IFLA-ina pretkonferencija: Early printed books as material objects: principles, problems and perspectives
MĂĽnchen, 19. – 21. kolovoza 2009.

Ovogodišnja IFLA-ina pretkonferencija održana je u Munchenu od 19. do 21. kolovoza 2009., i to na temu starih knjiga kao materijalnih objekata. Uz IFLA-u, pretkonferenciju su organizirali i Bayerische StaatsBibliothek i CERL.

Večer prije službenog početka Konferencije održano je svečano otvorenje izložbe pod nazivom Als die Lettern laufen lernten - Medienwandel im 15. Jahrhundert, postavljene u Bayerische StaatsBibliothek, na kojoj su bili izloženi najznamenitiji rukopisi, inkunabule, fragmenti knjiga i osobito vrijedne i rijetke knjige iz zbirke stare i rijetke građe te knjižnice. Uz izložbu je objavljen i bogato ilustriran katalog koji na čak 240 stranica donosi reprodukcije i tekstove o svim vrijednim izlošcima.

U ime domaćina, Bayerische StaatsBibliothek, Konferenciju je otvorio generalni direktor, dr. Rolf Griebel. Sudionike je upoznao sa svojom knjižnicom, njezinom misijom i zadacima te s fondom, osobito se osvrnuvši na zbirke stare i rijetke građe koje se ondje čuvaju. Nakon toga se u ime organizacijskog odbora sudionicima obratila glavna organizatorica, dr. Bettina Wagner, koja je govorila o težini posla koja se u današnje vrijeme očekuje od knjižničara koji se bave sa starom knjigom te o znanjima i vještinama koja se od njih očekuju. Usporedivši knjižničare s bibliografima, istaknula je obvezu knjižničara da pri opisu, za razliku od bibliografa, pozornost obrate na sve osobitosti pojedinačnog primjerka te ih navedu u opisu, čime je uvela sudionike u osnovnu temu Konferencije.

Konferencija je bila podijeljena na nekoliko osnovnih tema, i to metodološki aspekti, ilustracije (ručno ukrašavanje u inkunabulama), korice (fragmenti rukopisa i tiskanih knjiga na koricama i baze podataka korica te metode njihova opisa), podaci o podrijetlu primjerka (privatne knjižnice u 16. stoljeću te praksa bilježenja bivših vlasnika i autorizirani podaci) i rukopisne bilješke u tiskanim knjigama.

O metodološkim aspektima govorili su Björn Dal iz Švedske koji je govorio o problematici duplikata, Paul Needham iz SAD-a čije je izlaganje bilo na temu osobitosti pojedinačnih primjeraka koje se mogu povezati s tiskarom, dok je o povijesti knjige s osvrtom na povijest pojedinačnog primjerka govorio David Person iz Engleske. Vrlo zanimljivo izlaganje o informacijama koje se mogu dobiti iz ilustracija u knjigama imala je Lilian Armstong, koja je prikazala velik broj primjera nekih od najljepših ilustracija knjiga tiskanih u Italiji u 15. i u 16. stoljeću. Mayumi Ikeda iz Engleske prikazala je rezultate vrlo zanimljivog istraživanja knjižnih dekoracija u Fust-Schöffer tiskari, dok je Christine Beier govorila o ulozi srednjoeuropskih samostana na ilustriranje tiskanih knjiga.

Iznimno je zanimljivo i poučno bilo predavanje Bettine Wagner na temu inkunabula u zbirci Bayerische StaatsBibliothek, koje su sudionici nakon toga još jednom mogli razgledati na izložbi postavljenoj u istoj knjižnici. Jedna od ljepših izloženih inkunabula zasigurno je i Breviarum Romanum, glagoljička inkunabula koju je Torresani tiskao u Veneciji 13. ožujka 1493.

O koricama, nacionalnim i međunarodnim bazama podataka o koricama i o informacijama o bivšim vlasnicima i povijesti knjige koje se mogu dobiti iz istraživanja korica te o vezama između tiskara i knjigoveža govorili su Eric White (SAD), Falk Eisermann (Njemačka) i Claire Bolton (Engleska). Helena Strömquist Dal iz Švedske otvorila je vrlo zanimljivu problematiku izrade tezaurusa i priručnika za opis korica, što je izazvalo vrlo dugu raspravu. Rasprava je završila zaključkom da je izrada takvih priručnika doduše sporadično započela u nekoliko država, ali da je velika potreba izrade međunarodnih priručnika koji bi se koristili za ujednačavanje terminologije pri opisu korica.

O podacima o povijesti primjerka i onima o bivšim vlasnicima na knjigama iz privatnih knjižnica 16. stoljeća govorili su Chris Coppens iz Belgije i Raphaële Mouren, a najveće zanimanje svojim je izlaganjem pobudila Angela Nuovo iz Italije koja je izložila rezultate svoga vrlo sustavnog istraživanja privatnih knjižnica u Italiji u 16. stoljeću.

O praksi bilježenja bivših vlasnika u kataložnim zapisima i o autoriziranim podacima govorili su Michaela Scheibe iz Njemačke koja je o toj temi govorila općenito, dok je David Shaw, kao predstavnik CERL-a, govorio o CERL-ovu tezaurusu kao izvoru za istraživanje povijesti pojedinačnih primjeraka. Projekt istraživanja povijesti primjeraka temeljen na podacima prikupljenim tijekom policijske istrage krađe u knjižnici predstavio je Ivan Boserup iz Danske, čije je izlaganje izazvalo zanimljivu i dugu raspravu.
Rukopisne bilješke u tiskanim knjigama kao izvore za istraživanje povijesti knjige obradili su, svaki sa svoga aspekta, Patricia Osmond iz Italije, Armin Schlechter iz Njemačke, te Cristina Dondi iz Engleske, koja je privukla pozornost temom, ali i vrlo jasnom znanstvenom metodologijom primijenjenom na istraživanje prodaje knjiga u Veneciji. Metodološkim su se aspektima bavili i Wolfgang Undorf iz Švedske, Marina Venier iz Italije te Kristian Jensen iz Engleske.

Sva su predavanja bila popraćena iznimno zanimljivim raspravama pri čemu su otvorena mnogobrojna istraživačka pitanja s područja obrade stare i rijetke građe, i to osobito bilježenja podataka o osobitostima i o povijesti pojedinačnog primjerka u kataložnim zapisima.

M. Tomić
mtomic@unizd.hr