženju Vjesnika kao temeljnog znanstveno-stručnog časopisa iz područja knjižničarstva u Republici Hrvatskoj. Osim utemeljenja temeljenog stručnog časopisa, Društvo je u cilju razvoja profesionalizacije knjižničarske profesije potaknulo osnivanje sekcija za bavljenjem užim specijalističkim segmentima knjižničarske struke. Tako je već 1950. godine osnovana Sekcija za pučke knjižnice, a ubrzo nakon toga, 1956. godine, osnivaju se Sekcija za veze s inozemstvom, Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice te Sekcija za bibliografiju. 60-ih godina 20. stoljeća Društvo pokreće pitanje obrazovanja za knjižničare, a krajem 1961. godine Matko Rojnić izrađuje prvi elaborat o stručnom obrazovanju knjižničarskih djelatnika, i to na traženje savjeta za kulturu NRH (M. Šupraha-Perišić, J. Pleško, I. Klak Mršić u 80 godina HKD-a, 2020). Komisija za obrazovanje radnika u bibliotekarskoj struci, osnovana 9. lipnja 1969. godine, uputit će prijedlog Upravnom odboru Društva o pokretanju dodiplomskog studija knjižničarstva u Hrvatskoj, a potom će u zaključcima 19. skupštine Društva održane 1973. godine u Rijeci Društvo jasno istaknuti svoje usmjerenje o potrebi „vođenja stalne brige o stručnom usavršavanju knjižničnih djelatnika u vidu organizacije seminara za početnike i tematskih seminara“ (M. Šupraha-Perišić, J. Pleško, I. Klak Mršić u 80 godina HKD-a, 2020). Ključnu ulogu Društvo će imati u organizaciji programa za stručne ispite u knjižničarskoj struci, formaliziranju programa stalnog stručnog usavršavanja knjižničara kao i razvoja formalnog obrazovanja knjižničara. Posebno važnu ulogu Društvo će imati u pripremi prvog Zakona o bibliotekama iz 1960. godine, kao i pripremi standarda i pravilnika u području knjižničarstva. U cilju osnaživanja statusa knjižničara HKD utemeljuje 1968. godine Kukuljevićevu povelju, koju dodjeljuje istaknutim knjižničarima (članovima HKD-a) za dugogodišnji rad i značajne rezultate na unapređenju knjižnične djelatnosti kao oblik javnog priznanja, te 1998. godine i Nagradu „Eva Verona“, koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke.

Suvremeno doba: informacijsko društvo 21. stoljeća
Suvremeno doba HKD-a započinje održavanjem izvanredne Skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva, koja se održala 9. siječnja 1998. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na izvanrednoj Skupštini Društvo donosi odluku o promjeni dotadašnjeg naziva u Hrvatsko knjižničarsko društvo, usvaja se novi Statut Društva (31. srpnja 1998.) te Društvo nastavlja rad kao „nezavisna, nevladina i neprofitna udruga koja djeluje na području Republike Hrvatske u cilju zaštite i promicanja knjižničarske struke i djelatnosti te osiguravanja profesionalnog integriteta knjižničnih djelatnika. Društvo se u svom radu zalaže za najvišu razinu profesionalnog djelovanja knjižničara bez obzira na vrstu knjižnice zaposlenja te za razvoj i očuvanje demokratskih načela šire društvene zajednice.“ Danas Društvo broji više od 1 469 članova iz 16 regionalnih knjižničarskih društava. Organizacijska struktura Društva nije se mijenjala još od samo osnutka Društva, a čine ju Skupština, Izvršni odbor, Glavni odbor, Nadzorni odbor, Etičko povjerenstvo te Klub knjižničara. Stručni rad društva organiziran je u okviru Stručnog odbora, koji čine predsjednici 7 sekcija, 31 komisije te 6 radnih grupa te Nakladnički odbor. Društvo nastavlja aktivan rad u okviru članstva u međunarodnim stručnim institucijama i organizacijama, IFLA-i, EBLIDA-i, UNESCO-u, a od 2020. godine Društvo je član Okrugloga stola za obrazovanje Američkoga knjižničarskog društva. Radi poticanja uloge i statusa knjižničarske struke, 2010. godine Društvo je utemeljilo Dan hrvatskih knjižnica koji se obilježava 11. studenoga svake godine u spomen na objavu prvog hrvatskog zakona o knjižnicama iz 1960. godine, a tom prigodom Društvo dodjeljuje i priznanje „Knjižnica godine” koje dodjeljuje knjižnicama za inventivnost, kreativnost i razvoj knjižnične djelatnosti. Temeljne tematske odrednice djelovanja Društva na početku 21. stoljeća  bit će zalaganja za slobodan pristup informacijama, pravo na knjižnicu, osiguravanje slobode izražavanja, razvoj knjižničnih usluga za sve različite skupine korisnika, osnaživanje zajednica, zalaganje za politike otvorenog pristupa te propitivanje knjižničarske neutralnosti (A. Horvat u 80 godina HKD-a, 2020: 11-16). Pristup cjelovitim radovima Vjesnika bibliotekara Hrvatske dostupan je na mrežnim stranicama Društva od 2003. godine, a od 2006. godine i na portalu Hrčak, dok će HKD Novosti od 2008. godine. nastaviti izlaziti isključivo u elektroničkom obliku.

Odgovor na potrebe novog doba
Pandemija i potres nažalost paradigmatski su promijenili dosadašnji okvir djelovanja knjižnica te pred knjižničnu djelatnost i djelovanje Društva postavljaju nove zahtjeve za prilagodbu okolnostima novog normalnog. EBLIDA-ina Europska knjižnična agenda za doba koje slijedi nakon krize COVID-19 (http://www.eblida.org/Documents/EBLIDA-Preparing-a-European-library-agenda-for-the-post-Covid-19-age.pdf) ističe kako se knjižnice moraju prilagoditi posljedicama porasta društvenog distanciranja, nastojati ublažiti posljedice razvojem umreženih knjižnica te beskontaktnih usluga, prihvatiti tehnologije i transformaciju knjižnica na nesagledive načine, pronaći odgovor na ekonomsku neizvjesnost te biti spreman razmotriti nove izvore financiranja, biti spreman prihvatiti distribuirane izvore upravljanja te se pripremiti na izazove i ugroze klimatskih promjera. Da bi uspješno moglo odgovoriti izazovima, pred Društvom stoje nove zadaće: pronaći nove oblike organizacijske strukture Društva koja će omogućiti potrebnu fleksibilnost suradnje sukladno potrebama konkretnih programskih i projektnih aktivnosti, prihvatiti digitalnu transformaciju ne samo na razini novih mrežnih stranica već na razini cjelokupnog programskog djelovanja udruge, razvijati nužne strateške dokumente koji bi trebali olakšati planiranje i usmjeravanje programskih aktivnosti te osnažiti programsku suradnju i umrežavanje s međunarodnim i domaćim institucijama i udrugama.

Portal Knjižnice u doba COVID-19. URL: http://covid19.hkdrustvo.hr

Literatura
1. Živković, Daniela. Spomenica HKD-a : 1940. – 2000. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000.
2. 80 godina Hrvatskog knjižničarskog društva: 1940. – 2020. / uredile Ana Barbarić u suradnji s Monikom Batur. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2020.

Dijana Machala
predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva (u mandatu 2018. – 2022.)
dmachala@nsk.hr